Deset tjedana uoči izbora, i građani i političari, poduzimaju prve korake u organizaciji i sudjelovanju na prvim izborima nakon Sadamove ere. Diljem Iraka već su razaslane upute gdje se i kako registrirati, a razni leci pozivaju građane da glasaju.
Registracija birača je počela 1. studenoga i trebala bi biti završena do 15. prosinca. Izborne komisije se služe popisom birača iz vladavine Sadama Husseina, ali kada budući glasač dobije poziv za registraciju, mora javiti i sve promjene koje se tiču punoljetnih članova svoje obitelji.
"Ljudi se interesiraju za registracijske formulare. Ukoliko neko ne može doći po njih, mi ih dostavljamo na kućnu adresu", kaže Abu Ammar koji je zadužen za registraciju birača u gradiću Karrada, u blizini Baghdada.
U shiitskom dijelu Baghdada, na raznim mjestima, u prodavaonicima, pa i u kavanama, se mogu vidjeti fotokopije izjave shiitskih svećenika koji pozivaju na izbore. Naime, shiiti čine gotovo 60% stanovnika Iraka i vjerski vođe vjeruje da bi ovu činjenicu mogli pretvoriti i u političku moć, koja bi bila legalizirani na izborima.
Šeik Ali Al Baghdadi, ističe kako podrška velikog ajatolaha Ali al – Sistania ovim izborima, znači da će im se odazvati veliki broj shiita: "Vjerski vođe su uputili "fatvu" za izbore. Cilj ovih izbora je donošenja novog ustava, a to u konačnosti znači da nikakav diktator neće moći doći na vlast."
Za razliku od shiita koji su bili ugnjetavani za Sadamova režima, suniti žele odgodu izbora, tim više što se u nekim dijelovima Iraka gdje oni žive i dalje prisutno nasilje.
Jedna od utjecajnijih grupa "Udruženje muslimanskih znanstvenika" poziva na bojkot izbora u znak prosvjeda zbog napada na Falluju. Hareth al Dhari, lider ove organizacije: "Pozivamo poštene Iračane da bojkotiraju predstojeće izbore, jer se njima legalizira okupacija Iraka".
Pojedina registracijska mjesta diljem Iraka također su meta napada militantnih snaga, no i usprkos tome, većina običnih Iračana, želi izaći na izbore, iako ne znaju za što će glasati. Nedavno, je jedno istraživanje, pokazalo kako građani vjeruju da biraju predsjednika, a ne parlament države. Među onima koji žele glasati, je i jedna Iračanka koja upozorava na nedostatak informacija: "Kao građanka i obrazovana osoba, ne znam ništa o kandidatima, a ni o izbornom procesu".
Istodobno, izborna komisija, putem raznih televizijskih spotova, distribucijom oko deset milijuna plakata, dostavom izborne literature nevladinim organizacijama pokušava doprijeti na što više mjesta, iako je u tome ometa i sigurnosna situacija u zemlji. U samom Iraku djeluje oko 150 političkih stranaka koje predstavljaju razne dijelove društva, od komunista do zatvorenika. Analitičari ipak procjenjuje da će tek trećina njih uspjeti osigurati oko 500 potpisa građana koliko je potrebno kako bi se registrirali za izbornu utrku.
Registracija birača je počela 1. studenoga i trebala bi biti završena do 15. prosinca. Izborne komisije se služe popisom birača iz vladavine Sadama Husseina, ali kada budući glasač dobije poziv za registraciju, mora javiti i sve promjene koje se tiču punoljetnih članova svoje obitelji.
"Ljudi se interesiraju za registracijske formulare. Ukoliko neko ne može doći po njih, mi ih dostavljamo na kućnu adresu", kaže Abu Ammar koji je zadužen za registraciju birača u gradiću Karrada, u blizini Baghdada.
U shiitskom dijelu Baghdada, na raznim mjestima, u prodavaonicima, pa i u kavanama, se mogu vidjeti fotokopije izjave shiitskih svećenika koji pozivaju na izbore. Naime, shiiti čine gotovo 60% stanovnika Iraka i vjerski vođe vjeruje da bi ovu činjenicu mogli pretvoriti i u političku moć, koja bi bila legalizirani na izborima.
Šeik Ali Al Baghdadi, ističe kako podrška velikog ajatolaha Ali al – Sistania ovim izborima, znači da će im se odazvati veliki broj shiita: "Vjerski vođe su uputili "fatvu" za izbore. Cilj ovih izbora je donošenja novog ustava, a to u konačnosti znači da nikakav diktator neće moći doći na vlast."
Za razliku od shiita koji su bili ugnjetavani za Sadamova režima, suniti žele odgodu izbora, tim više što se u nekim dijelovima Iraka gdje oni žive i dalje prisutno nasilje.
Jedna od utjecajnijih grupa "Udruženje muslimanskih znanstvenika" poziva na bojkot izbora u znak prosvjeda zbog napada na Falluju. Hareth al Dhari, lider ove organizacije: "Pozivamo poštene Iračane da bojkotiraju predstojeće izbore, jer se njima legalizira okupacija Iraka".
Pojedina registracijska mjesta diljem Iraka također su meta napada militantnih snaga, no i usprkos tome, većina običnih Iračana, želi izaći na izbore, iako ne znaju za što će glasati. Nedavno, je jedno istraživanje, pokazalo kako građani vjeruju da biraju predsjednika, a ne parlament države. Među onima koji žele glasati, je i jedna Iračanka koja upozorava na nedostatak informacija: "Kao građanka i obrazovana osoba, ne znam ništa o kandidatima, a ni o izbornom procesu".
Istodobno, izborna komisija, putem raznih televizijskih spotova, distribucijom oko deset milijuna plakata, dostavom izborne literature nevladinim organizacijama pokušava doprijeti na što više mjesta, iako je u tome ometa i sigurnosna situacija u zemlji. U samom Iraku djeluje oko 150 političkih stranaka koje predstavljaju razne dijelove društva, od komunista do zatvorenika. Analitičari ipak procjenjuje da će tek trećina njih uspjeti osigurati oko 500 potpisa građana koliko je potrebno kako bi se registrirali za izbornu utrku.
