Hrvatski državni vrh i dalje je optimističan oko 17. ožujka kao datuma početka pregovora o hrvatskom članstvu u Evropskoj uniji. Premijer Ivo Sanader:
''Neću ništa novo reći ako kažem da očekujem pozitivnu odluku bez obzira na sve što se događa jer je riječ o prevažnoj temi i za Evropu i za Hrvatsku. Riječ je o temi na kojoj se prelama budućnost Evropske unije u pogledu politike proširenja kada je riječ o jugo-istočnoj Evropi.''
Sanader je najavio kako Vlada priprema odgovor na posljednje pismo glavne haške tužiteljice. On kaže kako tužiteljica kod sastavljanja pisma očito nije imala izvješće što ga je glavni državni odvjetnik, odnosno državni tužitelj, Mladen Bajić, pred nekoliko dana poslao u Hag. Sanaderov optimizam temelji se dijelom vjerojatno i na interviewu predsjedatelja Vijeća ministara Evropske unije, Luksemburžanina Jeana Asselborna. Hrvatska bi mogla započeti
pregovore o pristupanju Evropskoj uniji sljedećeg tjedna čak i ako ne uhiti odbjeglog generala Antu Gotovinu, ali ako dokaže da u potpunosti surađuje s Haškim tribunalom, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara. Ključ nije ni na haškoj tužiteljici, ni na evropskim ministrima, nego na Zagrebu, zaključio je Asselborn.
Za komentar ovih vijesti zamolili smo ministricu vanjskih poslova i evropskih integracija u hrvatskoj Vladi, Kolindu Grabar Kitarović, ali i da komentira česte ocjene kako se Hrvatska prekasno trgnula u vezi obaveze izručenja Gotovine:
''Rekla bih da je fer procjena da najviše ovisi o Zagrebu. Tako bi i trebalo biti jer definicija pune suradnje sa sudom u Hagu ovisi o tome što Hrvatska radi, koliko se Hrvatska trudi i koliko napora ulaže u rješavanju slučajeva. To treba postaviti u okvirima toga što je moguće za Hrvatsku i mislim da u posljednje vrijeme možemo raspravljati o tome što je, ili nije bilo prije. Činjenica je da sve službe u Hrvatskoj ulažu maksimalne napore kako bi se riješilo pitanje u Hrvatskoj, činimo sve što je u našoj moći da bi se izvršili zahtjevi suda, ali isto tako i kako bi se o tome uvjerilo međunarodnu zajednicu, prije svega sud u Hagu i države članice Evropske unije. Kada je riječ o punoj suradnji, ona je definirana, tako da se ne očekuje kao nužni uvjet za početak pregovora da Gotovina bude u Hagu. Bitno je da se zna što je to što čine sve odgovarajuće službe koje su zadužene za rješavanje tog pitanja i na koji način je postignuta transparentnost u odnosima sa međunarodnom zajednicom, kako dobivamo povratne informacije od međunarodne zajednice i od samoga suda u odnosu na napore. Mislim da tu dijalog mora biti maksimalno konstruktivan i na jednoj i na drugoj strani. Za nas je 17. ožujka početak pregovora i za njega se intezivno pripremamo.''
''Neću ništa novo reći ako kažem da očekujem pozitivnu odluku bez obzira na sve što se događa jer je riječ o prevažnoj temi i za Evropu i za Hrvatsku. Riječ je o temi na kojoj se prelama budućnost Evropske unije u pogledu politike proširenja kada je riječ o jugo-istočnoj Evropi.''
Sanader je najavio kako Vlada priprema odgovor na posljednje pismo glavne haške tužiteljice. On kaže kako tužiteljica kod sastavljanja pisma očito nije imala izvješće što ga je glavni državni odvjetnik, odnosno državni tužitelj, Mladen Bajić, pred nekoliko dana poslao u Hag. Sanaderov optimizam temelji se dijelom vjerojatno i na interviewu predsjedatelja Vijeća ministara Evropske unije, Luksemburžanina Jeana Asselborna. Hrvatska bi mogla započeti
pregovore o pristupanju Evropskoj uniji sljedećeg tjedna čak i ako ne uhiti odbjeglog generala Antu Gotovinu, ali ako dokaže da u potpunosti surađuje s Haškim tribunalom, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara. Ključ nije ni na haškoj tužiteljici, ni na evropskim ministrima, nego na Zagrebu, zaključio je Asselborn.
Za komentar ovih vijesti zamolili smo ministricu vanjskih poslova i evropskih integracija u hrvatskoj Vladi, Kolindu Grabar Kitarović, ali i da komentira česte ocjene kako se Hrvatska prekasno trgnula u vezi obaveze izručenja Gotovine:
''Rekla bih da je fer procjena da najviše ovisi o Zagrebu. Tako bi i trebalo biti jer definicija pune suradnje sa sudom u Hagu ovisi o tome što Hrvatska radi, koliko se Hrvatska trudi i koliko napora ulaže u rješavanju slučajeva. To treba postaviti u okvirima toga što je moguće za Hrvatsku i mislim da u posljednje vrijeme možemo raspravljati o tome što je, ili nije bilo prije. Činjenica je da sve službe u Hrvatskoj ulažu maksimalne napore kako bi se riješilo pitanje u Hrvatskoj, činimo sve što je u našoj moći da bi se izvršili zahtjevi suda, ali isto tako i kako bi se o tome uvjerilo međunarodnu zajednicu, prije svega sud u Hagu i države članice Evropske unije. Kada je riječ o punoj suradnji, ona je definirana, tako da se ne očekuje kao nužni uvjet za početak pregovora da Gotovina bude u Hagu. Bitno je da se zna što je to što čine sve odgovarajuće službe koje su zadužene za rješavanje tog pitanja i na koji način je postignuta transparentnost u odnosima sa međunarodnom zajednicom, kako dobivamo povratne informacije od međunarodne zajednice i od samoga suda u odnosu na napore. Mislim da tu dijalog mora biti maksimalno konstruktivan i na jednoj i na drugoj strani. Za nas je 17. ožujka početak pregovora i za njega se intezivno pripremamo.''
