Umrežavanje mladih Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori sa vršnjacima u domovini jedan je od načina podizanja BiH sa dna na kojem se nalazi, ali, ne očekujmo previše, kaže Goran Musić, student elektrotehnike iz Beča:
„Konkretne koristi u nekom kratkom idućem periodu mislim da zasad neće biti, tek nakon nekog vremena, nakon što se upoznamo, jer mislim da je zapravo to glavna karakteristika ovog umrežavanja: upoznavanje nas mladih na kojima treba da ostane ova naša lijepa Bosna i Hercegovina.“
Ako razvijemo dovoljno jaku mrežu nas koji imamo iste ili slične ideje o razvoju i integraciji, bit će to dobri temelji za oporavak BiH, u kojoj mnogi samo sjede i pričaju šta treba uraditi.
„Ne volim takve ljude koji puno mogu da kažu, a zapravo ništa ne urade vezano za ono što su rekli. Evo, nadam se da će ovo što mi radimo imati nekog uticaja.“
Razmjena ideja među mladima, i umrežavanje kao način da se to postigne i ubrza, od presudnog su značaja, utisci su kakve iz Tuzle nosi Duško Mazalica, glumac Dječijeg pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke:
„Tek sada na pravi način shvatam onu definiciju da je 21. vijek zasnovan na dobroj i kvalitetnoj informaciji. Mislim da ta informacija pravi posao, zapošljava ljude i donosi novac i praktično povezuje ljude i u nekom duhovnom smislu, što nam je na neki način najvažnije i što je naš najveći kvalitet.“
Mladi u dijaspori, udruženi sa vršnjacima u domovini, značajan su potencijal, kaže Ferid Begić, Tuzlak, student ekonomije u Beču, ali dodaje da tuzlanski susreti otkrivaju i sramno stanje u BiH:
„Takav jedan potencijal u mladima prepoznaje opština koja ima relativno male ingerencije, a Federacija i država, ne samo da nisu učestvovale, nego se nisu ni pojavile na ovom susretu gdje se govori o novim tehnologijama i novim trendovima, i u ekonomiji, i apsolutno u svemu. Oni jednostavno nemaju dovoljno sluha za to zbog nekih svojih političkih prepucavanja.“
Jedina primjedba učesnika koja se čula na susretima u Tuzli je da se takvo nešto trebalo dogoditi i ranije.
„Konkretne koristi u nekom kratkom idućem periodu mislim da zasad neće biti, tek nakon nekog vremena, nakon što se upoznamo, jer mislim da je zapravo to glavna karakteristika ovog umrežavanja: upoznavanje nas mladih na kojima treba da ostane ova naša lijepa Bosna i Hercegovina.“
Ako razvijemo dovoljno jaku mrežu nas koji imamo iste ili slične ideje o razvoju i integraciji, bit će to dobri temelji za oporavak BiH, u kojoj mnogi samo sjede i pričaju šta treba uraditi.
„Ne volim takve ljude koji puno mogu da kažu, a zapravo ništa ne urade vezano za ono što su rekli. Evo, nadam se da će ovo što mi radimo imati nekog uticaja.“
Razmjena ideja među mladima, i umrežavanje kao način da se to postigne i ubrza, od presudnog su značaja, utisci su kakve iz Tuzle nosi Duško Mazalica, glumac Dječijeg pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke:
„Tek sada na pravi način shvatam onu definiciju da je 21. vijek zasnovan na dobroj i kvalitetnoj informaciji. Mislim da ta informacija pravi posao, zapošljava ljude i donosi novac i praktično povezuje ljude i u nekom duhovnom smislu, što nam je na neki način najvažnije i što je naš najveći kvalitet.“
Mladi u dijaspori, udruženi sa vršnjacima u domovini, značajan su potencijal, kaže Ferid Begić, Tuzlak, student ekonomije u Beču, ali dodaje da tuzlanski susreti otkrivaju i sramno stanje u BiH:
„Takav jedan potencijal u mladima prepoznaje opština koja ima relativno male ingerencije, a Federacija i država, ne samo da nisu učestvovale, nego se nisu ni pojavile na ovom susretu gdje se govori o novim tehnologijama i novim trendovima, i u ekonomiji, i apsolutno u svemu. Oni jednostavno nemaju dovoljno sluha za to zbog nekih svojih političkih prepucavanja.“
Jedina primjedba učesnika koja se čula na susretima u Tuzli je da se takvo nešto trebalo dogoditi i ranije.
