Odluka Vijeća ministara da nešto više od milion konvertibilnih maraka prihoda Regulatorne agencije za komunikacije usmjeri za finansiranje satelitskog programa Javnog RTV servisa BiH direktan je udar na nezavisnost, ističu u Agenciji. Miješanje u rad Agencije jeste i uticaj na nezavisnost medija u BiH, kaže direktor sektora za emitovanje u Regulatornoj agenciji Dunja Mijatović:
“Ono što je isto bitno u svemu ovome naglasiti je da to što se taj novac usmjerava direktno za Javni servis BiH, nešto što apsolutno nije praksa, jer novac koji prikuplja Regulatorna agencija za komunikacije i regulator uopšte bilo gdje u svijetu ne može se na takav način usmjeravati samo jednom mediju. To je praksa koja nije uobičajena u demokratskim zemljama. Samim tim i postoji nezavisni regulator da bi se mogla nezavisno vršiti regulacija elektronskih medija, i ovdje naglašavam - i komercijalnog i javnog sektora.”
U nadležnom Ministarstvu prometa i komunikacija pojašnjavaju da je sve urađeno u skladu sa zakonom. Ministar Branko Dokić kaže da višak novca kojeg prikupi Regulatorna agencija su budžetska sredstva kojima raspolaže Vijeće ministara:
“I prošle godine je isto bila jedna odluka o raspodjeli tog viška sredstava. Jedan dio je dodijeljen njima na korištenje za opremu, za iznajmljivanje prostora, ili kupovinu prostora, ne sjećam se više. Isto i prošle godine je jedan dio tih sredstava korišten za plaćanje iznajmljenih satelitskih kanala za BHT 1 i BH Radio 1. Ove godine je urađeno nešto slično, ali ne do ovog trenutka u potpunosti. Raspodjelu preostalog dijela će razmotriti kada Regulativna agencija za komunikacije podnese svoj izvještaj o utrošku sredstava iz prošlog perioda. Vjerovatno je ta najava podnošenja tih računa dovela do ove situacije koja je ničim izazvana, koja je neprimjerena.”
U Asocijaciji elektronskih medija naglašavaju da je oduzimanjem dijela novca Regulatorne agencije izvršen pritisak na medijsku zajednicu u BiH. Predsjednik Skupštine Asocijacije eletronskih medija, Adnan Osmanagić, ističe da na dio novca koji prikupi Regulatorna agencija pravo imaju i komercijalni, a ne samo javni mediji:
“Mi apsolutno ne možemo podržati da neko troši naš novac onako kako hoće. Možda su oni prebacili upravo milion koji je medijska zajednica, ustvari koji su elektronski mediji izdvojili putem raznih obaveza prema državi, tako da aposlutno ne mogu raspolagati tim novce a da se ne konsultuju prvenstveno sa Regulatornom agencijom i onda svakako sa medijskom zajednicom. I da na taj način, faktički na trećem nivou, odgovaraju javnosti kako oni troše novac. Znači problem je prioriteta, nije problem samo principa. Možda su oni imali zakonsku osnovu da to urade, ali da li je proritet da taj novac se potroši na način na koji su potrošili? I kako oni znaju šta je prioritet? I ako oni mogu dokazati da je to prioritet, neka dokažu, a ne jednostvano ’mi imamo zakonsku osnovu i mi ćemo to uraditi’. ”
Regulatorna agencija za komunikacije BiH, formirana kao nezavisno međunarodno tijelo, tokom godina prerasla je u domaću instituciju. Uređuje medijski prostor BiH i definiše odnose u oblasti elektronskih medija. U Evropskoj komisiji kažu da je nezavisnost regulatora evropski standard, na kojem se insistira. Međutim, evropski standard je i finansiranje javnog servisa jedne države, kaže portparol Evropske komisije u BiH Frano Maroević:
“Naravno, budžet je jedan od načina na koji se može naći načina da se vrši utjecaj nad agencijom. Da li treba dodijeliti sredstva javnim emiterima ili ne, to je opet drugo pitanje, pošto je Vijeće ministara obavezno da financira jedan dio satelitskog programa za javne emitere, tako da je ta sredstva negdje trebalo naći. Da li je ovo najbolji način da se ta sredstva nađu, da se oduzmu jednoj agenciji koja bi trebala biti potpuno nezavisna i dodijeli javnom emiteru, to je sad nešto što mi trenutno vrlo detaljno razmatramo prije nego što možemo imati potpuni stav. Ali može biti zabrinjavajuće da li se ruši nezavisnost te agencije.”
Ombudsmen za medije Federacije BiH, Mehmed Halilović, upozorava da, iako je Regulatorna agencija državno tijelo, ona mora potpuno nezavisno djelovati kako bi osigurala i nezavisnost medija:
“Za mene je najbitnija stvar u tome da se sačuva nezavisnost, pa i finansijska, naravno i na svaki drugi način, Regulatorne agencije. Mislim da je konačno uspostavljeno jedno regulatorno tijelo u ovoj oblasti, koje ima sve pretpostavke da radi samostalno i donosi nezavisno svoje odluke - i ta nezavisnost, naravno, mora imati i tu finansijsku stranu. I ona mora biti u potpunosti ispoštovana.”
Halilović naglašava kako je bh. Regulatorna agencija u proteklom periodu uredila poslijeratni medijski haos u zemlji i da svakako mora nastaviti da djeluje nesmetano.
“Ono što je isto bitno u svemu ovome naglasiti je da to što se taj novac usmjerava direktno za Javni servis BiH, nešto što apsolutno nije praksa, jer novac koji prikuplja Regulatorna agencija za komunikacije i regulator uopšte bilo gdje u svijetu ne može se na takav način usmjeravati samo jednom mediju. To je praksa koja nije uobičajena u demokratskim zemljama. Samim tim i postoji nezavisni regulator da bi se mogla nezavisno vršiti regulacija elektronskih medija, i ovdje naglašavam - i komercijalnog i javnog sektora.”
U nadležnom Ministarstvu prometa i komunikacija pojašnjavaju da je sve urađeno u skladu sa zakonom. Ministar Branko Dokić kaže da višak novca kojeg prikupi Regulatorna agencija su budžetska sredstva kojima raspolaže Vijeće ministara:
“I prošle godine je isto bila jedna odluka o raspodjeli tog viška sredstava. Jedan dio je dodijeljen njima na korištenje za opremu, za iznajmljivanje prostora, ili kupovinu prostora, ne sjećam se više. Isto i prošle godine je jedan dio tih sredstava korišten za plaćanje iznajmljenih satelitskih kanala za BHT 1 i BH Radio 1. Ove godine je urađeno nešto slično, ali ne do ovog trenutka u potpunosti. Raspodjelu preostalog dijela će razmotriti kada Regulativna agencija za komunikacije podnese svoj izvještaj o utrošku sredstava iz prošlog perioda. Vjerovatno je ta najava podnošenja tih računa dovela do ove situacije koja je ničim izazvana, koja je neprimjerena.”
U Asocijaciji elektronskih medija naglašavaju da je oduzimanjem dijela novca Regulatorne agencije izvršen pritisak na medijsku zajednicu u BiH. Predsjednik Skupštine Asocijacije eletronskih medija, Adnan Osmanagić, ističe da na dio novca koji prikupi Regulatorna agencija pravo imaju i komercijalni, a ne samo javni mediji:
“Mi apsolutno ne možemo podržati da neko troši naš novac onako kako hoće. Možda su oni prebacili upravo milion koji je medijska zajednica, ustvari koji su elektronski mediji izdvojili putem raznih obaveza prema državi, tako da aposlutno ne mogu raspolagati tim novce a da se ne konsultuju prvenstveno sa Regulatornom agencijom i onda svakako sa medijskom zajednicom. I da na taj način, faktički na trećem nivou, odgovaraju javnosti kako oni troše novac. Znači problem je prioriteta, nije problem samo principa. Možda su oni imali zakonsku osnovu da to urade, ali da li je proritet da taj novac se potroši na način na koji su potrošili? I kako oni znaju šta je prioritet? I ako oni mogu dokazati da je to prioritet, neka dokažu, a ne jednostvano ’mi imamo zakonsku osnovu i mi ćemo to uraditi’. ”
Regulatorna agencija za komunikacije BiH, formirana kao nezavisno međunarodno tijelo, tokom godina prerasla je u domaću instituciju. Uređuje medijski prostor BiH i definiše odnose u oblasti elektronskih medija. U Evropskoj komisiji kažu da je nezavisnost regulatora evropski standard, na kojem se insistira. Međutim, evropski standard je i finansiranje javnog servisa jedne države, kaže portparol Evropske komisije u BiH Frano Maroević:
“Naravno, budžet je jedan od načina na koji se može naći načina da se vrši utjecaj nad agencijom. Da li treba dodijeliti sredstva javnim emiterima ili ne, to je opet drugo pitanje, pošto je Vijeće ministara obavezno da financira jedan dio satelitskog programa za javne emitere, tako da je ta sredstva negdje trebalo naći. Da li je ovo najbolji način da se ta sredstva nađu, da se oduzmu jednoj agenciji koja bi trebala biti potpuno nezavisna i dodijeli javnom emiteru, to je sad nešto što mi trenutno vrlo detaljno razmatramo prije nego što možemo imati potpuni stav. Ali može biti zabrinjavajuće da li se ruši nezavisnost te agencije.”
Ombudsmen za medije Federacije BiH, Mehmed Halilović, upozorava da, iako je Regulatorna agencija državno tijelo, ona mora potpuno nezavisno djelovati kako bi osigurala i nezavisnost medija:
“Za mene je najbitnija stvar u tome da se sačuva nezavisnost, pa i finansijska, naravno i na svaki drugi način, Regulatorne agencije. Mislim da je konačno uspostavljeno jedno regulatorno tijelo u ovoj oblasti, koje ima sve pretpostavke da radi samostalno i donosi nezavisno svoje odluke - i ta nezavisnost, naravno, mora imati i tu finansijsku stranu. I ona mora biti u potpunosti ispoštovana.”
Halilović naglašava kako je bh. Regulatorna agencija u proteklom periodu uredila poslijeratni medijski haos u zemlji i da svakako mora nastaviti da djeluje nesmetano.
