Svjedočeći u utorak pred komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta, britanski ministar inostranih poslova Džek Stro nije najavio nove mjere protiv terorizma. O tome se danas usaglašavaju ministri pravosuđa i unutrašnjih poslova Evropske unije, na sastanku u Briselu. Među mogućim novim mjerama pominje se i obaveza telekomunikacionih kompanija i internet provajdera da na duži rok arhiviraju elektronsku poštu i snimke telefonskih razgovora. Stro je naznačio da je njegova vlada naklonjena preispitivanju građanskih sloboda, kako bi se olakšao rad policije i obavještajnih službi.
“Moramo ustanoviti gdje je granica između prava pojedinaca i prava društva. Što se mene tiče, stvari su jasne. Imajući u vidu šta se desilo, nadam se da možemo postići sporazum o tome.”
Britanski ministar je direktno povezao borbu protiv terorizma i potrebu za kontinuiranim angažmanom Evropske unije u zemljama koje su, poput Afganistana, služile kao polazna baza terorista:
“Kako da slomijemo obruč u kome su se našli mladi ljudi ispranih mozgova i koji vjeruju da terorizam vodi u raj i da je to dobra stvar, a ne zlo? Uprkos teškoćama, to moramo riješiti. Jedan od razloga čvrste saradnje sa Afganistanom i Pakistanom je upravo taj što smo ustanovili da su mnogi teroristi, koji su izveli napade širom svijeta, obučavani u Afganistanu, u logorima talibana.”
Osim debate o terorizmu, članovi Komiteta iskoristili su Stroovo svjedočenje da ga pitaju o ustavnoj krizi u Evropskoj uniji i njenim posljedicama za proširenje. Britanski šef diplomatije je ponovio da 25-orica moraju ispuniti obaveze prema Bugarskoj i Rumuniji, koje su počele pristupne pregovore, te Hrvatskoj i Turskoj, koje imaju status kanidata. On je istakao da i ostale zemlje zapadnog Balkana treba da postanu punopravne članice Unije u, ne tako dalekoj, budućnosti:
“Što se država aspiranata na članstvo tiče, proširenje je magnet. Mislim da ćemo se složiti da tempo širenja Unije zavisi od njenih sposobnosti i kapaciteta. Treba nam, ne period razmišljanja, već vrijeme da lanjsko proširenje i ono koje slijedi sa Bugarskom, Rumunijom, Hrvatskom i Turskom, svarimo.”
Među prioritetima britanskog predsjedavanja Unijom Stro je naveo stvaranje palestinske države, pregovore o atomskim programima Irana i ispunjavanje obaveza 25-orice prema Iraku.
“Moramo ustanoviti gdje je granica između prava pojedinaca i prava društva. Što se mene tiče, stvari su jasne. Imajući u vidu šta se desilo, nadam se da možemo postići sporazum o tome.”
Britanski ministar je direktno povezao borbu protiv terorizma i potrebu za kontinuiranim angažmanom Evropske unije u zemljama koje su, poput Afganistana, služile kao polazna baza terorista:
“Kako da slomijemo obruč u kome su se našli mladi ljudi ispranih mozgova i koji vjeruju da terorizam vodi u raj i da je to dobra stvar, a ne zlo? Uprkos teškoćama, to moramo riješiti. Jedan od razloga čvrste saradnje sa Afganistanom i Pakistanom je upravo taj što smo ustanovili da su mnogi teroristi, koji su izveli napade širom svijeta, obučavani u Afganistanu, u logorima talibana.”
Osim debate o terorizmu, članovi Komiteta iskoristili su Stroovo svjedočenje da ga pitaju o ustavnoj krizi u Evropskoj uniji i njenim posljedicama za proširenje. Britanski šef diplomatije je ponovio da 25-orica moraju ispuniti obaveze prema Bugarskoj i Rumuniji, koje su počele pristupne pregovore, te Hrvatskoj i Turskoj, koje imaju status kanidata. On je istakao da i ostale zemlje zapadnog Balkana treba da postanu punopravne članice Unije u, ne tako dalekoj, budućnosti:
“Što se država aspiranata na članstvo tiče, proširenje je magnet. Mislim da ćemo se složiti da tempo širenja Unije zavisi od njenih sposobnosti i kapaciteta. Treba nam, ne period razmišljanja, već vrijeme da lanjsko proširenje i ono koje slijedi sa Bugarskom, Rumunijom, Hrvatskom i Turskom, svarimo.”
Među prioritetima britanskog predsjedavanja Unijom Stro je naveo stvaranje palestinske države, pregovore o atomskim programima Irana i ispunjavanje obaveza 25-orice prema Iraku.
