Incidenti zabilježeni na polaganju zakletve regruta Vojske RS-a izazivali su zabrinutost u Političkom i sigurnosnom komitetu Evropske unije. Nakon razgovora sa Visokim predstavnikom, Pedijem Ešdaunom, i zapovjednikom EUFOR-a, generalom Dejvidom Likijem, predsjedavajući ovog komiteta, Paul Dur, kaže da su u prvom planu bila vojna pitanja, pa je bio neizbježan osvrt i na dešavanja u kasarnama Bileća i Manjača:
“Nedavni incidenti u kojim su učestvavali regruti RS-a problem je koji smo veoma ozbiljno shvatili. Iznenađeni smo i moram reći kao predsjedavjući Političkog i sigurnosnog komiteta da u potpunosti podržavam poziciju Visokog predstavnika tim povodom. Shvatio sam da je ministar odbrane BiH, Nikola Radovanović, tražio istragu i da nakon svega moraju uslijediti i odgovarajuće akcije kako bi se taj problem riješio.”
Tek, BiH prolazi kroz historijski period, dodaje predsjedavajući Političkog i sigurnosnog komiteta Evropske unije, jer na kraju faze tranzicije ostaje kandidatura za Evropsku uniju i članstvo u NATO-u. Postoje neke važne stvari koje treba riješiti, naglasio je Dur, jer bi BiH mogla ostati jedina zemlja u regiji koja nije počela pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju:
“Jedno od najvažnijih pitanja je reforma policije, a to smatramo apsolutno neophodnim kako bi ova zemlja išla dalje na putu evroatlantskih integracija. Efikasan policijski servis je nešto što bh. građani trebaju.”
Drugo pitanje je već poznato, a to je potpuna saradnja sa Haškim tribunalom, riječi su Paula Dura, koji je izrazio želju da Bosna i Hercegovina što prije ostvari uspješne korake na evropskom putu.
Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, govoreći o preostalim kriterijima, pomenuo je pismo Olija Rena, komesara za proširenje Evropske unije:
“U pismu od 15. aprila, Oli Ren jasno nabraja te ostale kriterije: 16 zadataka iz Studije izvodljivosti, od kojih su neki ostvareni. Međutim, neuspjeh oko usvajanju zakona o javnom RTV servisu najvažnije je i najteže pitanje poslije reforme policije.”
A tu su, napominje ambasador Ešdaun, i neka tehnička pitanja koja se moraju riješiti u okviru 16 zahtjeva Studije izvodljivosti.
“Nedavni incidenti u kojim su učestvavali regruti RS-a problem je koji smo veoma ozbiljno shvatili. Iznenađeni smo i moram reći kao predsjedavjući Političkog i sigurnosnog komiteta da u potpunosti podržavam poziciju Visokog predstavnika tim povodom. Shvatio sam da je ministar odbrane BiH, Nikola Radovanović, tražio istragu i da nakon svega moraju uslijediti i odgovarajuće akcije kako bi se taj problem riješio.”
Tek, BiH prolazi kroz historijski period, dodaje predsjedavajući Političkog i sigurnosnog komiteta Evropske unije, jer na kraju faze tranzicije ostaje kandidatura za Evropsku uniju i članstvo u NATO-u. Postoje neke važne stvari koje treba riješiti, naglasio je Dur, jer bi BiH mogla ostati jedina zemlja u regiji koja nije počela pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju:
“Jedno od najvažnijih pitanja je reforma policije, a to smatramo apsolutno neophodnim kako bi ova zemlja išla dalje na putu evroatlantskih integracija. Efikasan policijski servis je nešto što bh. građani trebaju.”
Drugo pitanje je već poznato, a to je potpuna saradnja sa Haškim tribunalom, riječi su Paula Dura, koji je izrazio želju da Bosna i Hercegovina što prije ostvari uspješne korake na evropskom putu.
Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, govoreći o preostalim kriterijima, pomenuo je pismo Olija Rena, komesara za proširenje Evropske unije:
“U pismu od 15. aprila, Oli Ren jasno nabraja te ostale kriterije: 16 zadataka iz Studije izvodljivosti, od kojih su neki ostvareni. Međutim, neuspjeh oko usvajanju zakona o javnom RTV servisu najvažnije je i najteže pitanje poslije reforme policije.”
A tu su, napominje ambasador Ešdaun, i neka tehnička pitanja koja se moraju riješiti u okviru 16 zahtjeva Studije izvodljivosti.
