Hrvatska je, uz Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, još jedina zemlja u Evropi koja ne proizvodi bio-dizel. No, u sklopu nastojanja za ulazak zemlje u Evropsku uniju, Hrvatska je započela ozbiljne pripreme za proizvodnju dizel goriva iz uljane repice, jer će, kao buduća zemlja Unije, 5% potrošnje dizela morati proizvoditi iz uljarica. Doktor Ivan Bačić, predsjednik Industrijskog kombinata Osijek, kaže da za takvu proizvodnju postoje svi uvjeti.
''Hrvatska bi trebala u sljedećem razdoblju, do 2007. godine, vlastite potrebe u energiji djelimično supstituirati kroz bio-dizel. A to znači da je potrebno izvršiti ulaganje. Koncept koji se pokazao kao najispravniji je ulaganje tamo gdje ima komparativne prednosti.''
A te komparativne prednosti su raspoložive poljoprivredne površine i tehnološka osnova za preradu uljane repice u bio-dizel. Hrvatska, kaže Bačić, što se oranica tiče, ima dovoljno hektara za takvu proizvodnju.
''Mi imamo dovoljno zemljišta, to znači, naš program je, za ovih 60.000 tona bio-dizela i za proizvodnju 28.000 tona suncokretovog ulja, jer je potrebno izvršiti pripremu sjetve na određenim površinama koje su planirane za Hrvatsku, to je negdje 70.000 hektara, a to je samo 5% ukupnih oraničnih površina koje bi bile namijenjene za proizvodnju uljane repice.''
Bačić napominje da je Tvornica ulja u Čepinu, nadomak Osijeka, vrlo zainteresirana za proizvodnju bio-dizela, i ona se, zajedno sa naftnom industrijom INA, kandidirala za nacionalni projekt proizvodnju ovog goriva. Hrvatska bi ove godine trebala dobiti zakon o proizvodnji bio-dizela, pa su realne predpostavke, kaže Bačić, da sljedeće godine napokon krene dugo najavljivana proizvodnja motornih goriva, koja će se, umjesto iz naftnih bušotina, proizvoditi iz uljane repice uzgojene na poljima.
''Realno je očekivati da ovaj posao u Hrvatskoj krene već sljedeće godine, jer smo mi imali prezentaciju van Republike Hrvatske i mi smo planirali da do 2007. u Tvornici ulja Čepin bude završena investicija proizvodnje bio-dizela.''
Iako cijena nafte vrtoglavo raste iz dana u dan, proizvodnja bio-dizela još uvijek nije posao na kojem bi se, bez pomoći državnih stimulacija, nešto moglo i zaraditi. Da bi se to dogodilo, kaže Bačić, biće potrebno da država poveća poticaj uzgoja uljane repice sa sadašnjih 2.200 na 2.800 kuna po hektaru. U Evropskim zemljama, gdje je proizvodnja bio-dizela već odavno stvarnost, to se pokazalo kao dobro rješenje.
''Hrvatska bi trebala u sljedećem razdoblju, do 2007. godine, vlastite potrebe u energiji djelimično supstituirati kroz bio-dizel. A to znači da je potrebno izvršiti ulaganje. Koncept koji se pokazao kao najispravniji je ulaganje tamo gdje ima komparativne prednosti.''
A te komparativne prednosti su raspoložive poljoprivredne površine i tehnološka osnova za preradu uljane repice u bio-dizel. Hrvatska, kaže Bačić, što se oranica tiče, ima dovoljno hektara za takvu proizvodnju.
''Mi imamo dovoljno zemljišta, to znači, naš program je, za ovih 60.000 tona bio-dizela i za proizvodnju 28.000 tona suncokretovog ulja, jer je potrebno izvršiti pripremu sjetve na određenim površinama koje su planirane za Hrvatsku, to je negdje 70.000 hektara, a to je samo 5% ukupnih oraničnih površina koje bi bile namijenjene za proizvodnju uljane repice.''
Bačić napominje da je Tvornica ulja u Čepinu, nadomak Osijeka, vrlo zainteresirana za proizvodnju bio-dizela, i ona se, zajedno sa naftnom industrijom INA, kandidirala za nacionalni projekt proizvodnju ovog goriva. Hrvatska bi ove godine trebala dobiti zakon o proizvodnji bio-dizela, pa su realne predpostavke, kaže Bačić, da sljedeće godine napokon krene dugo najavljivana proizvodnja motornih goriva, koja će se, umjesto iz naftnih bušotina, proizvoditi iz uljane repice uzgojene na poljima.
''Realno je očekivati da ovaj posao u Hrvatskoj krene već sljedeće godine, jer smo mi imali prezentaciju van Republike Hrvatske i mi smo planirali da do 2007. u Tvornici ulja Čepin bude završena investicija proizvodnje bio-dizela.''
Iako cijena nafte vrtoglavo raste iz dana u dan, proizvodnja bio-dizela još uvijek nije posao na kojem bi se, bez pomoći državnih stimulacija, nešto moglo i zaraditi. Da bi se to dogodilo, kaže Bačić, biće potrebno da država poveća poticaj uzgoja uljane repice sa sadašnjih 2.200 na 2.800 kuna po hektaru. U Evropskim zemljama, gdje je proizvodnja bio-dizela već odavno stvarnost, to se pokazalo kao dobro rješenje.
