U Rudniku mrkog uglja u Zenici posljednjih dvadesetak dana, miševi, koje rudari inače smatraju svojim prijateljima jer ih upozoravaju na opasnost, kolo vode. Zbog zarazne bolesti poznate kao leptospiroza ili mišja groznica, obustavljena je proizvodnja u Staroj jami rudnika, a na Infektivnom odjelu bolnice u Zenici hospitalizirano je 18 rudara:
Doktorica Eldira Hadžić:
„Njihovo zdravstveno stanje trenutno je stabilno.“
Vlasti Zenice proglasile su izvanredno stanje i u tijeku je provođenje protuepidemijskih mjera. Na preglede se do sada javilo 57 rudara, a 150 ih je dalo krv i urin na analizu. Svih 300 jamskih radnika Stare jame bit će pregledani kako bi se eventualno otkrili počeci bolesti, a oboljeli smjestili u bolnicu.
U Staroj jami zeničkog rudnika napravljena je sanitarna barijera koja bi trebala da spriječi mogućnost daljnjeg širenja bolesti. Izvršena je posebna deratizacija otrovima za brzo uništavanje glodara. Izvršena je dezinfekcija zraka i prostora jame.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo Zeničko-dobojskog kantona, dr. Salih Tandir:
„Nastavljena je dezinfekcija i deratizacija, vrši se kontrola sprovođenja, započeta je hemoprofilaksa rudara u procesu rada te njihov pregled, ukinut je topli obrok u jami.“
Proizvodnja u rudniku je obustavljena, no rudari čiji je rad neophodan u jami, raditi će skraćeno vrijeme - najviše dva sata. Glavni epodemiolog Federacije BiH, Zlatko Puvačić, kaže da su u njihovom slučaju poduzete posebne mjere:
„Primaće antibiotik koji će, ako eventualno dođe do kontakta sa urinom ili do neke povrede, ili do nekog boravka u vodi koja je zagađena, prevenirati nastanak te bolesti.“
U poslijeratnom periodu u bh. rudnicima, do zeničkog slučaja, nije bilo iskustava sa bolešću leptospiroze ili mišje groznice. O ovoj se bolesti više govorilo nakon Drugog svjetskog rata kada je u rudnicima bivše Jugoslavije zabilježeno tek nekoliko sporadičnih slučajeva. Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, dr. Abdulah Bašić:
„Ova pojava nije nepoznata u rudarstvu, ima je sporadično, obično u posljeratnim uslovima kada je standard i rudara i rudnika na niskom nivou, ali ovo što se sada desilo je posljedica nemara sistema. Kad kažem sistem, to podrazumjeva odnos države prema rudnicima i cijenu rudarskog rada.“
Leptospiroza se prenosi preko kože, kontaktom sa mišjim izlučevinama, a spriječava se redovitim dezifekcijama i deratizacijama, posebice onih prostora gdje rudari češće borave.
Profesor Bašić autor je Studije o stanju zaštite i higijene u zeničkim rudnicima, rađene 1997. godine, koja je pokazala nizak stupanj brige za zdravlje rudara. On podsjeća da su, u sustavu kakav je ranije postojao, rudari bili zaštićeniji. Vladalo je pravilo da rudari jednom tjedno mijenjaju radna odijela, postojala je uredna dostava hrane. Danas, kaže profesor Bašić, jedno radno odijelo nosi se cijeli mjesec:
„Ja prije sumnjam da su zaraženi zbog nehigijenskih uslova na površini, jer je taj sistem nehigijene odijela i opreme sveden na minimum, praktično je samoinicijativa svakog čovjeka.“
Problem rudnika i mišje groznice datira od 1915. godine, kada je prvi put među rudarima u Japanu otkrivena epidemija leptospiroze. Najteži oblik ove bolesti je zatajenje rada bubrega. U BiH mišje groznice nije bilo decenijama iako su miševi i prije, kao i sada, redoviti pratitelji rudara.
Doktorica Eldira Hadžić:
„Njihovo zdravstveno stanje trenutno je stabilno.“
Vlasti Zenice proglasile su izvanredno stanje i u tijeku je provođenje protuepidemijskih mjera. Na preglede se do sada javilo 57 rudara, a 150 ih je dalo krv i urin na analizu. Svih 300 jamskih radnika Stare jame bit će pregledani kako bi se eventualno otkrili počeci bolesti, a oboljeli smjestili u bolnicu.
U Staroj jami zeničkog rudnika napravljena je sanitarna barijera koja bi trebala da spriječi mogućnost daljnjeg širenja bolesti. Izvršena je posebna deratizacija otrovima za brzo uništavanje glodara. Izvršena je dezinfekcija zraka i prostora jame.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo Zeničko-dobojskog kantona, dr. Salih Tandir:
„Nastavljena je dezinfekcija i deratizacija, vrši se kontrola sprovođenja, započeta je hemoprofilaksa rudara u procesu rada te njihov pregled, ukinut je topli obrok u jami.“
Proizvodnja u rudniku je obustavljena, no rudari čiji je rad neophodan u jami, raditi će skraćeno vrijeme - najviše dva sata. Glavni epodemiolog Federacije BiH, Zlatko Puvačić, kaže da su u njihovom slučaju poduzete posebne mjere:
„Primaće antibiotik koji će, ako eventualno dođe do kontakta sa urinom ili do neke povrede, ili do nekog boravka u vodi koja je zagađena, prevenirati nastanak te bolesti.“
U poslijeratnom periodu u bh. rudnicima, do zeničkog slučaja, nije bilo iskustava sa bolešću leptospiroze ili mišje groznice. O ovoj se bolesti više govorilo nakon Drugog svjetskog rata kada je u rudnicima bivše Jugoslavije zabilježeno tek nekoliko sporadičnih slučajeva. Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, dr. Abdulah Bašić:
„Ova pojava nije nepoznata u rudarstvu, ima je sporadično, obično u posljeratnim uslovima kada je standard i rudara i rudnika na niskom nivou, ali ovo što se sada desilo je posljedica nemara sistema. Kad kažem sistem, to podrazumjeva odnos države prema rudnicima i cijenu rudarskog rada.“
Leptospiroza se prenosi preko kože, kontaktom sa mišjim izlučevinama, a spriječava se redovitim dezifekcijama i deratizacijama, posebice onih prostora gdje rudari češće borave.
Profesor Bašić autor je Studije o stanju zaštite i higijene u zeničkim rudnicima, rađene 1997. godine, koja je pokazala nizak stupanj brige za zdravlje rudara. On podsjeća da su, u sustavu kakav je ranije postojao, rudari bili zaštićeniji. Vladalo je pravilo da rudari jednom tjedno mijenjaju radna odijela, postojala je uredna dostava hrane. Danas, kaže profesor Bašić, jedno radno odijelo nosi se cijeli mjesec:
„Ja prije sumnjam da su zaraženi zbog nehigijenskih uslova na površini, jer je taj sistem nehigijene odijela i opreme sveden na minimum, praktično je samoinicijativa svakog čovjeka.“
Problem rudnika i mišje groznice datira od 1915. godine, kada je prvi put među rudarima u Japanu otkrivena epidemija leptospiroze. Najteži oblik ove bolesti je zatajenje rada bubrega. U BiH mišje groznice nije bilo decenijama iako su miševi i prije, kao i sada, redoviti pratitelji rudara.
