Iako je za ključno sporno pitanje između Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije: ko će birati čelne ljude policije i Tajne službe, Vlada ili Skupština, prihvaćeno rješenje na kojem je od početka insistirala Demokratska partija socijalista, da to bude nadležnost Vlade, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Miodrag Iličković kaže da je ipak postignut izvjesni kompromis:
“Kompromis je postignut oko toga da ih bira Vlada, ali da prethodno predlog dostave Skupštini da nadležni odbor izvrši saslušenje kandidata, da saopšti mišljenje Skupštine, da Skupština raspravlja o kandidatu i da svoje mišljenje Vladi povodom tih kandidata koje Vladu ne mora da obavezuje. Znači Vlada, bez obzira na suprotno mišljenje, ima pravo da izabere kandidata kojeg ona hoće. U čemu je razlika? Razlika je u tome što ovdje daje Skupština mišljenje, a ne odbor, kako su oni tražili”.
RSE: Postoje li neke garancije koje Vlada daje Skupštini da neće insistirati na kandidatu protiv kojeg se izjasni većina u Skupštini?
ILIČKOVIĆ: Ne, nikakve garancije ne postoje. Zašto bi postojale garancije?
RSE: Budući da je ipak ostalo prvobitno rješenje ,uz sve kompromisne ograde koje su kasnije stavljene, da čelne ljude policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost ipak bira Vlada i da je mišljenje Skupštine ne obavezuje, da li se ovaj dogovor mogao postići ranije?
ILIČKOVIĆ. Ne, jer nije DPS pristajao na to. Na ovu varijantu DPS nije pristajao.
Više od godinu i po dana trajao je spor u vladajućoj koaliciji oko Zakona o policiji i Agenciji za nacionalnu bezbjednost i to isključivo po pitanju načina izbora čelnih ljudi tih službi. SDP je do juče tvrdila da je od suštinskog značaja da Vlada, prije imenovanja, prethodno pribavi saglasnost Skupštine, te da neće odustati od tog zahtjeva. Podsjetimo kako je to još 16.jula 2003.godine argumentovao potpredsjednik SDP-a Ivan Brajović:
“Ukoliko kandidat ne dobije saglasnost iste većine koja podržava Vladu, to posebno naglašavam, postavlja se pitanje zašto bi neko forsirao upravo tog kandidata ili smijenio onog direktora koji po mišljenju većine svoju funkciju obavlja na kvalitetan i zakonit način. Ovdje nije spor da li Skupština ima pravo i da li je to pravo ustavno, već je pitanje političke volje, da li se želi veći stepen kontrole u postupku izbora i razriješenja. Nesporno je da, ako Skupština bira predsjednika Vlade, ministre, sudije, tuižioca, zaštitnika ljudskih prava i sloboda i druge funkcionere, može valjda dati i saglasnost na prijedlog Vlade za izbor nekog od funkcionera iz te Vlade koja se bira u Parlamentu”.
U opoziciji koja je uporno tvrdila da će socijaldemokrate popustiti nijesu iznenađeni. U Narodnoj stranci, koja je nešto prije više od mjesec dana inicirala usvajanje policijskih zakona doslovno u obliku kojeg je predlagala Socijaldemokratska partija, kažu da je očekivano: SDP je kao i uvijek povila glavu pred DPS-om. Lider Narodne stranke Dragan Šoć:
“Naprosto, to je samo dokaz naše tvrdnje da u političkom smislu Socijaldemokratska partija nema apsolutno nikakvu autonomiju u odnosu na DPS i da će oni uvijek u krajnjem slučaju uraditi ono što im se naredi od strane Mila Đukanovića. Ovo zatezanje oko ovog pitanja koje traje već toliko vremena mi tumačimo samo kao dio njihovog dogovora da odglume sukob kako bi stvari ostale gdje jesu, kako se ne bi ušlo u stvarnu reformu policije”.
A Goran Danilović, potpredsjednik Srpske narodne stranke, zapitao je:
“Što ga brani, kad ga ne odbrani”. Naravno, misli se na Socijaldemokratsku partiju. U malo preinačenoj narodnoj poslovici gospodi iz Socijaldemokratske partije bi trebalo reći: “Nemojte nas nikad više tako braniti, molimo vas”.
I Grupa za promjene ocijenila je da je Socijaldemokratska partija pokazala da joj je značajnije da ostane na vlasti nego da mijenja sistem. A prema ocjeni predsjednika Liberalne partije Miodraga Živkovića napravljena je dupla šteta. “Bilo bi mnogo bolje da je ranije postignuta saglasnost, a najbolje bi bilo da je SDP istrajala na svom prijedlogu. Ovako su napravili duplu štetu. Izgubili smo dvije godine i oni su popustili”, kazao je Živković.
“Kompromis je postignut oko toga da ih bira Vlada, ali da prethodno predlog dostave Skupštini da nadležni odbor izvrši saslušenje kandidata, da saopšti mišljenje Skupštine, da Skupština raspravlja o kandidatu i da svoje mišljenje Vladi povodom tih kandidata koje Vladu ne mora da obavezuje. Znači Vlada, bez obzira na suprotno mišljenje, ima pravo da izabere kandidata kojeg ona hoće. U čemu je razlika? Razlika je u tome što ovdje daje Skupština mišljenje, a ne odbor, kako su oni tražili”.
RSE: Postoje li neke garancije koje Vlada daje Skupštini da neće insistirati na kandidatu protiv kojeg se izjasni većina u Skupštini?
ILIČKOVIĆ: Ne, nikakve garancije ne postoje. Zašto bi postojale garancije?
RSE: Budući da je ipak ostalo prvobitno rješenje ,uz sve kompromisne ograde koje su kasnije stavljene, da čelne ljude policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost ipak bira Vlada i da je mišljenje Skupštine ne obavezuje, da li se ovaj dogovor mogao postići ranije?
ILIČKOVIĆ. Ne, jer nije DPS pristajao na to. Na ovu varijantu DPS nije pristajao.
Više od godinu i po dana trajao je spor u vladajućoj koaliciji oko Zakona o policiji i Agenciji za nacionalnu bezbjednost i to isključivo po pitanju načina izbora čelnih ljudi tih službi. SDP je do juče tvrdila da je od suštinskog značaja da Vlada, prije imenovanja, prethodno pribavi saglasnost Skupštine, te da neće odustati od tog zahtjeva. Podsjetimo kako je to još 16.jula 2003.godine argumentovao potpredsjednik SDP-a Ivan Brajović:
“Ukoliko kandidat ne dobije saglasnost iste većine koja podržava Vladu, to posebno naglašavam, postavlja se pitanje zašto bi neko forsirao upravo tog kandidata ili smijenio onog direktora koji po mišljenju većine svoju funkciju obavlja na kvalitetan i zakonit način. Ovdje nije spor da li Skupština ima pravo i da li je to pravo ustavno, već je pitanje političke volje, da li se želi veći stepen kontrole u postupku izbora i razriješenja. Nesporno je da, ako Skupština bira predsjednika Vlade, ministre, sudije, tuižioca, zaštitnika ljudskih prava i sloboda i druge funkcionere, može valjda dati i saglasnost na prijedlog Vlade za izbor nekog od funkcionera iz te Vlade koja se bira u Parlamentu”.
U opoziciji koja je uporno tvrdila da će socijaldemokrate popustiti nijesu iznenađeni. U Narodnoj stranci, koja je nešto prije više od mjesec dana inicirala usvajanje policijskih zakona doslovno u obliku kojeg je predlagala Socijaldemokratska partija, kažu da je očekivano: SDP je kao i uvijek povila glavu pred DPS-om. Lider Narodne stranke Dragan Šoć:
“Naprosto, to je samo dokaz naše tvrdnje da u političkom smislu Socijaldemokratska partija nema apsolutno nikakvu autonomiju u odnosu na DPS i da će oni uvijek u krajnjem slučaju uraditi ono što im se naredi od strane Mila Đukanovića. Ovo zatezanje oko ovog pitanja koje traje već toliko vremena mi tumačimo samo kao dio njihovog dogovora da odglume sukob kako bi stvari ostale gdje jesu, kako se ne bi ušlo u stvarnu reformu policije”.
A Goran Danilović, potpredsjednik Srpske narodne stranke, zapitao je:
“Što ga brani, kad ga ne odbrani”. Naravno, misli se na Socijaldemokratsku partiju. U malo preinačenoj narodnoj poslovici gospodi iz Socijaldemokratske partije bi trebalo reći: “Nemojte nas nikad više tako braniti, molimo vas”.
I Grupa za promjene ocijenila je da je Socijaldemokratska partija pokazala da joj je značajnije da ostane na vlasti nego da mijenja sistem. A prema ocjeni predsjednika Liberalne partije Miodraga Živkovića napravljena je dupla šteta. “Bilo bi mnogo bolje da je ranije postignuta saglasnost, a najbolje bi bilo da je SDP istrajala na svom prijedlogu. Ovako su napravili duplu štetu. Izgubili smo dvije godine i oni su popustili”, kazao je Živković.
