Dostupni linkovi

Povratnici u Vukovar traže odštetu


Ohrabreni crnogorskim pristajanjem da obeštete dio šteta iz 1991. godine u Konavlima, tražimo od prvih ljudi hrvatske države da u razgovorima sa Beogradom pokrenu pitanje naknade ratnih šteta, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije Dragutin Glasnović:

„Automatski smo se javili jer je ovaj prostor gdje se mi nalazimo, u Vukovaru i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, najviše stradao u Hrvatskoj i znamo da je velika materijalna šteta koja se mora nadoknaditi ako želimo razgovarati sa susjednom državom. Naši predstavnici, predsjednik Mesić i predsjednik Sanader, normalno da u svim kontaktima trebaju napomenuti: ,Dajte nama naše‘. Jer dug je dug. Uništiti nekome toliku imovinu, a o tome ne pričati i to preskočiti, za Vukovarce nikako ne može biti prihvatljivo.“

Izravne ratne štete u Vukovaru procjenjuju se na devet i po milijardi kuna, nešto ispod jednu i po milijardu eura. Polovica je u gospodarstvu, 2,3 milijarde kuna u infrastrukturi i 1,6 milijardi kuna je šteta na privatnoj imovini. U sto dana pakla listopada i studenog 1991. godine, neoštećena je ostala tek svaka deseta kuća, a 60 posto ih je potpuno uništeno. I ono najbolnije – poginulo je 485 branitelja i 1100 civila, 500 osoba se još vodi kao nestale, a od 22 tisuće prognanih Hrvata i ostalih nesrba, njih sedam tisuća prošlo je kroz logore u Srbiji. Neizravne ratne štete u ovom nekad
najbogatijem dijelu Hrvatske su višestruko veće. Glasnović je na svoju
inicijativu dobio od svojih sugrađana i čestitke, ali i izraze skepse:

„Ne vjeruju jer su navikli da se nama, evo već 14 godina, ne izlazi u susret. I u samoj našoj državi, gdje smo mi dobili minimum obnove naših kuća – 35 kvadrata plus 10. Ako je netko imao 500 kvadrata, onu razliku gubi i ne zna zbog čega. A po Ustavu Republike Hrvatske država jamči svim svojim građanima vlasništvo. Zato mi tražimo od naše države da ne čeka tako dugo na ono što je normalno – da ljudi imaju svoju imovinu. Jako veliki broj ljudi je nesretan. Znaju što su imali, a danas nemaju. Zbog čega to nemaju? Nisu sudjelovali ni u jednoj vojsci, ali su gubitnici. Kome treba ispostaviti račun za tu ratnu štetu?“

Zanimljive su i reakcije srpske zajednice u Vukovaru:

„Različite su. Ima onih koji ne poznaju situaciju, pa kažu – vi ste ovdje napravili rat, napravili ste državu i sad još hoćete i štetu. To je tako jedan, smiješan primjer. Onda ima onih koji mi kažu: ,Svaka čast, jako si dobro govorio‘. Slušajte, ljudi su različiti. Svako ima neku viziju neke budućnosti ostanka ovdje na ovom prostoru. Zavisi tko tu misli ostati, tko misli otići, po tome se i ponaša.“

Ova inicijativa Zajednica povratnika, nekadašnje Zajednice prognanika, naišla je na potporu lokalnih vlasti. Iz krugova bliskih onima kojima se zajednica obratila, dakle državnog vrha, upozoravaju da je osnovni preduvjet za postizanje takvog jednog parcijalnog dogovora o obeštećenju, koji ni na koji način ne bi riješio, ni prejudicirao konačno
rješenje pitanja ratne štete, postojanje političke volje Beograda, koju se, kažu izvori bliski vrhu države, do sada nije moglo detektirati.

*****

Šta o zahtevu da za razaranje Vukovara Srbija plati posebnu ratnu štetu kažu u Kragujevcu - gradu iz kog je 1991. na vukovarsko ratište otišao najveći broj rezervista, ali i gradu u kojem je te 1991. održan jedini javni protest zbog opsade Vukovara?

“Ja mislim da je to besmisleno i da je to početak uvlačenja Srbije u plaćanje ostalih šteta koje su bile, a niko nije pomenuo naše štete.”

“Crnogorci su platili tih 300 i nešto hiljada evra za 200-300 krava, ali koliko bi onda koštala celokupna imovina na osječkom ili slavonskom terenu? Mislim da je to neka velika suma koju Srbija u ovom trenutku ne može da ispuni.”

“Pametni ljudi u Srbiji nikad nisu prelazili granice i odlazili u druge zemlje. Gospodin Milošević sa svojom strankom nek’ se organizuje ponovo, pa kao udarnički rad da organizuje kao što je nekad bilo, pa neka idu pa da popravljaju sve to redom.”

Najveći broj mobilisanih Kragujevčana upućen je na slavonsko ratište, a u ovom gradu pre napada na Vukovar održan je jedini antiratni protest sa kojeg je Miloševićevom režimu upućen zahtev da se zaustave kolone tenkova koje su se kretale prema Hrvatskoj. Jedan od organizatora tog protesta bila je i Jelena Stanković:

“Prošlo je već skoro 15 godina i naravno građani Vukovara se osećaju ozlojeđenim i ja se uopšte tome ne čudim i potpuno razumem što oni traže tu ratnu štetu. Ja lično mislim da Srbija to jednog dana mora platiti.”

U vreme kada je u Kragujevcu organizovan antiratni proces formirana je prva dobrovoljačka brigada novosadskog korpusa, koja je odmah nakon toga upućena u Hrvatsku. Radiša Milivojević, predsednik Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije bio je u prvim dobrovoljačkim redovima:

“Nema osnova za ispostavljanje takvih zahteva. Hrvatska je vršila secesiju, bio je građanski rat, nije se desila agresije na nezavisnu zemlju, ona je tek kasnije dobila nezavisnost. Prema tome, mislim da Hrvati apsolutno mogu da traže šta hoće, ali to nema veze sa pravdom i sa pravom.”

Naši sagovornici se ne slažu ni po pitanju eventualnog gesta dobre volje ili izvinjenja koje bi stiglo iz Srbije, povodom ratnog razaranja Vukovara i stradanja njegovih stanovnika. Radiša Radivojević, predsednik Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije:

“Ne kažem da smo mi bili bezgrešni, ne kažem da je naša politika bila idealna i bezgrešna. Grešili smo, ali su grešili i oni.”

Jelena Stanković, organizator jedinog antiratnog protesta održanog pre napada na Vukovar:

“To izvinjenje trebalo je da dođe mnogo ranije i građanima Vukovara i svim građanima bivših jugoslovenskih republika, jer, hteli mi to ili ne da priznamo, krenulo je sve odavde iz Srbije.”

I Kragujevčani sa kojima smo razgovarali imaju o tome oprečne stavove.

“Ne znam čemu bi bilo izvinjenje kad su rane bile s obe strane, jedino može biti uzajamno izvinjenje, ruka ruci, to je sve.”

“Prvo od njih da se izvine za sve one srpske duše koje su poginule tamo.”

“Ako su Hrvati raspoloženi da uzvrate na isti način, onda tim putem treba krenuti.”
XS
SM
MD
LG