“Ovdje se ne može govoriti o slobodi medija”, rekao je za naš program predsjednik Udruženja novinara Crne Gore Savo Gregović, koji smatra da je jedan od ključnih faktora koji ograničavaju medijske slobode nepostojanje nezavisnog sudstva i politički uticaj, odnosno, kako sam kaže, određene partije koje pritisak na medije vrše preko osnivača:
“To se dosta jasno vidi ta namjera onih, za sada još uvijek anonimnih centara moći, da preko tih medija upravo plasiraju one ideje, stavove ili već kako se to sve zajedno zove, koji im odgovaraju. Mislim da se time uskraćuje sloboda medija”.
“Pritisci sa raznih strana, događaji, uključujući i ubistvo Duška Jovanovića, stvaraju strah kod novinara i urednika, što na kraju rezultira autocenzurom koja je i ranije postojala, ali ne u sadašnjim razmjerama”, smatra Gregović, koji u tom kontekstu spominje i nedavni skandal sa objavljivanjem, takozvane "analize crnogorske medijske scene" neidentifikovanog autora koja, između ostalog, sadrži i preporuke kako ustrojiti medije uz ucjene, pritiske i uslovljavanja kao predložene metode. Analiza je do javnosti došla kao dokument koji je proslijeđen iz Ministarstva inostranih poslova na adrese premijera Mila Đukanovića i predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, a objavila ga je opoziciona Narodna stranka koja je do spornog papira došla neformalnim kanalima. Savo Gregović:
“To je, kako sam već negdje rekao, "pismo o namjerama" da se disciplinuju mediji, da im se uvedu sankcije na razne načine, a bez obzira da li to jedni zvali budalaštinom, a drugi vraćanjem u neka prošla vremena, koja su iza nas, svakako da je negativno odjeknulo. Da nije 2005.godina, da nije vrijeme koje jeste kad činimo napore kada se prave ti malo veći koraci ka Evropi to bi bilo smiješno, ali ovako zaista zabrinjava”.
Ranko Vujović, izvršni direktor Crnogorskog udruženja nezavisnih elektronskih medija, smatra da postoje ograničenja medijskih sloboda, ali da one nijesu nametnute spolja, već prije svega odsustvom prave mjere profesionalnog novinarstva:
“Crna Gora ima jedan od najliberalnijih zakonodavnih okvira u Evropi kada je medijsko zakonodavstvo u pitanju, međutim, ono što čini problem crnogorskog novinarstva ne bismo mogli reći nesloboda, nego još uvijek postojanje visokog stepena autocenzure i kod novinara i kod urednika. Dok, s druge strane imamo preteranu neodgovornost ili nepoštovanje novinarskih ili profesionalnih standarda”.
“Najveći problem crnogorskih medija je upravo nedovoljno razvijeno tržište, odnosno ukupno loša ekonomska situacija”, ocijenio je Boris Darmanović, koordinator Crnogorske asocijacije mladih novinara, koji naglašava da slobodnih medija ne može biti dok ne postanu finansijski nezavisni:
“Mediji nijesu ekonomski nezavisni iz razloga što tržište ne može da ih održava. Onda su oni spremni na neke kompromise sa državnim institucijama u smislu objavljivanja nekih reklama državnih institucija, u smislu nekih televizijskih programa koje finansiraju državne institucije i to je jedan od načina da neki centar političke moći utiče na taj medij, samim tim što bi mu rekao da se više neće reklamirati kod njega ili neće plaćati neke specijalne emisije ukoliko taj medij ne bude poslušan”.
* * * * *
Ovogodišnji Dan slobode medija prvi put je posvećen nerasvijetljenim ubistvima novinara i nekažnjavanju tih zločina. Na toj crnoj listi nalazi se i ime Duška Jovanovića, prvog čovjeka podgoričkog dnevika “Dan”, čije ubistvo nije rasvijetljeno skoro godinu dana od njegove smrti.
Svjetski Dan slobode medija, posvijećen nerasvijetljenim ubistvima novinara, obilježava se 340 dana nakon svirepog ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika lista “Dan”, koji je u noći 27. maja prošle godine ubijen u klasičnoj sačekuši hicima iz automatskog oružja na pragu redakcije. Današnji urednik i direktor podgoričkog “Dan”-a Mladen Milutinović za naš program kaže da je razočaran dosadašnjim tokom istrage oko ubistva Duška Jovanovića i dodaje da se o slobodi medija u Crnoj Gori ne može govoriti sve dok taj zločin ne bude u potpunosti rasvijetljen:
“Nakon godine dana praktično nije urađeno ništa, što je podatak koji govori sam za sebe. Imamo jedno lice protiv kojeg se vodi postupak, održano je nekoliko ročišta i to je sve. O drugim ljudima koji su u tom lancu: naručioci, nalogodavci, pomagači, o njima nema ni riječi. Za dva lica nije ni podignuta neka međunarodna potjernica ili neki jači pravni mehanizam koji bi uslijedio i rezultirao njihovim hapšenjem. Ako se sve to ima u vidu, onda možemo govoriti da slobode medija teško može biti u Crnoj Gori dok se ovo ubistvo ne rasvijetli”.
Milutinović vjeruje da i pored toga što su nadležni organi ovaj slučaj deklarativno proglasili prioritetnim, u državi nema dovoljno volje i snage da se svi egzekutori i nalogodavci Jovanovićevog ubistva izvedu pred lice pravde:
“Mi smatramo da iza toga stoje ljudi koji vode cijeli taj postupak i da, po našem mišljenju, ne postoji dovoljno volje da se ovaj monstruozni zločin koji će ostati crna tačka uopšte u istoriji Crne Gore, na brzi i adekvatan način riješi”.
Za ubistva Duška Jovanovića za sada je okrivljen jedino podgorički karatista Damir Mandić, koji je uhapšen nedugo nakon tog zločina i koji je prema navodima optužnice ubistvo počinio u klasičnoj sačekuši uz pomoć nepoznatih izvršilaca. Mandiću se trenutno sudi, a u tom postupku održano je nekoliko ročišta. Policija, kako su više puta saopštili visoki funkcioneri MUP-a, već mjesecima traga za Vukom Vulevićem i Arminom Mušom Osamanagićem, koji se tretiraju kao Mandićevi pomagači, ali protiv njih još nije podignuta krivična prijava. Zvanična istraga još nije dala odgovor na pitanje da li je Jovanovićevo ubistvo bilo naručeno i koji motivi stoje iza tog zločina?
“To se dosta jasno vidi ta namjera onih, za sada još uvijek anonimnih centara moći, da preko tih medija upravo plasiraju one ideje, stavove ili već kako se to sve zajedno zove, koji im odgovaraju. Mislim da se time uskraćuje sloboda medija”.
“Pritisci sa raznih strana, događaji, uključujući i ubistvo Duška Jovanovića, stvaraju strah kod novinara i urednika, što na kraju rezultira autocenzurom koja je i ranije postojala, ali ne u sadašnjim razmjerama”, smatra Gregović, koji u tom kontekstu spominje i nedavni skandal sa objavljivanjem, takozvane "analize crnogorske medijske scene" neidentifikovanog autora koja, između ostalog, sadrži i preporuke kako ustrojiti medije uz ucjene, pritiske i uslovljavanja kao predložene metode. Analiza je do javnosti došla kao dokument koji je proslijeđen iz Ministarstva inostranih poslova na adrese premijera Mila Đukanovića i predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, a objavila ga je opoziciona Narodna stranka koja je do spornog papira došla neformalnim kanalima. Savo Gregović:
“To je, kako sam već negdje rekao, "pismo o namjerama" da se disciplinuju mediji, da im se uvedu sankcije na razne načine, a bez obzira da li to jedni zvali budalaštinom, a drugi vraćanjem u neka prošla vremena, koja su iza nas, svakako da je negativno odjeknulo. Da nije 2005.godina, da nije vrijeme koje jeste kad činimo napore kada se prave ti malo veći koraci ka Evropi to bi bilo smiješno, ali ovako zaista zabrinjava”.
Ranko Vujović, izvršni direktor Crnogorskog udruženja nezavisnih elektronskih medija, smatra da postoje ograničenja medijskih sloboda, ali da one nijesu nametnute spolja, već prije svega odsustvom prave mjere profesionalnog novinarstva:
“Crna Gora ima jedan od najliberalnijih zakonodavnih okvira u Evropi kada je medijsko zakonodavstvo u pitanju, međutim, ono što čini problem crnogorskog novinarstva ne bismo mogli reći nesloboda, nego još uvijek postojanje visokog stepena autocenzure i kod novinara i kod urednika. Dok, s druge strane imamo preteranu neodgovornost ili nepoštovanje novinarskih ili profesionalnih standarda”.
“Najveći problem crnogorskih medija je upravo nedovoljno razvijeno tržište, odnosno ukupno loša ekonomska situacija”, ocijenio je Boris Darmanović, koordinator Crnogorske asocijacije mladih novinara, koji naglašava da slobodnih medija ne može biti dok ne postanu finansijski nezavisni:
“Mediji nijesu ekonomski nezavisni iz razloga što tržište ne može da ih održava. Onda su oni spremni na neke kompromise sa državnim institucijama u smislu objavljivanja nekih reklama državnih institucija, u smislu nekih televizijskih programa koje finansiraju državne institucije i to je jedan od načina da neki centar političke moći utiče na taj medij, samim tim što bi mu rekao da se više neće reklamirati kod njega ili neće plaćati neke specijalne emisije ukoliko taj medij ne bude poslušan”.
* * * * *
Ovogodišnji Dan slobode medija prvi put je posvećen nerasvijetljenim ubistvima novinara i nekažnjavanju tih zločina. Na toj crnoj listi nalazi se i ime Duška Jovanovića, prvog čovjeka podgoričkog dnevika “Dan”, čije ubistvo nije rasvijetljeno skoro godinu dana od njegove smrti.
Svjetski Dan slobode medija, posvijećen nerasvijetljenim ubistvima novinara, obilježava se 340 dana nakon svirepog ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika lista “Dan”, koji je u noći 27. maja prošle godine ubijen u klasičnoj sačekuši hicima iz automatskog oružja na pragu redakcije. Današnji urednik i direktor podgoričkog “Dan”-a Mladen Milutinović za naš program kaže da je razočaran dosadašnjim tokom istrage oko ubistva Duška Jovanovića i dodaje da se o slobodi medija u Crnoj Gori ne može govoriti sve dok taj zločin ne bude u potpunosti rasvijetljen:
“Nakon godine dana praktično nije urađeno ništa, što je podatak koji govori sam za sebe. Imamo jedno lice protiv kojeg se vodi postupak, održano je nekoliko ročišta i to je sve. O drugim ljudima koji su u tom lancu: naručioci, nalogodavci, pomagači, o njima nema ni riječi. Za dva lica nije ni podignuta neka međunarodna potjernica ili neki jači pravni mehanizam koji bi uslijedio i rezultirao njihovim hapšenjem. Ako se sve to ima u vidu, onda možemo govoriti da slobode medija teško može biti u Crnoj Gori dok se ovo ubistvo ne rasvijetli”.
Milutinović vjeruje da i pored toga što su nadležni organi ovaj slučaj deklarativno proglasili prioritetnim, u državi nema dovoljno volje i snage da se svi egzekutori i nalogodavci Jovanovićevog ubistva izvedu pred lice pravde:
“Mi smatramo da iza toga stoje ljudi koji vode cijeli taj postupak i da, po našem mišljenju, ne postoji dovoljno volje da se ovaj monstruozni zločin koji će ostati crna tačka uopšte u istoriji Crne Gore, na brzi i adekvatan način riješi”.
Za ubistva Duška Jovanovića za sada je okrivljen jedino podgorički karatista Damir Mandić, koji je uhapšen nedugo nakon tog zločina i koji je prema navodima optužnice ubistvo počinio u klasičnoj sačekuši uz pomoć nepoznatih izvršilaca. Mandiću se trenutno sudi, a u tom postupku održano je nekoliko ročišta. Policija, kako su više puta saopštili visoki funkcioneri MUP-a, već mjesecima traga za Vukom Vulevićem i Arminom Mušom Osamanagićem, koji se tretiraju kao Mandićevi pomagači, ali protiv njih još nije podignuta krivična prijava. Zvanična istraga još nije dala odgovor na pitanje da li je Jovanovićevo ubistvo bilo naručeno i koji motivi stoje iza tog zločina?
