Savez logoraša RS-a podržava inicijativu o bratimljenju Doboja, Njujorka, Londona i ostalih gradova koji su bili meta napada Al Kaide, a koja je pokrenuta na promociji knjige “Pod zastavom džihada” Nenada Cvjetkovića, dobojskog novinara s američkom adresom stanovanja.
Stav Saveza je objelodanio potpredsjednik Saveza logoraša Slavko Jovičić i dobojskom listu “Svitanje”. Zašto Savez podržava ovu inicijativu, Jovičić ne može objasniti, jer negira da je s tim u vezi nešto rekao:
“Ne znam ko je dao inicijativu ili ideju za to, jer pretpostavljam da je Dukić tamo bio kad je ta bila promocija.”
Branislav Dukić razgovor je prebacio na predstavnika Saveza logoraša u Doboju, Obrada Stevanovića, koji kaže da Savez podržava ideju o bratimljenju Doboja sa svjetskim metropolama, te objašnjava zašto:
“U znak podrške, s obzirom da je i Doboj grad na koji je prvenstveno, možda među prvim gradovima, kidisano što se tiče prisustva mudžahedina i slično.”
Sudionici promocije kažu da je predlagač inicijative Darko Trifunović, koji se predstavlja kao ekspert za terorizam. Na promociji Cvjetkovićeve knjige je rečeno da su mudžahedini prvu organizovanu akciju na području Doboja izveli u aprilu 1992., a prvu zajedničku akciju sa bosanskim snagama 12. jula iste godine na Putnikovom brdu.
Spominjanje aprila 1992. je smiješno, jer do početka maja na području Doboja nije bilo rata, dok su u napadu na Putnikovom brdu učestvovali građani, bez mudžahedina, komentariše pripadnik tadašnje teritorijalne odbrane Zlatan Grbić:
“U našem odredu je bilo i Srba i Hrvata i Muslimana. Zasigurno nije bilo nijednoga mudžahedina. To su bili borci iz Doboja, iz Milkovca, iz Makljenovca. Ne mogu reći da li su zajedno sa HVO-om bili mudžahedini - e, to je taj smiješni dio, koji je doslovce smiješan.”
Bitka na Putnikovom brdu poznata je po živom štitu od pritvorenih Bošnjaka i Hrvata kojim su srpski vojnici zaustavili napad. U blizini tog mjesta nalazila se diskoteka koju su srpske snage pretvorile u logor za civile. Ta diskoteka se spominje u haškim i optužnicama za ratne zločine pred domaćim sudovima, kažu bivši teritorijalci.
Stav Saveza je objelodanio potpredsjednik Saveza logoraša Slavko Jovičić i dobojskom listu “Svitanje”. Zašto Savez podržava ovu inicijativu, Jovičić ne može objasniti, jer negira da je s tim u vezi nešto rekao:
“Ne znam ko je dao inicijativu ili ideju za to, jer pretpostavljam da je Dukić tamo bio kad je ta bila promocija.”
Branislav Dukić razgovor je prebacio na predstavnika Saveza logoraša u Doboju, Obrada Stevanovića, koji kaže da Savez podržava ideju o bratimljenju Doboja sa svjetskim metropolama, te objašnjava zašto:
“U znak podrške, s obzirom da je i Doboj grad na koji je prvenstveno, možda među prvim gradovima, kidisano što se tiče prisustva mudžahedina i slično.”
Sudionici promocije kažu da je predlagač inicijative Darko Trifunović, koji se predstavlja kao ekspert za terorizam. Na promociji Cvjetkovićeve knjige je rečeno da su mudžahedini prvu organizovanu akciju na području Doboja izveli u aprilu 1992., a prvu zajedničku akciju sa bosanskim snagama 12. jula iste godine na Putnikovom brdu.
Spominjanje aprila 1992. je smiješno, jer do početka maja na području Doboja nije bilo rata, dok su u napadu na Putnikovom brdu učestvovali građani, bez mudžahedina, komentariše pripadnik tadašnje teritorijalne odbrane Zlatan Grbić:
“U našem odredu je bilo i Srba i Hrvata i Muslimana. Zasigurno nije bilo nijednoga mudžahedina. To su bili borci iz Doboja, iz Milkovca, iz Makljenovca. Ne mogu reći da li su zajedno sa HVO-om bili mudžahedini - e, to je taj smiješni dio, koji je doslovce smiješan.”
Bitka na Putnikovom brdu poznata je po živom štitu od pritvorenih Bošnjaka i Hrvata kojim su srpski vojnici zaustavili napad. U blizini tog mjesta nalazila se diskoteka koju su srpske snage pretvorile u logor za civile. Ta diskoteka se spominje u haškim i optužnicama za ratne zločine pred domaćim sudovima, kažu bivši teritorijalci.
