Matijas Helman, predstavnik Haškog tribunala u Bosni i Hercegovini, izjavio je danas u Banjoj Luci da je Žalbeno vijeće Tribunala izreklo presudu Miroslavu Deronjiću i potvrdilo njegovu kaznu od deset godina, koja je ovim postala pravosnažna.
Deronjić se 30. septembra izjasnio krivim za zločine počinjene u selu Glogova kod Bratunca, za progone po političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti.
“On je priznao da je, sa posebnom namjerom diskriminacije protiv muslimanskih stanovnika sela Glogova, u opštini Bratunac naredio da se izvrši napad na selo Glogova. Taj napad, koji se desio 9. maja 1992. godine, u kojem je Deronjić učestvovao, imao je za posljedicu ubistvo 65 stanovnika, prisilno raseljenje cjelokupnog muslimanskog stanovništva tog sela i spaljivanje znatnog broja domova bosanskih muslimana u Glogovi.”
Vijeće za proslijeđivanje Tribunala je takođe odobrilo zahtjev Tužilaštva da se predmet protiv Željka Mejakića i još trojice optuženih ustupi Bosni i Hercegovni, saopštio je Helman. Optuženi u ovom predmetu terete se za progone, ubistva, nehumana djela i okrutno postupanje u kontekstu zatočavanja nesrba u logorima Omarska i Keraterm blizu Prijedora u razdoblju od maja do avgusta 1992 godine. Iako su optuženi tražili da se predmet proslijedi Srbiji i Crnoj Gori, Vijeće za proslijeđivanje je to odbilo, kazao je Helman:
“Onda je Vijeće je konstatovalo da je neksus Srbije i Crne Gore sa ovim predmetom ograničen i, uzimajući u obzir čvrstinu povezanosti predmeta s BiH, fokusiralo se na prosljeđivanje predmeta Bosni i Hercegovini.”
Ovo je četvrti predmet koji je Vijeće predložilo da se procesuira u Bosni i Hercegovni. Vijeće za proslijeđivanje ranije je naložilo ustupanje predmeta Radovana Stankovića, Mitra Raševića i Save Todovića u Bosnu i Hercegovinu, ali ni ove odluke još nisu pravosnažne.
Prema Helmanovim riječima, i predmet protiv Paška Ljubičića bi se mogao naći na sudu BiH, ukoliko prijedlog Tužilaštva Tribunala prihvati Vijeće za proslijeđivanje:
“Ljubičićeva odbrana se ne protivi proslijeđivanju predmeta domaćem sudu, ali smatra da bi taj predmet trebalo ustupiti Hrvatskoj, a ne BiH. Ljubičić je u petnaest tačaka optužen za progone, ubistva, razaranja i druge zločine, uključujući ubistva približno 100 civila u napadima na Ahmići, Nadioke, Piriće, Šantiće i Očehniće u aprilu 1993. godine.”
Deronjić se 30. septembra izjasnio krivim za zločine počinjene u selu Glogova kod Bratunca, za progone po političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti.
“On je priznao da je, sa posebnom namjerom diskriminacije protiv muslimanskih stanovnika sela Glogova, u opštini Bratunac naredio da se izvrši napad na selo Glogova. Taj napad, koji se desio 9. maja 1992. godine, u kojem je Deronjić učestvovao, imao je za posljedicu ubistvo 65 stanovnika, prisilno raseljenje cjelokupnog muslimanskog stanovništva tog sela i spaljivanje znatnog broja domova bosanskih muslimana u Glogovi.”
Vijeće za proslijeđivanje Tribunala je takođe odobrilo zahtjev Tužilaštva da se predmet protiv Željka Mejakića i još trojice optuženih ustupi Bosni i Hercegovni, saopštio je Helman. Optuženi u ovom predmetu terete se za progone, ubistva, nehumana djela i okrutno postupanje u kontekstu zatočavanja nesrba u logorima Omarska i Keraterm blizu Prijedora u razdoblju od maja do avgusta 1992 godine. Iako su optuženi tražili da se predmet proslijedi Srbiji i Crnoj Gori, Vijeće za proslijeđivanje je to odbilo, kazao je Helman:
“Onda je Vijeće je konstatovalo da je neksus Srbije i Crne Gore sa ovim predmetom ograničen i, uzimajući u obzir čvrstinu povezanosti predmeta s BiH, fokusiralo se na prosljeđivanje predmeta Bosni i Hercegovini.”
Ovo je četvrti predmet koji je Vijeće predložilo da se procesuira u Bosni i Hercegovni. Vijeće za proslijeđivanje ranije je naložilo ustupanje predmeta Radovana Stankovića, Mitra Raševića i Save Todovića u Bosnu i Hercegovinu, ali ni ove odluke još nisu pravosnažne.
Prema Helmanovim riječima, i predmet protiv Paška Ljubičića bi se mogao naći na sudu BiH, ukoliko prijedlog Tužilaštva Tribunala prihvati Vijeće za proslijeđivanje:
“Ljubičićeva odbrana se ne protivi proslijeđivanju predmeta domaćem sudu, ali smatra da bi taj predmet trebalo ustupiti Hrvatskoj, a ne BiH. Ljubičić je u petnaest tačaka optužen za progone, ubistva, razaranja i druge zločine, uključujući ubistva približno 100 civila u napadima na Ahmići, Nadioke, Piriće, Šantiće i Očehniće u aprilu 1993. godine.”
