Ubojstvo Rafika Haririja, bivseg libanonskog premijera i jednog od glavnih financijera obnove te zemlje nakon 15-godisnjeg rata, moglo bi potaci dodatnu nestabilnost u regiji i postati neocekivano opterecenje americkoj politici prema tom dijelu svijeta.
Haririjevim ubojstvom kao da je ozivljen scenarij koji je prethodio pocetku krvavog gradjanskog rata u Libanonu, pocetkom osamdesetih.
Nekadasnja Svicarska Bliskog istoka, mogla bi nakon petanestogodisnjeg ubrzanog oporavka, ponovo postati taocem unutrasnjih podjela, ambicija svojih vecih susjeda i globalnih aspiracija americke vanjske politike. Pogreb bivseg premijera po mnogo cemu je bio jedinstven dogadjaj u povijesti Libanona, kaze profesor Nadim Shehadi, direktor Odjela za libanonske studije na Sveucilistu Oxford.
"Haririjev jucerasnji pogreb pretvorio se u najvece ikad odrzane demonstracije protiv vojnog prisustva Sirije u Libanonu. Bio je to najveci skup u povijesti zemlje u kojem su, jedni pored drugih, sudjelovali krcani, muslimani i Druzi. Izasli su na ulice odati pocast Haririju i njegovoj obitelji, ali isto tako prosvjedovati protiv prosirijskog predsjednika Libanona, Emilea Lahouda, i protiv sirijskog vojnog prisustva u zemlji", kaze profesor Shehadi
Ujedinjeni narodi, na poticaj Francuske i Sjedinjenih Drzava, od septembra prosle godine traze povlacenje sirijske vojske iz Libanona. Tom se zahtjevu pridruzio i bivsi premijer Rafik Hariri kada se uvjerio da Sirija vrsi snazan pritisak da se promijeni libanonski ustav cime bi njezin miljenik, predsjednik Lahoud, dobio jos jedan mandat na celu drzave. Iako jos nema dokaza takvoj tvrdnji, mnogi analiticari na Zapadu i na Bliskom istoku, vjeruju da je Hariri za to platio glavom.
Politicka scena u Libanonu sada je podijenjena na prosirijski i patritoski front koji zeli odlazak susjeda iz Libanona. Profesor Shehdai vjeruje da ce, bez obzira na to koja struja prevlada, Libanon i dalje ostati pijun u mnogo vecoj geostrateskoj igri:
"Stanje u Libanonu mogalo bi posluziti za jacanje pritiska na Siriju, zbog interesa Amerike i Francuske, a ne zbog dobrobiti samog Libanona. Dakle, Libanonci moraju sami odvagnuti koliko se mogu osloniti na americku pomoc i procijeniti da li ce intervencija Washingtona zbilja doprinijeti stabilizaciji i sigurnosti Libanona, ili se ta zemlja samo koristi kao oslonac za americki pritisak na Siriju. U tom slucaju Libanon nece mnogo profitirati", kaze profesor Shehadi.
Haririjevim ubojstvom kao da je ozivljen scenarij koji je prethodio pocetku krvavog gradjanskog rata u Libanonu, pocetkom osamdesetih.
Nekadasnja Svicarska Bliskog istoka, mogla bi nakon petanestogodisnjeg ubrzanog oporavka, ponovo postati taocem unutrasnjih podjela, ambicija svojih vecih susjeda i globalnih aspiracija americke vanjske politike. Pogreb bivseg premijera po mnogo cemu je bio jedinstven dogadjaj u povijesti Libanona, kaze profesor Nadim Shehadi, direktor Odjela za libanonske studije na Sveucilistu Oxford.
"Haririjev jucerasnji pogreb pretvorio se u najvece ikad odrzane demonstracije protiv vojnog prisustva Sirije u Libanonu. Bio je to najveci skup u povijesti zemlje u kojem su, jedni pored drugih, sudjelovali krcani, muslimani i Druzi. Izasli su na ulice odati pocast Haririju i njegovoj obitelji, ali isto tako prosvjedovati protiv prosirijskog predsjednika Libanona, Emilea Lahouda, i protiv sirijskog vojnog prisustva u zemlji", kaze profesor Shehadi
Ujedinjeni narodi, na poticaj Francuske i Sjedinjenih Drzava, od septembra prosle godine traze povlacenje sirijske vojske iz Libanona. Tom se zahtjevu pridruzio i bivsi premijer Rafik Hariri kada se uvjerio da Sirija vrsi snazan pritisak da se promijeni libanonski ustav cime bi njezin miljenik, predsjednik Lahoud, dobio jos jedan mandat na celu drzave. Iako jos nema dokaza takvoj tvrdnji, mnogi analiticari na Zapadu i na Bliskom istoku, vjeruju da je Hariri za to platio glavom.
Politicka scena u Libanonu sada je podijenjena na prosirijski i patritoski front koji zeli odlazak susjeda iz Libanona. Profesor Shehdai vjeruje da ce, bez obzira na to koja struja prevlada, Libanon i dalje ostati pijun u mnogo vecoj geostrateskoj igri:
"Stanje u Libanonu mogalo bi posluziti za jacanje pritiska na Siriju, zbog interesa Amerike i Francuske, a ne zbog dobrobiti samog Libanona. Dakle, Libanonci moraju sami odvagnuti koliko se mogu osloniti na americku pomoc i procijeniti da li ce intervencija Washingtona zbilja doprinijeti stabilizaciji i sigurnosti Libanona, ili se ta zemlja samo koristi kao oslonac za americki pritisak na Siriju. U tom slucaju Libanon nece mnogo profitirati", kaze profesor Shehadi.
