U BiH još uvijek nisu stečeni uvjeti za donošenje zakona i provedbu popisa stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava u 2005. godini. Ovo je mišljenje Vijeća ministara BiH, koje se o ovome pitanju očitovalo na posljednjoj sjednici. Ministar sigurnosti BiH, Bariša Čolak:
“Vijeće ministara je dalo mišljenje da u ovom trenutku naravno nisu ispunjeni uvjeti za donošenje takvog zakona. Međutim, nama popis kao državi sigurno treba i bili bismo sretni kad bismo što prije mogli napraviti taj popis. Naprosto, nije moguće u nekakvim ozbiljnijim razgovorima i pregovorima o pruključenju Europskoj uniji postaviti se na način kako bi se jedna ozbiljna država trebala postaviti ako nemamo vrlo precizne podatke koji se od nas traže. Ne radi se samo o popisu stanovništva. Tu ima niz drugih pokazatelja koje taj popis obuhvaća. Ali, naravno da mi moramo, prije svega, utvrditi je li došlo do potpunog ispunjavanja Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma, što znači jesu li se svi ljudu vratili, odnosno je li omogućen povratak svima onima koji se žele vratiti. Činjenica je da su imovinski zahtjevi većinom riješeni, da je imovina u jednom ogromnom broju slučajeva, preko 90-postotnom, sigurno vraćena, ali još uvijek imamo zaista značajan broj osoba koje se žele vratiti i svima njima treba dakako omogućiti povratak, i to ne smo omogućiti nego i stvoriti takve uvjete da mogu ostati tamo kamo se žele vratiti.”
RSE: Da li će biti možda djelovanja u tom pravcu da bi se stvorili uvjeti da se uopće razgovara o zakonu o popisu stanvništva?
ČOLAK: Pa, pazite, neovisno od toga mislim da treba stvarati uvjete da se ljudi vraćaju, dakle neovisno o popisu stanovništva, jer po nekim pokazateljima sad nešto manje od 200 tisuća još je zahtjeva za povratak. To je još uvijek jedna značajna brojka. Ali u svakom slučaju mislim da mi trebamo stvarati pretpostavke za popis stanovništa što je moguće prije, jer naprosto kažem da ne možemo biti ozbiljna država i ne možemo ozbiljno ići u europske i euroatlantske integracije ukoliko ne budemo zaista raspolagali sa preciznim podacima koji se od nas, kao ozbiljne države, traže.”
BiH je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nije održan redovan popis stanovništva, odnosno na svakih deset godina. Kako kažu pojedini analitičari, u domaćim prilikama to je davno postalo političko, a ne praktično pitanje. U današnjoj situaciji, 14 godina nakon posljednjeg popisa, gotovo je nemoguće naći dvije institucije koje raspolažu s istim podacima o broju stanovnika, broju izbjeglica, poginulih, ratnih invalida, socijalno ugroženih itd. Političkog konsenzusa i dalje nema oko toga kada će okolnosti u BiH biti povoljne za popis stanovništva.
“Vijeće ministara je dalo mišljenje da u ovom trenutku naravno nisu ispunjeni uvjeti za donošenje takvog zakona. Međutim, nama popis kao državi sigurno treba i bili bismo sretni kad bismo što prije mogli napraviti taj popis. Naprosto, nije moguće u nekakvim ozbiljnijim razgovorima i pregovorima o pruključenju Europskoj uniji postaviti se na način kako bi se jedna ozbiljna država trebala postaviti ako nemamo vrlo precizne podatke koji se od nas traže. Ne radi se samo o popisu stanovništva. Tu ima niz drugih pokazatelja koje taj popis obuhvaća. Ali, naravno da mi moramo, prije svega, utvrditi je li došlo do potpunog ispunjavanja Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma, što znači jesu li se svi ljudu vratili, odnosno je li omogućen povratak svima onima koji se žele vratiti. Činjenica je da su imovinski zahtjevi većinom riješeni, da je imovina u jednom ogromnom broju slučajeva, preko 90-postotnom, sigurno vraćena, ali još uvijek imamo zaista značajan broj osoba koje se žele vratiti i svima njima treba dakako omogućiti povratak, i to ne smo omogućiti nego i stvoriti takve uvjete da mogu ostati tamo kamo se žele vratiti.”
RSE: Da li će biti možda djelovanja u tom pravcu da bi se stvorili uvjeti da se uopće razgovara o zakonu o popisu stanvništva?
ČOLAK: Pa, pazite, neovisno od toga mislim da treba stvarati uvjete da se ljudi vraćaju, dakle neovisno o popisu stanovništva, jer po nekim pokazateljima sad nešto manje od 200 tisuća još je zahtjeva za povratak. To je još uvijek jedna značajna brojka. Ali u svakom slučaju mislim da mi trebamo stvarati pretpostavke za popis stanovništa što je moguće prije, jer naprosto kažem da ne možemo biti ozbiljna država i ne možemo ozbiljno ići u europske i euroatlantske integracije ukoliko ne budemo zaista raspolagali sa preciznim podacima koji se od nas, kao ozbiljne države, traže.”
BiH je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nije održan redovan popis stanovništva, odnosno na svakih deset godina. Kako kažu pojedini analitičari, u domaćim prilikama to je davno postalo političko, a ne praktično pitanje. U današnjoj situaciji, 14 godina nakon posljednjeg popisa, gotovo je nemoguće naći dvije institucije koje raspolažu s istim podacima o broju stanovnika, broju izbjeglica, poginulih, ratnih invalida, socijalno ugroženih itd. Političkog konsenzusa i dalje nema oko toga kada će okolnosti u BiH biti povoljne za popis stanovništva.
