Zajednički je stav prvih ljudi države, Vlade i Sabora, Stipe Mesića, Ive Sanadera i Vladimira Šeksa da je akcija ¨Oluja¨ legitimna i čista kao suza, uz odbacivanje optužbi iz Beograda i osudu post-olujnog nasilja i ubojstava staraca srpske nacionalnosti. Neće uspjeti oni koji „Oluju“ proglašavaju zločinačkim poduhvatom i etničkim čišćenjem, kazao je predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Za egzodus Srba iz Hrvatske u ¨Oluji¨ kriva je Miloševićeva zločinačka klika:
''Istina je: da je Slobodan Milošević i njegova zločinačka klika i banda veliko srpske imperijalne politike zavela veliki broj Srba u Hrvatskoj i sa njihovim ratnim vođama, ona je odgovorna za egzodus, jer je zavela i ostavila na cjedilu Srbe u Hrvatskoj.''
Zavedeni hrvatski Srbi digli su ruku na svoju domovinu Hrvatsku, zato su ispaštali, ali za to nije kriva Hrvatska, već Milošević i njegovi trabanti u vrhu samoproglašene Krajine, naglasio je Šeks.
'' Oni su ti koji su odgovorni i za ona stradanja Srba i za sve one zločine kiji su počinjeni. 'Oluja' je blistava, čista kao suza. Ono što se događalo nakon 'Oluje' ne može se opravdati, ono što je bilo iz osvetničkih pobuda i kriminalnih poriva zaslužuje i treba naći svoju osudu.''
Premijer Ivo Sanader je kazao kako je ¨Olujom¨ zaokruženo stvaranje hrvatske države:
''Drugog izbora, dame i gospodo nismo imali, već izboriti vlastitu opstojnost kroz nametnuti rat. U agoniji 90- tih godina Hrvatska je bila izložena razornoj agresiji velokosrpskih snaga, koje su smjerale realizirati regionalne imperijalističke snove. Pri tome su tragično manipulirale velikim djelom srpskih građana naše zemlje, potpirujući njihovu tjeskobu, šireći laži i poruke mržnje.''
¨Oluja¨ je veličanstvena akcija, a post-olujni kriminal i nečasna djela prema građanima srpske nacionalnosti Hrvatska ispravlja stvaranjem pretpostavki za pomirbu i suživot u regiji:
'' To znaju svi koji se vraćaju u Hrvatsku i koji prihvaćaju Hrvatsku kao svoju domovinu i žele sudjelovati u izgradnji njene budućnosti. Hrvatski narod pruža ruku pomirenja i izgradnju novih temelja na prostorima srednje i jugoistočne evrope. Pobjeda u ratu obavezuje nas da sa nje skinemo svaku sjenu bilo kojeg i bilo čijeg nedostojanstvenog ili osvetničkog čina. Jedino tako možemo odbaciti pokušaj izjednačavanja odgovornosti i falsificiranja povjesne istine.''
Danas slavimo pobjedu, zahvaljujemo sudionicima ¨Oluje¨ i prisjećamo se onih koji su dali život za Hrvatsku, kazao je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Stipe Mesić, za čijeg je govora grupa nazočnih sve vrijeme zviždala i skandirala ¨Ante, Ante¨ i ¨Franjo, Franjo¨. Međutim, na hrvatskoj strani, kazao je Mesić, bilo je i onih koji se nisu borili za Hrvatsku, nego za sebe, koji nisu pucali samo u borbi, koji nisu rušili samo ono što se zbog potrebe borbe moralo rušiti:
''Takvi pojedinci dovode u pitanje veličinu i čistinu Domovinskog rata. Golema većina časnih boraca za samostalnu i slobodnu Hrvatsku nije zaslužila da bude dovedena u ulogu njihovih talaca. Oni koji su se ogriješili o zakone ratovanja i njihovu humanost zaslužuju svaku osudu i moraju biti pozvani na odgovornost. Onaj tko voli Hrvatsku, mora to shvatiti.''
Petorica umirovljenih generala, među kojima jedan bivši šofer autobusa na liniji Zagreb – Minhen, Ljubo Ćesić Rojs i jedan bivši visoki oficir KOS-a Davor Domazet Lošo, ignorirali su središnju kninsku proslavu i pojavili se samo na misi. Oni Mesiću, a u zadnje vrijeme i Sanaderu, zamjeraju premekan odnos prema Hagu. Njihovo ponašanje, a i zviždače tijekom svog govora, komentirao je predsjednik Mesić:
'' Zašto neko smatra da se borio, ako ne priznaje instituciju ove zemlje. Ne znam na koji način misli da Hrvatska može uspijevati, ako njeni građani neće provoditi zakone ove zemlje.''
*****
Da li se nakon različitih tumacenja godišnjice “Oluje”, i veoma oštrih reagovanja u tumačenju ove vojne policijske akcije, između Beograda i Zagreba ponovo zaoštravaju odnosi...
Proslavljanje desete godišnjice etničkog čišćenja Srba u Republici Hrvatskoj i opredeljenost za Evropsku uniju ne mogu zajedno, ocenio je u pisanom saopštenju šef diplomatije Srbije i Crne Gore Vuk Drašković. Očekivao sam da će ta tragična desetogodišnjica biti povod za javni poziv prognanim Srbima da se vrate u Hrvatsku, uz maksimalne garancije saglasno standardima Evropske unije, naveo je Drašković.
Oštre reakcije hrvatskih zvaničnika na ocene akcije “Oluja” koje su izrekli predsednik Tadić, premijer Koštunica i šef diplomatije Vuk Drašković, otvaraju i pitanje - da li se u odnosima dve države može očekivati zahlađenje odnosa i rast napetosti na relaciji Zagreb-Beograd? Predsednica Spoljno-političkog odbora Skupštine Srbije Gordana Čomić:
“Ako smo spremni i u Hrvatskoj i u Srbiji da se suočimo sa činjenicama, onda ne bi trebalo da ‘Oluja’ kao proterivanje ogromnog broja ljudi iz Hrvatske i kao zaista organizovan zločin prema jednom delu naroda koji je živeo u Hrvatskoj da bude predmet međudržavnog spora. A ako nećemo da se suočimo sa činjenicama i ako hoćemo da i dalje tvrdimo da je to bila ispravna i pobednička akcija, kako je to ovih dana u Hrvatskoj obeleženo, onda će to biti tema za spoljno-političke razgovore između Srbije i Hrvatske.”
Dijametralno suprotna gledišta na “Oluju” i njene posledice po mišljenju Staše Zajević, članice organizacije “Žene u crnom”, koje su se proteklih godina borile protiv ratnog nasilja i etničkog čišćenja, opterećivaće saradnju Beograda i Zagreba u meri u kojoj su dve države spremne da se suoče sa sopstvenim istinama:
“Dok ne bude doslednog kažnjavanja zločina počinjenih u sopstveno ime, nema uopšte pomirenja. Nažalost, sada vidimo u proslavama u Hrvatskoj preovladava nacionalističko-militaristički, jedan euforični patriotski duh koji, po meni, i ne doprinosi nimalo pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije. U skladu sa našom politikom solidarnosti nismo prestale da se solidarišemo i da upozoravamo, da osuđujemo veoma česte pokušaje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u Vojvodini, zato što su ljudi nesrpske nacionalnosti u Vojvodini u tom periodu bile najveće žrtve progona kleronacionalističkih i šovinističkih ispada.”
Potpuno različite ocene akcije “Oluja” u Srbiji i Hrvatskoj sigurno će usložniti odnose srpskog i hrvatskog naroda dveju država, naglašava publicista Tomislav Žigmanov, predstavnik Hrvatske nacionalne zajednice iz Vojvodine:
“Slučaj sa različitim ocjenama o ‘Oluji’ nije usamljen, što naravno dodatno brine, jer to su signali, to su poruke koje, kažem, ne idu u funkciju trajnijeg rešavanja problema, nego su u funkciji usložnjavanja nesporazuma. Nesporazumi na Balkanu znate kako završavaju, vrlo često nepovoljno.”
Žigmanov nije mogao da iznese stav oko godišnjice “Oluje”:
“Vrlo je zanimljivo promatrati predstavnike srpske zajednice u Hrvatskoj, znači cjeli slučaj. Oni su mahom šutjeli. Isto je slučaj i sa predstavnicima hrvatske zajednice u Vojvodini. Bojim se da tu postoji određena vrsta strahova da se ulazi u to.”
*****
Spominjanje hrvatskih zločina, koji su se dogodili tokom i nakon vojne akcije „Oluja“, 1995., a to su spomenula trojica najviših dužnosnika u Hrvatskoj – predsjednik Republike Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik hrvatskog Sabora Vladimir Šeks, pozdravili su predstavnici srpskog naroda u Hrvatskoj. No, u političkoj javnosti, taj dio njihova govora naišao je na podijeljene komentare.
Činjenica da su danas na svečanoj proslavi desete obljetnice vojne akcije „Oluja“ u Kninu spomenuti i zločini počinjeni s hrvatske strane, koji su se dogodili prilikom i poslije te akcije, na različite je načine primljena u javnosti. Boro Rkman, predsjednik Izvršnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke, kaže da pozdravlja taj čin, bez obzira koliko on uvijeno bio spomenut. To je kaže Rkman, upravo na tragu onoga što najjača stranka hrvatskih Srba i traži - da se prilikom obilježavanja Oluje ne prešućuje i ta činjenica:
''U svakom slučaju to su ohrabrujuće riječi, i ne samo riječi, nego i ohrabrujući znaci za današnju konsolidaciju i normalizaciju odnosa između većinskog hrvatskog naroda i srpske manjinske zajednice. Takve riječi ulivaju povjerenje da će ta konsolidacija i normalizacija u ovoj državi ići još višim stepenom u uzlaznoj liniji.''
Tonino Picula, predsjednik glavnog odbora Socijaldemokratske partije Hrvatske, komentirajući današnje govore predsjednika Republike, premijera i predsjednika Sabora, kaže, pak, kako to nije i prvi put da državni dužnosnici spominju zločine koje je počinila hrvatska stana i da zbog toga izražavaju žaljenje:
''Deseta godišnjica 'Oluje', kako se kaže, 'nije premijera' kada se govori o spremnosti da se sa hrvatske službene strane priznaju zločini, koji su se dogodili u Domovinskom ratu za vrijeme i poslije akcije 'Oluja'. Sa druge strane je važno da se jedna takva važna obljetnica iskoristi po prvi put kao mogućnost da se javno govori o tome i o mračnoj strani blistave pobjede. Takva priznanja oslobađaju i pojedince i društvo u cjelini.''
Anto Đapić, predsjednik Hrvatske stranke prava i aktualni gradonačelnik Osijeka smatra kako se tako intonirani istup predsjednika Mesića, premijera Sanadera i predsjednika Parlamenta Šeksa mogao i očekivati, no da on teško može podržati onaj dio njihovih govora koji se odnosi na zločine počinjene nakon akcije „Oluja“.
''Govori u Kninu trojice čelnih ljudi države su očekivani. Kada se govori o zločinima u 'Oluji' mora se biti rezerviran, jer su se neki zločini dogodili nakon 'Oluje'.''
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski pozdravio je činjenicu da se prigodom proslave desete obljetnice 'Oluje' progovorilo i o onom dijelu tog događaja koji ne ide na čast Hrvatskoj:
'' To je bila jedna proslava u kontekstu nacionalističke euforije, što se moglo i očekivati, ali je bilo manje toga nego što sam se ja bojao, iako je bilo više nego što bi trebalo. Važno da su spominjani zločini i svi su odmah dodavali da oni ne mogu potamniti sjaj vojne akcije. Meni se to ne čini sasvim logično, ali ostavimo to po strani i neka se spominje ono što treba biti spomenuto, ne uvjek na način na koji bih ja to htio da se spomene, ali to je napredak. Jeste da je napredak po onoj staroj formuli: premalo i prekasno. Jeste da je to kasno za one Srbe koji se više ne mogu vratiti, ali ipak se stvari odvijaju.''
''Istina je: da je Slobodan Milošević i njegova zločinačka klika i banda veliko srpske imperijalne politike zavela veliki broj Srba u Hrvatskoj i sa njihovim ratnim vođama, ona je odgovorna za egzodus, jer je zavela i ostavila na cjedilu Srbe u Hrvatskoj.''
Zavedeni hrvatski Srbi digli su ruku na svoju domovinu Hrvatsku, zato su ispaštali, ali za to nije kriva Hrvatska, već Milošević i njegovi trabanti u vrhu samoproglašene Krajine, naglasio je Šeks.
'' Oni su ti koji su odgovorni i za ona stradanja Srba i za sve one zločine kiji su počinjeni. 'Oluja' je blistava, čista kao suza. Ono što se događalo nakon 'Oluje' ne može se opravdati, ono što je bilo iz osvetničkih pobuda i kriminalnih poriva zaslužuje i treba naći svoju osudu.''
Premijer Ivo Sanader je kazao kako je ¨Olujom¨ zaokruženo stvaranje hrvatske države:
''Drugog izbora, dame i gospodo nismo imali, već izboriti vlastitu opstojnost kroz nametnuti rat. U agoniji 90- tih godina Hrvatska je bila izložena razornoj agresiji velokosrpskih snaga, koje su smjerale realizirati regionalne imperijalističke snove. Pri tome su tragično manipulirale velikim djelom srpskih građana naše zemlje, potpirujući njihovu tjeskobu, šireći laži i poruke mržnje.''
¨Oluja¨ je veličanstvena akcija, a post-olujni kriminal i nečasna djela prema građanima srpske nacionalnosti Hrvatska ispravlja stvaranjem pretpostavki za pomirbu i suživot u regiji:
'' To znaju svi koji se vraćaju u Hrvatsku i koji prihvaćaju Hrvatsku kao svoju domovinu i žele sudjelovati u izgradnji njene budućnosti. Hrvatski narod pruža ruku pomirenja i izgradnju novih temelja na prostorima srednje i jugoistočne evrope. Pobjeda u ratu obavezuje nas da sa nje skinemo svaku sjenu bilo kojeg i bilo čijeg nedostojanstvenog ili osvetničkog čina. Jedino tako možemo odbaciti pokušaj izjednačavanja odgovornosti i falsificiranja povjesne istine.''
Danas slavimo pobjedu, zahvaljujemo sudionicima ¨Oluje¨ i prisjećamo se onih koji su dali život za Hrvatsku, kazao je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Stipe Mesić, za čijeg je govora grupa nazočnih sve vrijeme zviždala i skandirala ¨Ante, Ante¨ i ¨Franjo, Franjo¨. Međutim, na hrvatskoj strani, kazao je Mesić, bilo je i onih koji se nisu borili za Hrvatsku, nego za sebe, koji nisu pucali samo u borbi, koji nisu rušili samo ono što se zbog potrebe borbe moralo rušiti:
''Takvi pojedinci dovode u pitanje veličinu i čistinu Domovinskog rata. Golema većina časnih boraca za samostalnu i slobodnu Hrvatsku nije zaslužila da bude dovedena u ulogu njihovih talaca. Oni koji su se ogriješili o zakone ratovanja i njihovu humanost zaslužuju svaku osudu i moraju biti pozvani na odgovornost. Onaj tko voli Hrvatsku, mora to shvatiti.''
Petorica umirovljenih generala, među kojima jedan bivši šofer autobusa na liniji Zagreb – Minhen, Ljubo Ćesić Rojs i jedan bivši visoki oficir KOS-a Davor Domazet Lošo, ignorirali su središnju kninsku proslavu i pojavili se samo na misi. Oni Mesiću, a u zadnje vrijeme i Sanaderu, zamjeraju premekan odnos prema Hagu. Njihovo ponašanje, a i zviždače tijekom svog govora, komentirao je predsjednik Mesić:
'' Zašto neko smatra da se borio, ako ne priznaje instituciju ove zemlje. Ne znam na koji način misli da Hrvatska može uspijevati, ako njeni građani neće provoditi zakone ove zemlje.''
*****
Da li se nakon različitih tumacenja godišnjice “Oluje”, i veoma oštrih reagovanja u tumačenju ove vojne policijske akcije, između Beograda i Zagreba ponovo zaoštravaju odnosi...
Proslavljanje desete godišnjice etničkog čišćenja Srba u Republici Hrvatskoj i opredeljenost za Evropsku uniju ne mogu zajedno, ocenio je u pisanom saopštenju šef diplomatije Srbije i Crne Gore Vuk Drašković. Očekivao sam da će ta tragična desetogodišnjica biti povod za javni poziv prognanim Srbima da se vrate u Hrvatsku, uz maksimalne garancije saglasno standardima Evropske unije, naveo je Drašković.
Oštre reakcije hrvatskih zvaničnika na ocene akcije “Oluja” koje su izrekli predsednik Tadić, premijer Koštunica i šef diplomatije Vuk Drašković, otvaraju i pitanje - da li se u odnosima dve države može očekivati zahlađenje odnosa i rast napetosti na relaciji Zagreb-Beograd? Predsednica Spoljno-političkog odbora Skupštine Srbije Gordana Čomić:
“Ako smo spremni i u Hrvatskoj i u Srbiji da se suočimo sa činjenicama, onda ne bi trebalo da ‘Oluja’ kao proterivanje ogromnog broja ljudi iz Hrvatske i kao zaista organizovan zločin prema jednom delu naroda koji je živeo u Hrvatskoj da bude predmet međudržavnog spora. A ako nećemo da se suočimo sa činjenicama i ako hoćemo da i dalje tvrdimo da je to bila ispravna i pobednička akcija, kako je to ovih dana u Hrvatskoj obeleženo, onda će to biti tema za spoljno-političke razgovore između Srbije i Hrvatske.”
Dijametralno suprotna gledišta na “Oluju” i njene posledice po mišljenju Staše Zajević, članice organizacije “Žene u crnom”, koje su se proteklih godina borile protiv ratnog nasilja i etničkog čišćenja, opterećivaće saradnju Beograda i Zagreba u meri u kojoj su dve države spremne da se suoče sa sopstvenim istinama:
“Dok ne bude doslednog kažnjavanja zločina počinjenih u sopstveno ime, nema uopšte pomirenja. Nažalost, sada vidimo u proslavama u Hrvatskoj preovladava nacionalističko-militaristički, jedan euforični patriotski duh koji, po meni, i ne doprinosi nimalo pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije. U skladu sa našom politikom solidarnosti nismo prestale da se solidarišemo i da upozoravamo, da osuđujemo veoma česte pokušaje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u Vojvodini, zato što su ljudi nesrpske nacionalnosti u Vojvodini u tom periodu bile najveće žrtve progona kleronacionalističkih i šovinističkih ispada.”
Potpuno različite ocene akcije “Oluja” u Srbiji i Hrvatskoj sigurno će usložniti odnose srpskog i hrvatskog naroda dveju država, naglašava publicista Tomislav Žigmanov, predstavnik Hrvatske nacionalne zajednice iz Vojvodine:
“Slučaj sa različitim ocjenama o ‘Oluji’ nije usamljen, što naravno dodatno brine, jer to su signali, to su poruke koje, kažem, ne idu u funkciju trajnijeg rešavanja problema, nego su u funkciji usložnjavanja nesporazuma. Nesporazumi na Balkanu znate kako završavaju, vrlo često nepovoljno.”
Žigmanov nije mogao da iznese stav oko godišnjice “Oluje”:
“Vrlo je zanimljivo promatrati predstavnike srpske zajednice u Hrvatskoj, znači cjeli slučaj. Oni su mahom šutjeli. Isto je slučaj i sa predstavnicima hrvatske zajednice u Vojvodini. Bojim se da tu postoji određena vrsta strahova da se ulazi u to.”
*****
Spominjanje hrvatskih zločina, koji su se dogodili tokom i nakon vojne akcije „Oluja“, 1995., a to su spomenula trojica najviših dužnosnika u Hrvatskoj – predsjednik Republike Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik hrvatskog Sabora Vladimir Šeks, pozdravili su predstavnici srpskog naroda u Hrvatskoj. No, u političkoj javnosti, taj dio njihova govora naišao je na podijeljene komentare.
Činjenica da su danas na svečanoj proslavi desete obljetnice vojne akcije „Oluja“ u Kninu spomenuti i zločini počinjeni s hrvatske strane, koji su se dogodili prilikom i poslije te akcije, na različite je načine primljena u javnosti. Boro Rkman, predsjednik Izvršnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke, kaže da pozdravlja taj čin, bez obzira koliko on uvijeno bio spomenut. To je kaže Rkman, upravo na tragu onoga što najjača stranka hrvatskih Srba i traži - da se prilikom obilježavanja Oluje ne prešućuje i ta činjenica:
''U svakom slučaju to su ohrabrujuće riječi, i ne samo riječi, nego i ohrabrujući znaci za današnju konsolidaciju i normalizaciju odnosa između većinskog hrvatskog naroda i srpske manjinske zajednice. Takve riječi ulivaju povjerenje da će ta konsolidacija i normalizacija u ovoj državi ići još višim stepenom u uzlaznoj liniji.''
Tonino Picula, predsjednik glavnog odbora Socijaldemokratske partije Hrvatske, komentirajući današnje govore predsjednika Republike, premijera i predsjednika Sabora, kaže, pak, kako to nije i prvi put da državni dužnosnici spominju zločine koje je počinila hrvatska stana i da zbog toga izražavaju žaljenje:
''Deseta godišnjica 'Oluje', kako se kaže, 'nije premijera' kada se govori o spremnosti da se sa hrvatske službene strane priznaju zločini, koji su se dogodili u Domovinskom ratu za vrijeme i poslije akcije 'Oluja'. Sa druge strane je važno da se jedna takva važna obljetnica iskoristi po prvi put kao mogućnost da se javno govori o tome i o mračnoj strani blistave pobjede. Takva priznanja oslobađaju i pojedince i društvo u cjelini.''
Anto Đapić, predsjednik Hrvatske stranke prava i aktualni gradonačelnik Osijeka smatra kako se tako intonirani istup predsjednika Mesića, premijera Sanadera i predsjednika Parlamenta Šeksa mogao i očekivati, no da on teško može podržati onaj dio njihovih govora koji se odnosi na zločine počinjene nakon akcije „Oluja“.
''Govori u Kninu trojice čelnih ljudi države su očekivani. Kada se govori o zločinima u 'Oluji' mora se biti rezerviran, jer su se neki zločini dogodili nakon 'Oluje'.''
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski pozdravio je činjenicu da se prigodom proslave desete obljetnice 'Oluje' progovorilo i o onom dijelu tog događaja koji ne ide na čast Hrvatskoj:
'' To je bila jedna proslava u kontekstu nacionalističke euforije, što se moglo i očekivati, ali je bilo manje toga nego što sam se ja bojao, iako je bilo više nego što bi trebalo. Važno da su spominjani zločini i svi su odmah dodavali da oni ne mogu potamniti sjaj vojne akcije. Meni se to ne čini sasvim logično, ali ostavimo to po strani i neka se spominje ono što treba biti spomenuto, ne uvjek na način na koji bih ja to htio da se spomene, ali to je napredak. Jeste da je napredak po onoj staroj formuli: premalo i prekasno. Jeste da je to kasno za one Srbe koji se više ne mogu vratiti, ali ipak se stvari odvijaju.''
