Financijski stručnjaci procjenjuju da će cijena sirove nafte uskoro prijeći 60 dolara za barel i zadržati se na toj razini do kraja godine. No, unatoč rekordno visokoj cijeni još uvijek nema naznaka da je posljednje poskupljenje nafte uznemirilo potrosače, niti da je umanjilo potražnju za ovim energentom. Svjetska ekonomija je i ovaj udar prebrodila bez vidljivijeg uzbuđenja, iako se čini da nikome nije jasno zbog čega, kaže Manochehi Takin, analiticar pri Centru za globalno istraživanje energije, čije je sjedište u Londonu.
"Svi analitičari su začuđeni činjenicom da više cijene sirove nafte još uvijek nisu smanjile potražnju", kaže Takin i nudi dva moguća objašnjenja.
Potražnja je još uvijek jaka, jer se cijena nafte iskazuje u američkim dolarima. Već duže vrijeme niža vrijednost američke valute u odnosu na euro i jen vjerovatno je ublažila udar koji je na mnoge potrošače mogao izazvati posljednji porast cijene sirove nafte.
Drugi razlog zbog kojega potražnja ne opada možda leži u činjenici da u evropskim zemljama gotovo 80 posto cijene benzina čine razne takse i pristojbe, čiji se iznosi mogu prilagođavati, pa distributeri nafte mogu manipulirati cijenom, a da pri tome ne izazovu značajnije poskupljenje goriva.
Međutim, nijednim od navedenih faktora ne može se tumačiti izostanak pada potražnje naftnih derivata u Sjedinjenim Državama. Vrijednost dolara tamo je nepromijenjena, a porezi i pristojbe čine tek 30 posto cijene benzina. Usprkos tome i povećanoj cijeni goriva, u posljednjih mjesec dana potrošnja benzina u Americi je porasla za skoro 3,5 posto, a loživog ulja, kerozina i dizela za 6,5 posto, kaže Takin.
Thierry Baudin, analitičar naftne industrije, sa sjedistem u Parizu, tvrdi da je glavni krivac za porast cijena sirove nafte sama naftna industrija:
"Suočavamo se s posljedicama višegodišnjih nedovoljnih investicija u naftnu industriju. Problem je rješiv, ali će to rješenje biti jako skupo".
Baudin navodi kako je neophodno investirati u cijeli sistem, od crpilišta nafte, preko naftovoda, do rafinerija.
Baudin također kaže kako u većini zemalja u razvoju, koje su najveće izvoznice nafte, sada postoje drugačije političke okolnosti:
"Jedan od velikih problema predstavlja činjenica da izvoznice nafte sve teže dopuštaju zapadnim naftnim korporacijama da istražuju i sudjeluju u iskorištavanju zaliha nafte u tim zemljama. Na taj je način znatno smanjena potraga za novim nalazištima nafte."
Istodobno, predstavnik Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) Abdul Rahman al-Kheraigi kaže kako proizvođači nisu krivi za poskupljenje. Razlog treba tražiti na drugom mjestu:
"Problem su rafinerije, rafinerije i rafinerije".
Asl-Kheraigi ocjenjuje kako je većina rafinerija u svijetu zastarjela, te kako problem otežava i činjenica da dobar dio tih postrojenja u Sjedinjenim Državama može procesirati samo takozvanu laku sirovu naftu, koja se u prirodi puno rjeđe nalazi. Većinu svjetskih zaliha predstavlja teška ili kisela sirova nafta. Glasnogovornik OPEC-a kaže kako je izgradnja novih refinerija od presudne važnosti:
"Ukoliko ništa ne učinimo da se riješi problem zastarjelih rafinerija, cijene nafte bio mogle nastaviti rast. To je upozorenje koje sada pokušavamo odaslati na što više adresa".
Analitičari naftne industrije upozoravaju na kraju da bi, zbog opisanih problema, predstojeća zima, osobito ako bude jaka, mogla uzrokovati globalnu nestašicu loživog ulja.
"Svi analitičari su začuđeni činjenicom da više cijene sirove nafte još uvijek nisu smanjile potražnju", kaže Takin i nudi dva moguća objašnjenja.
Potražnja je još uvijek jaka, jer se cijena nafte iskazuje u američkim dolarima. Već duže vrijeme niža vrijednost američke valute u odnosu na euro i jen vjerovatno je ublažila udar koji je na mnoge potrošače mogao izazvati posljednji porast cijene sirove nafte.
Drugi razlog zbog kojega potražnja ne opada možda leži u činjenici da u evropskim zemljama gotovo 80 posto cijene benzina čine razne takse i pristojbe, čiji se iznosi mogu prilagođavati, pa distributeri nafte mogu manipulirati cijenom, a da pri tome ne izazovu značajnije poskupljenje goriva.
Međutim, nijednim od navedenih faktora ne može se tumačiti izostanak pada potražnje naftnih derivata u Sjedinjenim Državama. Vrijednost dolara tamo je nepromijenjena, a porezi i pristojbe čine tek 30 posto cijene benzina. Usprkos tome i povećanoj cijeni goriva, u posljednjih mjesec dana potrošnja benzina u Americi je porasla za skoro 3,5 posto, a loživog ulja, kerozina i dizela za 6,5 posto, kaže Takin.
Thierry Baudin, analitičar naftne industrije, sa sjedistem u Parizu, tvrdi da je glavni krivac za porast cijena sirove nafte sama naftna industrija:
"Suočavamo se s posljedicama višegodišnjih nedovoljnih investicija u naftnu industriju. Problem je rješiv, ali će to rješenje biti jako skupo".
Baudin navodi kako je neophodno investirati u cijeli sistem, od crpilišta nafte, preko naftovoda, do rafinerija.
Baudin također kaže kako u većini zemalja u razvoju, koje su najveće izvoznice nafte, sada postoje drugačije političke okolnosti:
"Jedan od velikih problema predstavlja činjenica da izvoznice nafte sve teže dopuštaju zapadnim naftnim korporacijama da istražuju i sudjeluju u iskorištavanju zaliha nafte u tim zemljama. Na taj je način znatno smanjena potraga za novim nalazištima nafte."
Istodobno, predstavnik Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) Abdul Rahman al-Kheraigi kaže kako proizvođači nisu krivi za poskupljenje. Razlog treba tražiti na drugom mjestu:
"Problem su rafinerije, rafinerije i rafinerije".
Asl-Kheraigi ocjenjuje kako je većina rafinerija u svijetu zastarjela, te kako problem otežava i činjenica da dobar dio tih postrojenja u Sjedinjenim Državama može procesirati samo takozvanu laku sirovu naftu, koja se u prirodi puno rjeđe nalazi. Većinu svjetskih zaliha predstavlja teška ili kisela sirova nafta. Glasnogovornik OPEC-a kaže kako je izgradnja novih refinerija od presudne važnosti:
"Ukoliko ništa ne učinimo da se riješi problem zastarjelih rafinerija, cijene nafte bio mogle nastaviti rast. To je upozorenje koje sada pokušavamo odaslati na što više adresa".
Analitičari naftne industrije upozoravaju na kraju da bi, zbog opisanih problema, predstojeća zima, osobito ako bude jaka, mogla uzrokovati globalnu nestašicu loživog ulja.
