Odlaganje izjašnjavanja o krivici, na šta po pravilima Tribunala ima pravo, Borovčanin je opravdao činjenicom da branilac koga je sam tražio još nije zvanično imenovan.
Prema optužnici, Borovčanin je kao zapovjednik jedinice specijalne policije RS učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sistematskog ubijanja i protjerivanja stanovnika Srebrenice, nakon što su 11. jula 1995. godine srpske snage zauzele enklavu, koja je tada bila pod zaštitom UN. Borovčanin se tereti za genocid, alternativno za saučesništvo u genocidu, po četiri osnova za zločine protiv čovječnosti i jednom za kršenje zakona i običaja rata. On je, prema navodima optužnice, bio umiješan u masovna i oportunistička ubijanja srebreničkih Bošnjaka u Potočarima, Bratuncu, Tišči, Milićima i Zvorniku.
Cilj udruženog zločinačkog poduhvata je bio da se žene i djeca iz Srebrenice protjeraju prema Kladnju, a muškarci starosti od 16 do 60 godina po prijekom postupku pogube i potom zakopaju u masovne grobnice. Udruženi zločinački poduhvat su, prema optužnici, začeli i zamislili Ratko Mladić i drugi, 11. i 12. jula 1995. godine, a izveli pripadnici vojske i policije RS do 19. jula.
Ukoliko bi se Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i još jedna osoba, čiji je identitet još uvijek pod pečatom, našli uskoro u Haagu, Tužilaštvo bi vjerovatno tražilo objedinjavanje svih preostalih optužnica za genocid u Srebrenici. U tom slučaju bi se, zajedno sa njima i Borovčaninom, na optuženičkoj klupi našli i Milan Gvero, Radivoje Miletić, Vinko Pandurević, Ljubomir Beara i Drago Nikolić, koji se već nalaze u pritvorskoj jedinici Tribunala.
Prema optužnici, Borovčanin je kao zapovjednik jedinice specijalne policije RS učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sistematskog ubijanja i protjerivanja stanovnika Srebrenice, nakon što su 11. jula 1995. godine srpske snage zauzele enklavu, koja je tada bila pod zaštitom UN. Borovčanin se tereti za genocid, alternativno za saučesništvo u genocidu, po četiri osnova za zločine protiv čovječnosti i jednom za kršenje zakona i običaja rata. On je, prema navodima optužnice, bio umiješan u masovna i oportunistička ubijanja srebreničkih Bošnjaka u Potočarima, Bratuncu, Tišči, Milićima i Zvorniku.
Cilj udruženog zločinačkog poduhvata je bio da se žene i djeca iz Srebrenice protjeraju prema Kladnju, a muškarci starosti od 16 do 60 godina po prijekom postupku pogube i potom zakopaju u masovne grobnice. Udruženi zločinački poduhvat su, prema optužnici, začeli i zamislili Ratko Mladić i drugi, 11. i 12. jula 1995. godine, a izveli pripadnici vojske i policije RS do 19. jula.
Ukoliko bi se Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i još jedna osoba, čiji je identitet još uvijek pod pečatom, našli uskoro u Haagu, Tužilaštvo bi vjerovatno tražilo objedinjavanje svih preostalih optužnica za genocid u Srebrenici. U tom slučaju bi se, zajedno sa njima i Borovčaninom, na optuženičkoj klupi našli i Milan Gvero, Radivoje Miletić, Vinko Pandurević, Ljubomir Beara i Drago Nikolić, koji se već nalaze u pritvorskoj jedinici Tribunala.
