Stabilnija, jeftinija i ekološki manje škodljiva opskrba energentima – to su hrvatska očekivanja od danas u Ateni potpisanog Sporazuma.
Ugovor Hrvatskoj donosi niz pogodnosti, ocijenio je nakon potpisivanja ministar gospodarstva BrankoVukelić:
“Mislim da će on otvoriti mogućnosti većih i lakših investiranja, u području energetike. I otvoriti mogućnosti da se na tržištu trguje i posluje sa energijom, da se gradi i u Hrvatskoj i u zemljama koje su nam u susjedstvu. A i ovim smo pokazali da i dalje želimo suradnju u ovom djelu Evrope, bez obzira na naš put prema EU.”
Glasnogovornik Ministarstva Domagoj Vričko o trafo-stanici Ernestinovo i cijenama za krajnje potrošače:
“U cjelokupnom procesu energetskog integriranja zemalja jugoistočne Evrope sa EU, ključnu ulogu je odigrala upravo Hrvatska i hrvatski stručnjaci, jer da nisu napravili mali podvig na sustavu Ernestinovo, te da nije bilo financiranja od strane Republike Hrvatske na tom projektu, teško bi bilo oživotvoriti ugovor koji je danas potpisan.”
Hoće li hrvatskim gospodarskim subjektima, energenti struja i plin biti jeftiniji ili skuplji, dostupni ili manje dostupni. I što je sa domaćinstvima?
“Što se tiče cjena u domaćinstvima i u gospodarstvu, u ovom trenutku je rano govoriti o konkretnim iznosima. Međutim, u svakom slučaju poznavajući općenito teoriju tržišta, da bi i cjene i strukturacija na tržištu ponude, koja bi se u ovom momentu proširila, svakako da će ići na ruku potrošačima bilo da su oni iz gospodarskog sektora ili bilo da je rječ o kućanstvima.”
Do 2015. godine planira se investiranje 30 milijardi dolara u elektroenergetsku infrastrukturu. Kako stoji stvar sa plinskom infrastrukturom? Nju u Hrvatskoj gradi državna tvrtka „Plinacro“ i neki projekti kreditirani stranim sredstvima već su u realizaciji, kaže glasnogovornik Mario Dragun:
“U tijeku su velike investicije na izgradnji maestralnih plinovoda, koji se grade zajmom Evropske investicijske banke. Dakle, to je magistralni plinovod Slavonski Brod-Kutina, Kutina-Zagreb. I potom izgradnja plinovoda Pula-Karlovac. Sljedi 2007. godine i velika izgradnja jadranskog plinovoda u dužini 290 km. I to će biti jedna investicija koja će vrjediti nekih 150 milijuna eura.”
Da li se, nakon potpisivanja ovog današnjeg sporazuma u Ateni, može očekivati da će predstati one gotovo redovite zimske krize u opskrbi energentima, odnosno isključivanja velikih potrošača HEPA I KUTINE, da bi se imalo plina za grijanje domaćinstava?
“Pa sigurno, prije svijega tom diverzificiranom opskrbom, Hrvatska će praktično za par godina imati tri spoja sa evropskim i svjetskim plinovodima. Također i sa svjetskim izvorištima plina da će se postić ta sigurnost. Međutim, ima uvijek jedna stvar i jako bogate i razvijene plinske mreže zapadne evrope uvijek u nekim ekstremnim trenucima visokih hladnoća doživi koji dan taj jedan udar i uobičajena je praksa i kod njih u svijetu da se tada isključuju ti veliki potrošači, koji imaju ta alternativna goriva. Pa eto tako se i do sada rješavao taj problem u Hrvatskoj. Ali opet, naglašavam, zahvaljujući toj povezanosti sa Evropom, sigurno je da će biti sigurnija i, usuđujem se reći, i racionalnija i jeftinija opskrba.”
*****
Uspostavljanje jedinstvenog regionalnog tržišta električne energije i plina i ukidanje carina na ove energente Bosni i Hercegovini će omogućiti ulazak na tržište jugoistočne Evrope, a potom i Evropske unije.
Uključivanjem na međunardno energetsko tržište, bh. potrošači, prvo oni veliki a potom i mali, bit će u mogućnosti da električnu energiju kupuju tamo gdje je jeftinija, pojašnjava šef ureda za odnose sa javnošću Nezavisnog operatora sistema BiH Nebojša Dimitrijević:
“Dakle, iz one države u kojoj je energija jeftinija i, naravno, to će stvoriti konkurenciju na tržištu. Osim toga, ovakav sporazum će omogućiti i lakše ulaganje u energetski sektor inozemnih ulagača - dakle, sve skupa jeftiniju energiju i sigurniju opskrbu.”
Ugovor o energetskoj zajednici između Evropske komisije i zemalja regiona predviđa ukidanje carina na električnu energiju i plin i uspostavljanje pravnog okvira za slobodnu trgovinu. Za to će biti potrebno da zemlje potpisnice u domaće zakonodavstvo ugrade evropske smjernice, kaže Dimitrijević:
“Evropske smjernice koje reguliraju proizvodnju i prijenos električne energije i plina, te prekograničnu razmjenu energije, obnovljive izvore energije, zaštitu okoliša, te energetsko tržište pravna su osnova energetske zajednice jugoistočne Europe. Ako to već nisu učinile u proteklom razdoblju, BiH ali i ostale spomenute države smjernice Evropske unije moraju ugraditi u vlastite zakone o energetici. One nalažu da energija mora biti dostupna svima. Zbog toga će države morati razraditi, uz ostalo, i sustave subvencioniranja energije za svoje najsiromašnije potrošače. Potpisivanje ovog ugovora i donošenje zakona koje taj ugovor nalaže, odnosno regionalna suradnja uvjeti su integracije BiH u Europu - dakle, one službene, o kojoj svi tako često govorimo.”
Dimitrijević naglašava da je BiH usvojila većinu ovih zakona, ali da se još uvijek nije krenulo i sa njihovom primjenom.
*****
Potpisavanje ugovora o formiranju energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope omogućiće korišćenje evropskih novčanih fondova i privući će strane investicije u energetski sektor Srbije i zemalja zapadnog Balkana, ocenjuju predstavnici srpskih resornih ministarstava, ali i naglašavaju kako je ovaj korak pravi put ka Evropskoj uniji.
Srpski zvaničnici smatraju da je formiranje energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope koje obuhvata tržište od oko 150 miliona ljudi istorijski dan sličan danu kada je 1951. godine formirana zajednica uglja i čelika. Ministar za privredu i privatizaciju Predrag Bubalo s toga kao posebno ističe:
“To znači ulazak u Evropu jer mi ne možemo ući u političkom smislu u Evropu a da sve ostalo smo izvan Evrope. Znači, niz drugih stvari treba obezbediti da uđemo u Evropsku uniju i onda će na kraju će biti samo jedna politička odluka. Znači, sa elektrosistemom je prvi ozbiljan ulazak u Evropu.”
Uklanjanjem ograničenja i ukidanjem carina stvaraju se uslovi da se pored monopolitičkih državnih elektroprivreda mogu pojaviti i drugi proizvođači kao i mogućnosti da veliki potrošači biraju od koga će da kupuju energiju, kaže za naš radio urednik elektronskog izdanja magazina Enerdži obzerver Sika Pištolova. Ona primećuje da jedinstveno energetsko tržište neće profunkcionisati dok se ne izvrši privatizacija javnih preduzeća.
“Blagodeti stvaranja elektroenergetske regionalne zajednice prvi će osetiti veliki potrošači, znači industrijski giganti. Na primer, kada počne da funkcioniše to elektroenergetsko tržište, a to će se dogotiti za godinu-dve, onda veliki potrošač električne energije US Steel neće više kupovati struju od EPS-a ako se desi da mu neko od trgovaca iz regiona ili od drugih proizvođača električne energije u okruženju ponudi nižu cenu. Sad EPS još nema razloga da se plaši te nadolazeće konkurencije zato što još nema evropsku ekonomsku cenu. Međutim, i to će se dogoditi u narednih godinu dana, najviše dve, i onda će biti suočen i on sa žestokom konkurencijom.”
Ugovorom su zemlje prihvatile važaća opšta pravila u oblasti energije koja se odnose na zaštitu životne sredine i na konkurenciju. Predstavnik Ministarstva rudarstva i energetike Željko Martinović.
“Što se tiče elektroprivrede Srbije i stvaranje zajedničkog tržišta, moramo da znamo da je Elektroprivreda Srbije zaista jedna moćna kompanija, moćna kompanija u smislu tehničko-tehnoloških predispozicija koje ima jer je EPS svojevremeno građen tako da je odnos između hidro i termoenergije izuzetno povoljan. Ako je u regionu u jednom trenutku neophodno isporučiti 100 megavata snage ili 200 megavata snage, onda se traži sistem u regionu koji može to u jednom sekundu da da. Mi imamo reverzibilnu hidroelektranu Bajina Bašta koja u određenom trenutku može da isporuči takvu snagu, da pomogne čitavom jednom sistemu. Međutim, ne radi se o pomoći, radi se o čistoj trgovini. Hoću da kažem, ako region, ako neka zemlja u regionu traži 100 ili 200 megavata na 24 sata, na 48 sati ili na više od toga, da li smo mi sposobni da to isporučimo, a jesmo, zaradićemo i dodatni novac.”
*****
Potpisivanje sporazuma o energetskoj zajednici izmedju Evropske komisije i zemalja jugoistočne Evrope, predstavlja veoma važan trenutak za ekonomiju Kosova, ocenili su međunarodni i kosovski zvaničnici.
Mehtild Heneke, portparol UNMIK odeljenja za ekonomski razvoj, kaže kako se sporazumom stvara jedinstveni pravni okvir za trgovinu energijom u regionu. Heneke ocenjuje kako je energija veoma važan uslov za odrzivu privredu, zaposlenje i regionalnu saradnju. Agron Dida, savetnik u Ministarstvu za energetiku, ocenjuje da je ovo veoma važan trenutak za Kosovo:
“Omogućena nam je ravnopravnost na tržištu i sada smo u stanju da razmenjujemo energiju bez ikakve diskriminacije.”
Dida istilče kako Kosovo sada može očekivati investicije, jer se nalazi na putu ispunjenja evropskih standarda o slobodnom energetskom tržištu. Deo sporazuma kojim se predviđa ukidanje carina za električnu energiju i gas, od posebne je važnosti za Kosovo u trenutku kada se suočava sa problemom u proizvodnji i snabdevanju električnom energijom, kada je uvoz otežan i kada su na snazi redovne restrikcije.
Ugovor Hrvatskoj donosi niz pogodnosti, ocijenio je nakon potpisivanja ministar gospodarstva BrankoVukelić:
“Mislim da će on otvoriti mogućnosti većih i lakših investiranja, u području energetike. I otvoriti mogućnosti da se na tržištu trguje i posluje sa energijom, da se gradi i u Hrvatskoj i u zemljama koje su nam u susjedstvu. A i ovim smo pokazali da i dalje želimo suradnju u ovom djelu Evrope, bez obzira na naš put prema EU.”
Glasnogovornik Ministarstva Domagoj Vričko o trafo-stanici Ernestinovo i cijenama za krajnje potrošače:
“U cjelokupnom procesu energetskog integriranja zemalja jugoistočne Evrope sa EU, ključnu ulogu je odigrala upravo Hrvatska i hrvatski stručnjaci, jer da nisu napravili mali podvig na sustavu Ernestinovo, te da nije bilo financiranja od strane Republike Hrvatske na tom projektu, teško bi bilo oživotvoriti ugovor koji je danas potpisan.”
Hoće li hrvatskim gospodarskim subjektima, energenti struja i plin biti jeftiniji ili skuplji, dostupni ili manje dostupni. I što je sa domaćinstvima?
“Što se tiče cjena u domaćinstvima i u gospodarstvu, u ovom trenutku je rano govoriti o konkretnim iznosima. Međutim, u svakom slučaju poznavajući općenito teoriju tržišta, da bi i cjene i strukturacija na tržištu ponude, koja bi se u ovom momentu proširila, svakako da će ići na ruku potrošačima bilo da su oni iz gospodarskog sektora ili bilo da je rječ o kućanstvima.”
Do 2015. godine planira se investiranje 30 milijardi dolara u elektroenergetsku infrastrukturu. Kako stoji stvar sa plinskom infrastrukturom? Nju u Hrvatskoj gradi državna tvrtka „Plinacro“ i neki projekti kreditirani stranim sredstvima već su u realizaciji, kaže glasnogovornik Mario Dragun:
“U tijeku su velike investicije na izgradnji maestralnih plinovoda, koji se grade zajmom Evropske investicijske banke. Dakle, to je magistralni plinovod Slavonski Brod-Kutina, Kutina-Zagreb. I potom izgradnja plinovoda Pula-Karlovac. Sljedi 2007. godine i velika izgradnja jadranskog plinovoda u dužini 290 km. I to će biti jedna investicija koja će vrjediti nekih 150 milijuna eura.”
Da li se, nakon potpisivanja ovog današnjeg sporazuma u Ateni, može očekivati da će predstati one gotovo redovite zimske krize u opskrbi energentima, odnosno isključivanja velikih potrošača HEPA I KUTINE, da bi se imalo plina za grijanje domaćinstava?
“Pa sigurno, prije svijega tom diverzificiranom opskrbom, Hrvatska će praktično za par godina imati tri spoja sa evropskim i svjetskim plinovodima. Također i sa svjetskim izvorištima plina da će se postić ta sigurnost. Međutim, ima uvijek jedna stvar i jako bogate i razvijene plinske mreže zapadne evrope uvijek u nekim ekstremnim trenucima visokih hladnoća doživi koji dan taj jedan udar i uobičajena je praksa i kod njih u svijetu da se tada isključuju ti veliki potrošači, koji imaju ta alternativna goriva. Pa eto tako se i do sada rješavao taj problem u Hrvatskoj. Ali opet, naglašavam, zahvaljujući toj povezanosti sa Evropom, sigurno je da će biti sigurnija i, usuđujem se reći, i racionalnija i jeftinija opskrba.”
*****
Uspostavljanje jedinstvenog regionalnog tržišta električne energije i plina i ukidanje carina na ove energente Bosni i Hercegovini će omogućiti ulazak na tržište jugoistočne Evrope, a potom i Evropske unije.
Uključivanjem na međunardno energetsko tržište, bh. potrošači, prvo oni veliki a potom i mali, bit će u mogućnosti da električnu energiju kupuju tamo gdje je jeftinija, pojašnjava šef ureda za odnose sa javnošću Nezavisnog operatora sistema BiH Nebojša Dimitrijević:
“Dakle, iz one države u kojoj je energija jeftinija i, naravno, to će stvoriti konkurenciju na tržištu. Osim toga, ovakav sporazum će omogućiti i lakše ulaganje u energetski sektor inozemnih ulagača - dakle, sve skupa jeftiniju energiju i sigurniju opskrbu.”
Ugovor o energetskoj zajednici između Evropske komisije i zemalja regiona predviđa ukidanje carina na električnu energiju i plin i uspostavljanje pravnog okvira za slobodnu trgovinu. Za to će biti potrebno da zemlje potpisnice u domaće zakonodavstvo ugrade evropske smjernice, kaže Dimitrijević:
“Evropske smjernice koje reguliraju proizvodnju i prijenos električne energije i plina, te prekograničnu razmjenu energije, obnovljive izvore energije, zaštitu okoliša, te energetsko tržište pravna su osnova energetske zajednice jugoistočne Europe. Ako to već nisu učinile u proteklom razdoblju, BiH ali i ostale spomenute države smjernice Evropske unije moraju ugraditi u vlastite zakone o energetici. One nalažu da energija mora biti dostupna svima. Zbog toga će države morati razraditi, uz ostalo, i sustave subvencioniranja energije za svoje najsiromašnije potrošače. Potpisivanje ovog ugovora i donošenje zakona koje taj ugovor nalaže, odnosno regionalna suradnja uvjeti su integracije BiH u Europu - dakle, one službene, o kojoj svi tako često govorimo.”
Dimitrijević naglašava da je BiH usvojila većinu ovih zakona, ali da se još uvijek nije krenulo i sa njihovom primjenom.
*****
Potpisavanje ugovora o formiranju energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope omogućiće korišćenje evropskih novčanih fondova i privući će strane investicije u energetski sektor Srbije i zemalja zapadnog Balkana, ocenjuju predstavnici srpskih resornih ministarstava, ali i naglašavaju kako je ovaj korak pravi put ka Evropskoj uniji.
Srpski zvaničnici smatraju da je formiranje energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope koje obuhvata tržište od oko 150 miliona ljudi istorijski dan sličan danu kada je 1951. godine formirana zajednica uglja i čelika. Ministar za privredu i privatizaciju Predrag Bubalo s toga kao posebno ističe:
“To znači ulazak u Evropu jer mi ne možemo ući u političkom smislu u Evropu a da sve ostalo smo izvan Evrope. Znači, niz drugih stvari treba obezbediti da uđemo u Evropsku uniju i onda će na kraju će biti samo jedna politička odluka. Znači, sa elektrosistemom je prvi ozbiljan ulazak u Evropu.”
Uklanjanjem ograničenja i ukidanjem carina stvaraju se uslovi da se pored monopolitičkih državnih elektroprivreda mogu pojaviti i drugi proizvođači kao i mogućnosti da veliki potrošači biraju od koga će da kupuju energiju, kaže za naš radio urednik elektronskog izdanja magazina Enerdži obzerver Sika Pištolova. Ona primećuje da jedinstveno energetsko tržište neće profunkcionisati dok se ne izvrši privatizacija javnih preduzeća.
“Blagodeti stvaranja elektroenergetske regionalne zajednice prvi će osetiti veliki potrošači, znači industrijski giganti. Na primer, kada počne da funkcioniše to elektroenergetsko tržište, a to će se dogotiti za godinu-dve, onda veliki potrošač električne energije US Steel neće više kupovati struju od EPS-a ako se desi da mu neko od trgovaca iz regiona ili od drugih proizvođača električne energije u okruženju ponudi nižu cenu. Sad EPS još nema razloga da se plaši te nadolazeće konkurencije zato što još nema evropsku ekonomsku cenu. Međutim, i to će se dogoditi u narednih godinu dana, najviše dve, i onda će biti suočen i on sa žestokom konkurencijom.”
Ugovorom su zemlje prihvatile važaća opšta pravila u oblasti energije koja se odnose na zaštitu životne sredine i na konkurenciju. Predstavnik Ministarstva rudarstva i energetike Željko Martinović.
“Što se tiče elektroprivrede Srbije i stvaranje zajedničkog tržišta, moramo da znamo da je Elektroprivreda Srbije zaista jedna moćna kompanija, moćna kompanija u smislu tehničko-tehnoloških predispozicija koje ima jer je EPS svojevremeno građen tako da je odnos između hidro i termoenergije izuzetno povoljan. Ako je u regionu u jednom trenutku neophodno isporučiti 100 megavata snage ili 200 megavata snage, onda se traži sistem u regionu koji može to u jednom sekundu da da. Mi imamo reverzibilnu hidroelektranu Bajina Bašta koja u određenom trenutku može da isporuči takvu snagu, da pomogne čitavom jednom sistemu. Međutim, ne radi se o pomoći, radi se o čistoj trgovini. Hoću da kažem, ako region, ako neka zemlja u regionu traži 100 ili 200 megavata na 24 sata, na 48 sati ili na više od toga, da li smo mi sposobni da to isporučimo, a jesmo, zaradićemo i dodatni novac.”
*****
Potpisivanje sporazuma o energetskoj zajednici izmedju Evropske komisije i zemalja jugoistočne Evrope, predstavlja veoma važan trenutak za ekonomiju Kosova, ocenili su međunarodni i kosovski zvaničnici.
Mehtild Heneke, portparol UNMIK odeljenja za ekonomski razvoj, kaže kako se sporazumom stvara jedinstveni pravni okvir za trgovinu energijom u regionu. Heneke ocenjuje kako je energija veoma važan uslov za odrzivu privredu, zaposlenje i regionalnu saradnju. Agron Dida, savetnik u Ministarstvu za energetiku, ocenjuje da je ovo veoma važan trenutak za Kosovo:
“Omogućena nam je ravnopravnost na tržištu i sada smo u stanju da razmenjujemo energiju bez ikakve diskriminacije.”
Dida istilče kako Kosovo sada može očekivati investicije, jer se nalazi na putu ispunjenja evropskih standarda o slobodnom energetskom tržištu. Deo sporazuma kojim se predviđa ukidanje carina za električnu energiju i gas, od posebne je važnosti za Kosovo u trenutku kada se suočava sa problemom u proizvodnji i snabdevanju električnom energijom, kada je uvoz otežan i kada su na snazi redovne restrikcije.
