Dostupni linkovi

Crnogorska nezavisnost bi izazvala neizvesnost


Srbija je ostvarila izvestan napredak, ali mora još mnogo toga da uradi da bi dostigla međunarodne standarde, kaže za Radio Slobodna Evropa Rene Van Linden, predsednik Parlamentarne Skupštine Saveta Evrope. On odbacuje tvrdnju da međunarodna zajednica insistiranjem na ispunjavanju opštevažećih standarda ide na ruku nacionalistima u Srbiji, ističući da se ne može biti deo Evrope bez prihvatanja njenih vrednosti. Kada je reč o aktuelnim prilikama, Linden smatra da će Srbija i Crna Gora ići brže ka Evropskoj uniji, ako očuvaju državnu zajednicu, a crnogorska nezavisnost bi izazvala dodatnu neizvesnost u regionu.

RSE: Pet godina nakon petooktobarskih promena u Srbiji, učinjen je izvestan napredak. Međutim, mnogi građani i danas su nezadovoljni, što zbog teške ekonomske situacije, što političkih prepucavanja, korupcije, vraćanja na scenu Miloševićevih saradnika. Da li je međunarodna zajednica sa svoje strane očekivala veći učinak od post-Miloševićevskih vlasti?

LINDEN: Dugoročno gledano, postoje jasni znaci napretka, međutim kratkoročno posmatrano ima još mnogo toga da se uradi, pre svega u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u Savetu Evrope, u smislu poštovanja ljudskih i prava nacionalnih manjina. Hapšenje Karadžića i Mladića i dalje predstavlja veliki problem u odnosima Srbije i Crne Gore sa Evropskom Unijom.

RSE: Ministri inostranih poslova Evropske Unije dali su u ponedeljak zeleno svetlo za početak pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom o stabilizaciji i pridruživanju. Kada očekujete da državna zajednica završi ovu fazu imajući u vidu nerešeni slučaj Ratka Mladića, koji ste upravo pomenuli?

LINDEN: Želeo bih najpre da čestitam Srbiji i Crnoj Gori početak ovih pregovora. To je jasan signal da Evropska Unija želi da ohrabri državnu zajednicu da nastavi reforme, međutim, jasno je da predstoji veoma dug put koji mora preći da bi dostigla neophodne standarde.

RSE: Parlamentarna Skupština Saveta Evrope odlučila je nakon ubistva premijera Zorana Đinđića u proleće 2003. godine da primi Srbiju i Crnu Goru u svoje članstvo po ubrzanoj proceduri iako nije ispunila sve kriterijume. Cilj je bio pružanje podrške demoratskim snagama. Dve godine kasnije, međutim, Srpska radikalna stranka je najjača politička snaga u zemlji. U Srbiji postoji konstantno osećanje, uključujući i među demokratskim snagama, da međunarodna zajednica postavljanjem mnoštvo zahteva, kao što je izručenje haških optuženika, zapravo otežava poziciju reformista i time ide na ruku nacionalistima.

LINDEN: Ne slažem se sa tom ocenom. Ne možemo da prihvatimo poziciju da neko ne ispunjava najvažnije međunarodne kriterijume. Mi svakako razumemo da je, dugoročno gledano, demokratskim snagama u Srbiji potrebna stalna podrška sa strane. Međutim, svi u Srbiji treba da shvate da Savet Evrope ne može da bude zadovoljan sve dok ne ispune neophodne kriterijume. Dakle, mi razumemo da građani Srbije i Crne Gore očekuju veliku pomoć od evropskih institucija. S druge strane, Savet Evrope i Evropska Unija očekuje od političkih lidera državne zajednice da naprave stvarni pomak.

RSE: Vlasti u Srbiji su u sličnom tonu, koji sam pomenuo u prethodnom pitanju, komentarisali Rezoluciju Evropskog Parlamenta od prošle sedmice o stanju u Vojvodini povodom etnički motivisanih incidenata protiv Mađara, uključujući i najavu slanja posmatrača na teren.

LINDEN: Pozicija nacionalnih manjina u tom području jedno je od najosetljivijih pitanja već duže vreme. Međunarodna zajednica zato želi da na licu mesta utvrdi šta je uzrok, ko stoji iza poslednjih incidenata u Vojvodini, kao i da li su vlasti nešto učinile u rešavanju ovog problema.

RSE: Vlasti u Srbiji kao i pojedini međunarodni zvaničnici ističu da je očuvanje državne zajednice najbrži put ka evropskim integracijama. S druge strane, rukovodstvo Crne Gore smatra da je nezavisnost ove republike najbolja opcija zbog blokade u funkcionisanju zajednice sa Srbijom.

LINDEN: Rešenje pitanja statusa državne zajednice zahteva političku hrabrost kao i poštovanje demokratskih principa, vladavine zakona i ljudskih prava, uključujući, naravno, i manjina. Srbija i Crna Gora, između ostalog treba da igraju važnu ulogu u stabilnosti regiona, pre svega kada je reč o poziciji Kosova i Bosne i Hercegovine. Smatram da su to ključna pitanja u neposrednoj budućnosti.

RSE: Kako komentarišete nastojanje Crne Gore da postane nezavisna. Smatrate li da je bolje da ostane u zajednici sa Srbijom, ili pak da se možda sledeće godine otcepi?

LINDEN: Crnogorska nezavisnost bi izazvala veliku neizvesnost i međunarodna zajednica neće ohrabrivati separatan put Srbije, niti Crne Gore. Smatram da je veoma važno da ostanu zajedno i pokažu političku hrabrost i mudrost, nastavljajući reforme zajedničkim snagama.

RSE: Da li to znači da će međunarodna zajednica na neki način pokušati da spreči najavljeni referenum u Crnoj Gori sledeće godine?

LINDEN: To nije pitanje koje treba postavljati najpre međunarodnoj zajednici. To je pre svega stvar političke mudrosti u samoj Crnoj Gori, ističe Linden.

RSE: Pregovori o finalnom statusu Kosova trebalo bi uskoro da počnu. Pominju se razne opcije, počev od potpune nezavisnosti, zatim uslovne, pa do u ovoj fazi proglašene nezavisnosti ali kasnije primenjene. Srbija se protivi bilo kakvoj nezavisnosti Kosova. Kakav je Vaš komentar?

LINDEN: Ne bih u ovom trenutku to komentarisao. Mislim da bi trebalo najpre videti kakva je politička volja i mudrost u samom regionu.
XS
SM
MD
LG