Službeni hrvatski podaci, prema kojima se dosad vratilo oko 117.000 srpskih izbjeglica, ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu - istakao je na press konferenciji o održivom povratku, predsjednik Upravnog odbora Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula:
''Po našim procjenama je negdje oko 70.000 stvarnih i realnih povratnika, a ne 117.000. To je negdje oko 60 posto vladine brojke.''
Glavni razlog je imovina koja, unatoč svim obećanjima, još nije vraćena, iako je 30. lipanj ove godine bio jedan od krajnjih rokova. Prema SDF-ovim podacima u pitanju je još oko 650 do 750 objekata, a posebno velik problem je povrat poljoprivrednog zemljišta, o čemu se dosad vrlo malo govorilo:
''Ljudi potražuju da mogu uživati svoju zemlju i živjeti od vlastitog rada, međutim tu nema rezultata. Zemlju koriste useljenici, ili iz Vojvodine ili iz Bosne i Hercegovine, i to većinom u području Šibensko-kninske i Zadarske županije.''
Džakula upozorava i na brojne slučajeve u kojima su ljudi dobili obnovljene kuće, ali bez struje i vode:
''Velik broj ljudi koji se vratio živi u mraku, jer nemaju struju. Nemaju ni vodu koju su nekada imali, jer je sve devastirano. Mislimo da je to nedopustivo. Ako ne mogu dobiti posao u državnim institucijama i još ako nemaju struje, od čega ti ljudi da žive? Kakve privatne biznise da pokreću bez osnovnih uslova za život? Ne mogu da ohlade ni mlijeko koje pomuzu.''
U SDF-u tvrde da je sve slabiji povratak izbjeglih Srba vezan i uz sigurnosnu situaciju:
''Pored ubojstva koje je bilo u Karinu, pa do bombi koje su bačene u istočnoj Slavoniji, bilo je i maltretiranja i premlaćivanja. Mislim da takva događanja, pogotovo neprocesuiranja ili nepronalaženja vinovnika takvih događaja, zastrašuju potencijalne povratnike. Neki napuštaju Republiku Hrvatsku od straha da se to ne ponovi.''
U SDF-u pozdravljaju vladinu odluku da se rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje produži do 30. rujna ove godine, jer je dosad to pravo, iz više razloga, zatražilo relativno malo izbjeglih Srba: 5.144 osobe na područjima od posebnog državnog interesa i 2.520 osoba izvan tih područja:
''Procjenjujemo da bi se oko 30.000 trebalo vratiti pravo nekadašnjih korisnika stanarskog prava.''
Programski direktor Srpskog demokratskog foruma, Saša Milošević, posebno upozorava na problem zapošljavanja Srba povratnika, osobito u državnim službama:
''U Dvoru, Srbi čine oko 60 posto stanovnika. U općini ima oko 300 zaposlenih, a samo je sedam zaposlenih Srba. U Vojniću ne znamo ni za jednog Srbina ili Srpkinju zaposlenog u Katastru, Poreznoj upravi, Matičnom uredu, Uredu za socijalnu skrb, policiji, Sudu ili osnovnoj školi. Lika, područje općine Plitvička jezera, ima 430 povratnika, radno sposobnih, od 20 do 60 godina. Zaposlenih je oko četrdesetak u privatnom sektoru, ali ih nema u tijelima lokalne vlasti, javnim službama i pravosuđu. U Benkovcu, niti u jednoj javnoj ili državnoj službi nema zaposlenih Srba povratnika.''
''Po našim procjenama je negdje oko 70.000 stvarnih i realnih povratnika, a ne 117.000. To je negdje oko 60 posto vladine brojke.''
Glavni razlog je imovina koja, unatoč svim obećanjima, još nije vraćena, iako je 30. lipanj ove godine bio jedan od krajnjih rokova. Prema SDF-ovim podacima u pitanju je još oko 650 do 750 objekata, a posebno velik problem je povrat poljoprivrednog zemljišta, o čemu se dosad vrlo malo govorilo:
''Ljudi potražuju da mogu uživati svoju zemlju i živjeti od vlastitog rada, međutim tu nema rezultata. Zemlju koriste useljenici, ili iz Vojvodine ili iz Bosne i Hercegovine, i to većinom u području Šibensko-kninske i Zadarske županije.''
Džakula upozorava i na brojne slučajeve u kojima su ljudi dobili obnovljene kuće, ali bez struje i vode:
''Velik broj ljudi koji se vratio živi u mraku, jer nemaju struju. Nemaju ni vodu koju su nekada imali, jer je sve devastirano. Mislimo da je to nedopustivo. Ako ne mogu dobiti posao u državnim institucijama i još ako nemaju struje, od čega ti ljudi da žive? Kakve privatne biznise da pokreću bez osnovnih uslova za život? Ne mogu da ohlade ni mlijeko koje pomuzu.''
U SDF-u tvrde da je sve slabiji povratak izbjeglih Srba vezan i uz sigurnosnu situaciju:
''Pored ubojstva koje je bilo u Karinu, pa do bombi koje su bačene u istočnoj Slavoniji, bilo je i maltretiranja i premlaćivanja. Mislim da takva događanja, pogotovo neprocesuiranja ili nepronalaženja vinovnika takvih događaja, zastrašuju potencijalne povratnike. Neki napuštaju Republiku Hrvatsku od straha da se to ne ponovi.''
U SDF-u pozdravljaju vladinu odluku da se rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje produži do 30. rujna ove godine, jer je dosad to pravo, iz više razloga, zatražilo relativno malo izbjeglih Srba: 5.144 osobe na područjima od posebnog državnog interesa i 2.520 osoba izvan tih područja:
''Procjenjujemo da bi se oko 30.000 trebalo vratiti pravo nekadašnjih korisnika stanarskog prava.''
Programski direktor Srpskog demokratskog foruma, Saša Milošević, posebno upozorava na problem zapošljavanja Srba povratnika, osobito u državnim službama:
''U Dvoru, Srbi čine oko 60 posto stanovnika. U općini ima oko 300 zaposlenih, a samo je sedam zaposlenih Srba. U Vojniću ne znamo ni za jednog Srbina ili Srpkinju zaposlenog u Katastru, Poreznoj upravi, Matičnom uredu, Uredu za socijalnu skrb, policiji, Sudu ili osnovnoj školi. Lika, područje općine Plitvička jezera, ima 430 povratnika, radno sposobnih, od 20 do 60 godina. Zaposlenih je oko četrdesetak u privatnom sektoru, ali ih nema u tijelima lokalne vlasti, javnim službama i pravosuđu. U Benkovcu, niti u jednoj javnoj ili državnoj službi nema zaposlenih Srba povratnika.''
