U povodu obilježavanja desete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još jednom su oživjele priče o promjeni unutrašnjeg uređenja BiH i zahtjevi za stvaranje trećeg entiteta.
Lideri Hrvatske demokratske zajednice, okupljeni u Mostaru, započeli su razgovore o ustavnim promjenama u BiH, a vođa stranke Dragan Čović ranije je najavio da će zatražiti treći entitet za Hrvate ukoliko se ne ukine RS:
“Osnovna načela su ona koja smo mi dosad definirali: tri razine vlasti, na srednjoj razini vlasti ne manje od dvije strukture i one postavke, hipotekarne - ako postoji RS, vjerujem da ćemo svi danas jasno kazati, onda ćemo morati tražiti i taj element jednakopravnosti i za Hrvate u BiH.”
Ovakav zahtjev nedavno je podržao i lider opozicije u RS-u, Milorad Dodik. U Srpskoj demokratskoj stranci, međutim, smatraju da bi ustavne promjene i prekrajanje unutrašnjih granica u BiH mogao biti ozbiljan problem. Ipak, interesi konstitutivnih naroda moraju biti zadovoljeni, kaže poslanik ove stranke u državnom parlamentu Momčilo Novaković:
“Mi ne možemo izbjeći činjenicu da je BiH složena, sastavljena od naroda, naravno i građana, ali prije svega od interesa tri konstitutivna naroda. Dakle, ta tri interesa trebaju se zadovoljiti na način da svi budu na neki način, manje-više, zadovoljni. Ako je to tri entiteta, ja nemam ništa protiv da to budu tri entiteta, ali je ozbiljno pitanje i mora se zaista veoma osjetljivo pristupiti takvom pitanju.”
Zahtjeve za uvođenjem trećeg entiteta, koji se periodično obnavljaju, Tihomor Gligorić, iz Socijalističke partije RS-a, vidi kao dnevno političke igre:
“To pitanje, kao ozbiljni ljudi, moramo rješavati konsenzusom unutar tri konstitutivna naroda. Svako ima demokratsko pravo u ovoj zemlji da predloži što hoće, ne treba se na to ljutiti, ali kada to budu radile institucije, a smatram da to trebaju raditi institucije vlasti BiH, da na taj način trebaju dati odgovor na sve ono što će se u međuvremenu pojaviti kao realna ili nerealna opcija.”
Bivši član Predsjedništva BiH Beriz Belkić ističe kako je ideja o trećem entitetu u BiH sasvim pogrešna i neostvariva:
“Ja mislim da to zaista nije moguće. Prije će se desiti da će doći do prekompozicije BiH na jedan drugačiji način nego da se ona dalje na ovaj način dijeli. Ja sam apsolutno za decentralizaciju državne organizacije. Što se mene tiče, ne vidim ništa strašno u tome da se prepoznaju određene regije itd., ali kriteriji za takve stvari moraju biti sasvim druge naravi i ciljevi moraju biti druge naravi. Dakle, entiteti o kojim se kod nas govori, su ekskluzivno namijenjeni za pojedine narode.”
Bosni i Hercegovini su neophodne ustavne reforme kako bi postala normalna evropska zemlja, ali stvaranje trećeg entiteta je apsolutno nemoguće, prije svega iz ekonomskih razloga, kaže predsjednik Socijaldemokratske parije BiH, Zlatko Lagumdžija. Ipak, tri nacionalne vladajuće stranke i njihove vođe imaju razloga da takve zahtjeve ponavljaju s vremena na vrijeme, dodaje Lagumdžija:
“Zato što su zainteresovani da se narod sa priče o kriminalu, korupciji, nepostojanju socijalnih programa, daljem siromaštvu, ekonomskoj bespespektivnosti, ponovo vrati na priču o tome koliko nam entiteta treba i ko će koji da ukine, a ko će koji da brani. Drugim riječima, mislim da SDA, SDS i HDZ jednostavno ne mogu napraviti nikakvu normalnu BiH i oni zato mogu samo da raspravljaju o tome kako će izgledati “normalna” po njihovoj mjeri, koja neće brinuti brigu o mjerama drugih građana i drugih naroda. Ovo će biti jedna godina pred nama u kojoj će međunarodna zajednica uspjeti pomalo da pritišće jedne i druge i treće, i da ih privodi za zajednički sto, ne bi li ih pomalo natjerala polako da se mijenja ustavno-pravni okvir ove zemlje, kako bi ona bila bliža evropskim integracijama.”
Zasjedanje evropske dvadesetpetorice u Briselu pokazalo je da o BiH nisu vođeni nikakavi ozbiljni razgovori kada je u pitanju proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji. Razlog su neprovođenje zacrtanih reformi, ali i brojni drugi neriješeni unutrašnji odnosi, kaže dugogodišnji dopisnik iz Brisela, Elvir Bucalo:
“Krenulo se od toga da BiH kakva jeste ne funkcioniše, da međunarodna zajednica - to mi je na više vrlo visokih adresa ovdje, u Briselu, potvrđeno - ne namjerava za sada da ponudi niti bilo kakav Dejton 2. Znači, svima je odgovor bio: sve stvari, dobre i loše, vi ćete morati završavati. Ako sadašnje uređenje ne funkcioniše, ako budemo stvari završavali na način kako budemo završavali, jedino rješenje je na kraju tunela je podjela na više entiteta. Kada sam i sam postavio takvo pitanje, kada sam i sam tražio odgovor na direktan upit o budućoj razgradnji BiH, najčešći odgovor bio je slijeganje ramenima.”
Dok bh. političari redaju argumente za i protiv promjene Ustava i unutrašnjeg uređenja BiH, analitičari naglašavaju da je Dejton bio dobar način da se prekine rat, ali da je to samo ugovor pun nedostataka i praznina. I tako, dok traju beskrajne rasprave, bh. političari najavljuju da će desetu godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma proslaviti svečano i, kako je to u BiH običaj, svako na svoj način.
Lideri Hrvatske demokratske zajednice, okupljeni u Mostaru, započeli su razgovore o ustavnim promjenama u BiH, a vođa stranke Dragan Čović ranije je najavio da će zatražiti treći entitet za Hrvate ukoliko se ne ukine RS:
“Osnovna načela su ona koja smo mi dosad definirali: tri razine vlasti, na srednjoj razini vlasti ne manje od dvije strukture i one postavke, hipotekarne - ako postoji RS, vjerujem da ćemo svi danas jasno kazati, onda ćemo morati tražiti i taj element jednakopravnosti i za Hrvate u BiH.”
Ovakav zahtjev nedavno je podržao i lider opozicije u RS-u, Milorad Dodik. U Srpskoj demokratskoj stranci, međutim, smatraju da bi ustavne promjene i prekrajanje unutrašnjih granica u BiH mogao biti ozbiljan problem. Ipak, interesi konstitutivnih naroda moraju biti zadovoljeni, kaže poslanik ove stranke u državnom parlamentu Momčilo Novaković:
“Mi ne možemo izbjeći činjenicu da je BiH složena, sastavljena od naroda, naravno i građana, ali prije svega od interesa tri konstitutivna naroda. Dakle, ta tri interesa trebaju se zadovoljiti na način da svi budu na neki način, manje-više, zadovoljni. Ako je to tri entiteta, ja nemam ništa protiv da to budu tri entiteta, ali je ozbiljno pitanje i mora se zaista veoma osjetljivo pristupiti takvom pitanju.”
Zahtjeve za uvođenjem trećeg entiteta, koji se periodično obnavljaju, Tihomor Gligorić, iz Socijalističke partije RS-a, vidi kao dnevno političke igre:
“To pitanje, kao ozbiljni ljudi, moramo rješavati konsenzusom unutar tri konstitutivna naroda. Svako ima demokratsko pravo u ovoj zemlji da predloži što hoće, ne treba se na to ljutiti, ali kada to budu radile institucije, a smatram da to trebaju raditi institucije vlasti BiH, da na taj način trebaju dati odgovor na sve ono što će se u međuvremenu pojaviti kao realna ili nerealna opcija.”
Bivši član Predsjedništva BiH Beriz Belkić ističe kako je ideja o trećem entitetu u BiH sasvim pogrešna i neostvariva:
“Ja mislim da to zaista nije moguće. Prije će se desiti da će doći do prekompozicije BiH na jedan drugačiji način nego da se ona dalje na ovaj način dijeli. Ja sam apsolutno za decentralizaciju državne organizacije. Što se mene tiče, ne vidim ništa strašno u tome da se prepoznaju određene regije itd., ali kriteriji za takve stvari moraju biti sasvim druge naravi i ciljevi moraju biti druge naravi. Dakle, entiteti o kojim se kod nas govori, su ekskluzivno namijenjeni za pojedine narode.”
Bosni i Hercegovini su neophodne ustavne reforme kako bi postala normalna evropska zemlja, ali stvaranje trećeg entiteta je apsolutno nemoguće, prije svega iz ekonomskih razloga, kaže predsjednik Socijaldemokratske parije BiH, Zlatko Lagumdžija. Ipak, tri nacionalne vladajuće stranke i njihove vođe imaju razloga da takve zahtjeve ponavljaju s vremena na vrijeme, dodaje Lagumdžija:
“Zato što su zainteresovani da se narod sa priče o kriminalu, korupciji, nepostojanju socijalnih programa, daljem siromaštvu, ekonomskoj bespespektivnosti, ponovo vrati na priču o tome koliko nam entiteta treba i ko će koji da ukine, a ko će koji da brani. Drugim riječima, mislim da SDA, SDS i HDZ jednostavno ne mogu napraviti nikakvu normalnu BiH i oni zato mogu samo da raspravljaju o tome kako će izgledati “normalna” po njihovoj mjeri, koja neće brinuti brigu o mjerama drugih građana i drugih naroda. Ovo će biti jedna godina pred nama u kojoj će međunarodna zajednica uspjeti pomalo da pritišće jedne i druge i treće, i da ih privodi za zajednički sto, ne bi li ih pomalo natjerala polako da se mijenja ustavno-pravni okvir ove zemlje, kako bi ona bila bliža evropskim integracijama.”
Zasjedanje evropske dvadesetpetorice u Briselu pokazalo je da o BiH nisu vođeni nikakavi ozbiljni razgovori kada je u pitanju proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji. Razlog su neprovođenje zacrtanih reformi, ali i brojni drugi neriješeni unutrašnji odnosi, kaže dugogodišnji dopisnik iz Brisela, Elvir Bucalo:
“Krenulo se od toga da BiH kakva jeste ne funkcioniše, da međunarodna zajednica - to mi je na više vrlo visokih adresa ovdje, u Briselu, potvrđeno - ne namjerava za sada da ponudi niti bilo kakav Dejton 2. Znači, svima je odgovor bio: sve stvari, dobre i loše, vi ćete morati završavati. Ako sadašnje uređenje ne funkcioniše, ako budemo stvari završavali na način kako budemo završavali, jedino rješenje je na kraju tunela je podjela na više entiteta. Kada sam i sam postavio takvo pitanje, kada sam i sam tražio odgovor na direktan upit o budućoj razgradnji BiH, najčešći odgovor bio je slijeganje ramenima.”
Dok bh. političari redaju argumente za i protiv promjene Ustava i unutrašnjeg uređenja BiH, analitičari naglašavaju da je Dejton bio dobar način da se prekine rat, ali da je to samo ugovor pun nedostataka i praznina. I tako, dok traju beskrajne rasprave, bh. političari najavljuju da će desetu godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma proslaviti svečano i, kako je to u BiH običaj, svako na svoj način.
