Referendum, koji se smatra povijesnim, treba omogućiti usvajanje novog ustava u cilju objedinjenja zemlje nakon režima Sadama Husseina, ali mnogi strahuju da će je još više razjediniti. Već dan uoči referenduma o iračkom ustavu, mjere sigurnosti u zemlji bile su pojačane, a promatrači su upozoravali da mnogi Iračani ni dan pred referendum još nisu sigurni da li će reći - da ili ne - ustavu, ili da li će uopće izaći na glasačka mjesta.
Pristupi glasačkim mjestima bili su blokirani, neka od njih ograđena zaštitnim zidom visokim više od metra. Od subote ujutro u 6.00 sati po srednjeevropskom vremenu, kada je otvoreno oko 6.000 birališta, pa do njihova zatvaranja u 16.00 sati poslijepodne, automobilima je bila zabranjena vožnja, mjere sigurnosti bile su dvostruko jače nego za vrijeme izbora u siječnju ove godine. Naime, tada je u napadima diljem Iraka poginulo oko 40 ljudi, a samo u posljednjih 18 dana u napadima autobombama, u oružanim okršajima i granatnim napadima poginulo više od 420 ljudi.
Na subotnjem referendumu oko 15 milijuna Iračana imalo je pravo glasovati za ili protiv nacrta ustava. Da bi prvi post-Sadamovski ustav bio usvojen, potrebna je prosta većina – 50 posto + jedan glas za. U slučaju da dvije trećine onih koji izadju na birališta u tri ili više provincija kažu ne – ustav će biti odbačen.
Trenutačno je, ističu promatrači, teško prognozirati ishod referenduma. Naime, ustav su prihvatili Shiiti i Kurdi, dok se Suniti protive ustavu. Oni tvrde da ustav pruža mogućnost Shiitskoj zajednici da proglasi samoupravu u područjima koja su najbogatija naftom, a što bi po mišljenju ove zajednice vodilo podjeli zemlje. Ipak, nadu u uspjeh referenduma daje politički dogovor postignut između sunitskih, shitskih i kurdskih predstavnika u Parlamentu koji omogućuje izmjenu ustava u budućem sazivu nacionalne skupštine koja će biti izabrana krajem godine. Naravno, bez obzira na stav Iračke islamističke partije, neizvjesno je koliko će Sunita izaći na birališta i kako će oni glasati.
Američki dužnosnici ističu da je referendum kamen temeljac iračke demokracije, značajan pokazatelj demokratskog napretka Iraka. Glasnogovornik State Departmenta Adam Ereli:
"Rezultat će pokazati stajalište i želje iračkog naroda i to će biti čvrst temelj za idući korak, izbore koji su zakazani za 15 prosinca".
Pristupi glasačkim mjestima bili su blokirani, neka od njih ograđena zaštitnim zidom visokim više od metra. Od subote ujutro u 6.00 sati po srednjeevropskom vremenu, kada je otvoreno oko 6.000 birališta, pa do njihova zatvaranja u 16.00 sati poslijepodne, automobilima je bila zabranjena vožnja, mjere sigurnosti bile su dvostruko jače nego za vrijeme izbora u siječnju ove godine. Naime, tada je u napadima diljem Iraka poginulo oko 40 ljudi, a samo u posljednjih 18 dana u napadima autobombama, u oružanim okršajima i granatnim napadima poginulo više od 420 ljudi.
Na subotnjem referendumu oko 15 milijuna Iračana imalo je pravo glasovati za ili protiv nacrta ustava. Da bi prvi post-Sadamovski ustav bio usvojen, potrebna je prosta većina – 50 posto + jedan glas za. U slučaju da dvije trećine onih koji izadju na birališta u tri ili više provincija kažu ne – ustav će biti odbačen.
Trenutačno je, ističu promatrači, teško prognozirati ishod referenduma. Naime, ustav su prihvatili Shiiti i Kurdi, dok se Suniti protive ustavu. Oni tvrde da ustav pruža mogućnost Shiitskoj zajednici da proglasi samoupravu u područjima koja su najbogatija naftom, a što bi po mišljenju ove zajednice vodilo podjeli zemlje. Ipak, nadu u uspjeh referenduma daje politički dogovor postignut između sunitskih, shitskih i kurdskih predstavnika u Parlamentu koji omogućuje izmjenu ustava u budućem sazivu nacionalne skupštine koja će biti izabrana krajem godine. Naravno, bez obzira na stav Iračke islamističke partije, neizvjesno je koliko će Sunita izaći na birališta i kako će oni glasati.
Američki dužnosnici ističu da je referendum kamen temeljac iračke demokracije, značajan pokazatelj demokratskog napretka Iraka. Glasnogovornik State Departmenta Adam Ereli:
"Rezultat će pokazati stajalište i želje iračkog naroda i to će biti čvrst temelj za idući korak, izbore koji su zakazani za 15 prosinca".
