''Odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o jednostranoj suspenziji Ugovora o slobodnoj trgovini, to jeste, uvođenjem carina na poljoprivredno-prehrambene proizvode, najblaže rečeno, za nas je iznenađujuća i neprihvatljiva.''
Tim više, ističe glasnogovornik u Ministarstvu poljoprivrede, Mladen Pavić, što je prije nekoliko dana na sastanku u Zagrebu dogovoreno da se razmijene podaci o robnoj i novčanoj razmjeni, te dođe do obostrano prihvatljivog dogovora:
''Razgovaralo se o nekih pet-šest proizvoda za koje su oni tražili Aneks Ugovora o slobodnoj trgovini, kojim bi vratili te carine. Radi se o nekim mesnim i mliječnim proizvodima.''
Odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine osobito pogađa velike hrvatske proizvođače mlijeka, mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda, kao što su Podravka, Vindija, Lura. Glasnogovornica Lure, Mladenka Šutalo:
''Smatramo da jednostrano uvođenje carina na mlijeko i mliječne proizvode iz Hrvatske ne doprinosi razvoju tržišta, da od njega neće imati koristi ni proizvođači, niti je ona za dobrobit potrošača. Lura je na tržište Bosne i Hercegovine uložila značajna sredstva. Povećanje cijena, kao posljedica carina, proizvode iz Hrvatske učiniće manje konkurentnima.''
Na tržišu Bosne i Hercegovine, hrvatska Podravka ostvaruje čak devet posto ukupnog prometa i najnovija odluka Vijeća ministara svakako će se odraziti na Podravkino poslovanje, izjavio je Podravkin direktor korporativnih komunikacija, Saša Božeković, ocjenjujući da je riječ o narušavanju ravnopravne konkurencije:
''Pošto nemamo detalje, ne znamo na što će se to točno odnositi i u kojoj mjeri. Činjenica je da takve administrativne mjere povećavaju cijene samih proizvoda na polici, povećavaju troškove i u krajnjoj liniji to se odražava na potrošače.''
Hrvatska će, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, razmotriti novonastalu situaciju. Nadaju se dogovoru i ponavljaju da nije riječ o nikakvim dampinškim cijenama, niti ugrožavanju bosansko-hercegovačkih proizvođača. Mladen Pavić:
''Naši proizvodi su tamo odavno prepoznati. To je poznato tržište. Problem nekonkurentnosti bosansko-hercegovačkih proizvoda je njihov unutrašnji problem, pa se možda takva odluka može tumačiti kao odluka za unutrašnje potrebe.''
Tim više, ističe glasnogovornik u Ministarstvu poljoprivrede, Mladen Pavić, što je prije nekoliko dana na sastanku u Zagrebu dogovoreno da se razmijene podaci o robnoj i novčanoj razmjeni, te dođe do obostrano prihvatljivog dogovora:
''Razgovaralo se o nekih pet-šest proizvoda za koje su oni tražili Aneks Ugovora o slobodnoj trgovini, kojim bi vratili te carine. Radi se o nekim mesnim i mliječnim proizvodima.''
Odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine osobito pogađa velike hrvatske proizvođače mlijeka, mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda, kao što su Podravka, Vindija, Lura. Glasnogovornica Lure, Mladenka Šutalo:
''Smatramo da jednostrano uvođenje carina na mlijeko i mliječne proizvode iz Hrvatske ne doprinosi razvoju tržišta, da od njega neće imati koristi ni proizvođači, niti je ona za dobrobit potrošača. Lura je na tržište Bosne i Hercegovine uložila značajna sredstva. Povećanje cijena, kao posljedica carina, proizvode iz Hrvatske učiniće manje konkurentnima.''
Na tržišu Bosne i Hercegovine, hrvatska Podravka ostvaruje čak devet posto ukupnog prometa i najnovija odluka Vijeća ministara svakako će se odraziti na Podravkino poslovanje, izjavio je Podravkin direktor korporativnih komunikacija, Saša Božeković, ocjenjujući da je riječ o narušavanju ravnopravne konkurencije:
''Pošto nemamo detalje, ne znamo na što će se to točno odnositi i u kojoj mjeri. Činjenica je da takve administrativne mjere povećavaju cijene samih proizvoda na polici, povećavaju troškove i u krajnjoj liniji to se odražava na potrošače.''
Hrvatska će, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, razmotriti novonastalu situaciju. Nadaju se dogovoru i ponavljaju da nije riječ o nikakvim dampinškim cijenama, niti ugrožavanju bosansko-hercegovačkih proizvođača. Mladen Pavić:
''Naši proizvodi su tamo odavno prepoznati. To je poznato tržište. Problem nekonkurentnosti bosansko-hercegovačkih proizvoda je njihov unutrašnji problem, pa se možda takva odluka može tumačiti kao odluka za unutrašnje potrebe.''
