Predstavnici osam vladajućih i opozicionih stranaka potpisali su u utorak u Vašingtonu formalnu izjavu o početku ustavnih promjena u zemlji. U izjavi su naveli samo kako su odlučini ´početi proces ustavne reforme koji će ojačati ovlaštenja državnih vlasti i usmjeriti rad Parlamenta i institucije Predsjedništva´.
U izjavi nema ključnih rješenja o povećanju ovlaštenja državne vlade i premijera, kao ni rješenja o zamjeni sadašnjeg tročlanog Predsjedništva jednim predsjednikom, niti o uspostavi efikasnijeg državnog Parlamenta. Izjava je samo načelno opredjeljenje za ustavne promjene, a konkretna rješenja čelnici BiH tek trebaju dogovoriti. Ustavne reforme trebaju biti donesene do marta 2006., kako bi bile spremne za izbore u oktobru te godine.
Državni posekretar za politička pitanja u američkom State Departmentu Nikolas Burns ocijenio je potpisivanje izjave izuzetno važnim:
"Ovo je veliki događaj za budućnost Bosne i Hercegovine", rekao je Burns u ponedjeljak navečer u Ambasadi BiH u Vašingtonu, nakon potpisivanja izjave.
Bh. političari izjavili su takođe da su zadovoljni potpisanim. U ime Hrvatske demokratske zajednice BiH Bariša Čolak posljednji je potpisao izjavu i rekao novinarima kako je potpisao dokument nakon što je dobio obećanje predstavnika SAD-a da će dati dodatnu izjavu u kojoj će reći da podržavaju daljne ustavne promjene.
Predsjednik Stranke demokratske akcije BiH Sulejman Tihić je kazao da izjava formalizira želju stranaka da mijenjaju Ustav BiH, koji je, prema njegovom mišljenju, najlošiji dio Dejtonskog sporazuma. On je takođe rekao da SDA želi ukidanje entiteta.
Srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac rekao je da dejtonski Ustav još nije ´potrošen´ i da ukidanje entiteta ne odgovara bosanskim Srbima. Dok srpska strana, rekao je, insistira na jakim entitetima, bošnjačka želi jaku centralnu vlast i slabe entitete. Hrvati, prema njegovim riječima, traže ili ukidanje entiteta ili da i oni dobiju svoj.
Američki državni sekretar Kondoliza Rajs će se u utorak ssastati sa čelnicima BiH, kako bi obilježili postignuti sporazum.
Izjavu su potpisali čelnici Srpske demokratske stranke Dragan Čavić, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik i Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić, te ispred Stranke demokratske akcije Adnan Terzić i Stranke za BiH Safet Halilović. U ime Socijaldemokratske partije BiH izjavu je potpisao predsjednik Zlatko Lagumdžija, ispred Hrvatske demokratske zajednice Bariša Čolak i u ime Hrvatske narodne zajednice Mate Bandur. Dokument su potpisali i članovi Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, Sulejman Tihić i Borislav Paravac.
*****
Potpisivanju izjave političkih lidera o promjenama Ustava BiH prethodili su razgovori sa čelnicima američke vlade i predstavnicima međunarodne zajednice. Državni posekretar za političke poslove u američkom State Departmentu Nikolas Burns pozvao je čelnike BiH usvoje ustavne promjene:
“Bosna ne može ostati razbijena zemlja, a postati dio ujedinjene Evrope ili ujedinjenog NATO-a. To je jednostavno. To je veliki izazov. Mi ne tražimo od političkih vođa da odluče o svim detaljima. To će biti teško i oko toga će raspravljati u mjesecima koji predstoje. Mi od njih tražimo da izjave: 'Naša želja je buduća ujedinjena zemlja. Mi deklarišemo jedinstvo u postizanju tog cilja i težeći tome mi ćemo pregovarati o detaljima tokom narednih mjeseci'.”
Tvorac Dejtonskog sporazuma Ričard Holbruk u Vašingtonu se posebno obratio predstavnicima srpskog naroda, te, gledajući člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca, naglasio:
“Veoma je ironično da se danas vi predstavljate kao prevashodni branioci Dejtona. Braneći Dejtonski sporazum u njegovom sadašnjem obliku, vi suštinski pokušavate da spriječite napredak. Vi morate pomoći popravak Dejtonskog sporazuma. Previše je moći u entitetima, to je greška koju smo napravili u Dejtonu. Republika Srpska treba da prizna jednom zauvijek da je dio jedne zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. Žalim.....Duboko žalim što smo se složili da dopustimo da se vaš entitet zove Republika Srpska. Nisam potpuno razumio političko i emotivno značenje tih riječi, kada smo se s tim složili.”
Holbruk se obratio posebno i bošnjačkim političarima:
“Rekao bih svojim prijateljima iz bosansko-muslimanskog ili bošnjačkog dijela zemlje da moraju upamtiti da je ovo proces i da ono o čemu se pregovara ovdje danas i sutra, sa državnim sekretarom Kondolizom Rajs i sa njenim timom, nije ništa drugo nego popravak Dejtona. Molim vas nemojte odustati od dodatnih dobitaka. Sjetite se šta je predsjednik Izetbegović uradio prije deset godina. I uzmite pola ako ne možete dobiti sve. Ja znam i svako u ovoj prostoriji zna da bošnjačka pozicija ima veliku zaslugu u smislu istorije i pravde. Ja bih volio da vidim jaču centralnu vladu, ja bih volio da vidim više integracija, ali ne možemo to sve imati za jedan dan. A svaki korak pomaže.”
Čelnike političkih stranaka u Vašingtonu je visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun upozorio da ustavne promjene moraju biti provedene, prije svega zbog neefikasnosti države uređene po sadašnjem Ustavu:
"U nekim dijelovima BiH 70 posto poreza građana ove jako siromašne zemlje ide predstavnicima vlasti, političarima i birokratama, a samo 30 posto servisima građana. I onda se pitajte zašto imate tako loše bolnice u BiH pogotovo u RS, tako loš sistem obrazovanja i tako niske penzije. Ako trošite toliko na svoje političare, onda ništa ne ostaje narodu."
Američki državni podsekretar za politička pitanja Nikolas Burns najavio je da će članovi Predsjedništva BiH u Vašingtonu danas potpisati izjavu kojom pozivaju na predaju ili hapšenje haškog optuženika Radovana Karadžića, prenosi AFP.
Američki državni podsekretar je ovu izjavu ocijenio veoma značajnom, jer su, kako je kazao, srpski politički lideri godinama štitili svog ratnog lidera, Radovana Karadžića.
U izjavi nema ključnih rješenja o povećanju ovlaštenja državne vlade i premijera, kao ni rješenja o zamjeni sadašnjeg tročlanog Predsjedništva jednim predsjednikom, niti o uspostavi efikasnijeg državnog Parlamenta. Izjava je samo načelno opredjeljenje za ustavne promjene, a konkretna rješenja čelnici BiH tek trebaju dogovoriti. Ustavne reforme trebaju biti donesene do marta 2006., kako bi bile spremne za izbore u oktobru te godine.
Državni posekretar za politička pitanja u američkom State Departmentu Nikolas Burns ocijenio je potpisivanje izjave izuzetno važnim:
"Ovo je veliki događaj za budućnost Bosne i Hercegovine", rekao je Burns u ponedjeljak navečer u Ambasadi BiH u Vašingtonu, nakon potpisivanja izjave.
Bh. političari izjavili su takođe da su zadovoljni potpisanim. U ime Hrvatske demokratske zajednice BiH Bariša Čolak posljednji je potpisao izjavu i rekao novinarima kako je potpisao dokument nakon što je dobio obećanje predstavnika SAD-a da će dati dodatnu izjavu u kojoj će reći da podržavaju daljne ustavne promjene.
Predsjednik Stranke demokratske akcije BiH Sulejman Tihić je kazao da izjava formalizira želju stranaka da mijenjaju Ustav BiH, koji je, prema njegovom mišljenju, najlošiji dio Dejtonskog sporazuma. On je takođe rekao da SDA želi ukidanje entiteta.
Srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac rekao je da dejtonski Ustav još nije ´potrošen´ i da ukidanje entiteta ne odgovara bosanskim Srbima. Dok srpska strana, rekao je, insistira na jakim entitetima, bošnjačka želi jaku centralnu vlast i slabe entitete. Hrvati, prema njegovim riječima, traže ili ukidanje entiteta ili da i oni dobiju svoj.
Američki državni sekretar Kondoliza Rajs će se u utorak ssastati sa čelnicima BiH, kako bi obilježili postignuti sporazum.
Izjavu su potpisali čelnici Srpske demokratske stranke Dragan Čavić, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik i Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić, te ispred Stranke demokratske akcije Adnan Terzić i Stranke za BiH Safet Halilović. U ime Socijaldemokratske partije BiH izjavu je potpisao predsjednik Zlatko Lagumdžija, ispred Hrvatske demokratske zajednice Bariša Čolak i u ime Hrvatske narodne zajednice Mate Bandur. Dokument su potpisali i članovi Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, Sulejman Tihić i Borislav Paravac.
*****
Potpisivanju izjave političkih lidera o promjenama Ustava BiH prethodili su razgovori sa čelnicima američke vlade i predstavnicima međunarodne zajednice. Državni posekretar za političke poslove u američkom State Departmentu Nikolas Burns pozvao je čelnike BiH usvoje ustavne promjene:
“Bosna ne može ostati razbijena zemlja, a postati dio ujedinjene Evrope ili ujedinjenog NATO-a. To je jednostavno. To je veliki izazov. Mi ne tražimo od političkih vođa da odluče o svim detaljima. To će biti teško i oko toga će raspravljati u mjesecima koji predstoje. Mi od njih tražimo da izjave: 'Naša želja je buduća ujedinjena zemlja. Mi deklarišemo jedinstvo u postizanju tog cilja i težeći tome mi ćemo pregovarati o detaljima tokom narednih mjeseci'.”
Tvorac Dejtonskog sporazuma Ričard Holbruk u Vašingtonu se posebno obratio predstavnicima srpskog naroda, te, gledajući člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca, naglasio:
“Veoma je ironično da se danas vi predstavljate kao prevashodni branioci Dejtona. Braneći Dejtonski sporazum u njegovom sadašnjem obliku, vi suštinski pokušavate da spriječite napredak. Vi morate pomoći popravak Dejtonskog sporazuma. Previše je moći u entitetima, to je greška koju smo napravili u Dejtonu. Republika Srpska treba da prizna jednom zauvijek da je dio jedne zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. Žalim.....Duboko žalim što smo se složili da dopustimo da se vaš entitet zove Republika Srpska. Nisam potpuno razumio političko i emotivno značenje tih riječi, kada smo se s tim složili.”
Holbruk se obratio posebno i bošnjačkim političarima:
“Rekao bih svojim prijateljima iz bosansko-muslimanskog ili bošnjačkog dijela zemlje da moraju upamtiti da je ovo proces i da ono o čemu se pregovara ovdje danas i sutra, sa državnim sekretarom Kondolizom Rajs i sa njenim timom, nije ništa drugo nego popravak Dejtona. Molim vas nemojte odustati od dodatnih dobitaka. Sjetite se šta je predsjednik Izetbegović uradio prije deset godina. I uzmite pola ako ne možete dobiti sve. Ja znam i svako u ovoj prostoriji zna da bošnjačka pozicija ima veliku zaslugu u smislu istorije i pravde. Ja bih volio da vidim jaču centralnu vladu, ja bih volio da vidim više integracija, ali ne možemo to sve imati za jedan dan. A svaki korak pomaže.”
Čelnike političkih stranaka u Vašingtonu je visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun upozorio da ustavne promjene moraju biti provedene, prije svega zbog neefikasnosti države uređene po sadašnjem Ustavu:
"U nekim dijelovima BiH 70 posto poreza građana ove jako siromašne zemlje ide predstavnicima vlasti, političarima i birokratama, a samo 30 posto servisima građana. I onda se pitajte zašto imate tako loše bolnice u BiH pogotovo u RS, tako loš sistem obrazovanja i tako niske penzije. Ako trošite toliko na svoje političare, onda ništa ne ostaje narodu."
Američki državni podsekretar za politička pitanja Nikolas Burns najavio je da će članovi Predsjedništva BiH u Vašingtonu danas potpisati izjavu kojom pozivaju na predaju ili hapšenje haškog optuženika Radovana Karadžića, prenosi AFP.
Američki državni podsekretar je ovu izjavu ocijenio veoma značajnom, jer su, kako je kazao, srpski politički lideri godinama štitili svog ratnog lidera, Radovana Karadžića.
