Puna saradnja sa Haškim tribunalom i hapšenje optuženih za ratne zločine najvažniji su ciljevi Crne Gore i BiH, ocijenili su ministri vanjskih poslova dvije zemlje u Sarajevu. Aktuelnu situaciju u Crnoj Gori ministar vanjskih poslova ove zemlje, Miodrag Vlahović, ocijenio je zabrinjavajućom. Naime, zbog blokade i nedostatka interesa u Beogradu da se isporuče optuženi za ratne zločine, među kojima i Ratko Mladić, Crna Gora nepravedno će biti kažnjena, izjavio je Vlahović za naš program, nakon razgovora sa bh. domaćinom Mladenom Ivanićem:
“Crna Gora u tom smislu je veoma zabrinuta da približavanje ovog posljednjeg roka od 23. novembra neće donijeti nikakve pomake. Nema nikakvih signala, niti vijesti da će doći do izručenja četiri generala i generala Mladića, tako da će se Crna Gora, htjela to ili ne, bez ikakve svoje krivice naći u situaciji da bude pred jednim zidom koji onemogućava jednostavno normalan tok stvari, normalni napredak i približavanje evropskim i evroatlantskim integracijama, prije svega programu Partnerstvo za mir, a kasnije i NATO-u. U tom kontekstu, ja sam i kolegi Ivaniću eksplicirao naš stav, naš prijedlog koji smo već učinili, da kažemo, poznatim, a to je da Crna Gora ne traži i ne smatra da bi bilo korisno i korektno dodatno sankcionisati Srbiju zato što ne sarađuje s Haškim tribunalom, već je potrebno naći načina i mogućnosti da se Crnoj Gori kao državi pruži šansa da u određenom obliku bude uključena u program Partnerstvo za mir.”
Iako odnose BiH i Crne Gore Vlahović ocjenjuje prijateljskim, veoma važno otvoreno pitanje između dvije zemlje ostaje ideja o izgradnji hidrocentrale Buk Bijela:
“To je jedan problem koji je sigurno veoma značajan i gdje Crna Gora namjerava da u punoj mjeri zaštiti ono što je za nas veoma značajno, što je za nas resurs sam po sebi, a to su prirodna bogatstva, to je čovjekova okolina, gdje se neće povući nijedan potez u smislu njenog ugrožavanja.”
Vlahović je tokom razgovora sa ministrom Ivanićem, ali i članovima Predsjedništva BiH naglasio porebu otvaranja bh. konzulata u Crnoj Gori.
“Crna Gora u tom smislu je veoma zabrinuta da približavanje ovog posljednjeg roka od 23. novembra neće donijeti nikakve pomake. Nema nikakvih signala, niti vijesti da će doći do izručenja četiri generala i generala Mladića, tako da će se Crna Gora, htjela to ili ne, bez ikakve svoje krivice naći u situaciji da bude pred jednim zidom koji onemogućava jednostavno normalan tok stvari, normalni napredak i približavanje evropskim i evroatlantskim integracijama, prije svega programu Partnerstvo za mir, a kasnije i NATO-u. U tom kontekstu, ja sam i kolegi Ivaniću eksplicirao naš stav, naš prijedlog koji smo već učinili, da kažemo, poznatim, a to je da Crna Gora ne traži i ne smatra da bi bilo korisno i korektno dodatno sankcionisati Srbiju zato što ne sarađuje s Haškim tribunalom, već je potrebno naći načina i mogućnosti da se Crnoj Gori kao državi pruži šansa da u određenom obliku bude uključena u program Partnerstvo za mir.”
Iako odnose BiH i Crne Gore Vlahović ocjenjuje prijateljskim, veoma važno otvoreno pitanje između dvije zemlje ostaje ideja o izgradnji hidrocentrale Buk Bijela:
“To je jedan problem koji je sigurno veoma značajan i gdje Crna Gora namjerava da u punoj mjeri zaštiti ono što je za nas veoma značajno, što je za nas resurs sam po sebi, a to su prirodna bogatstva, to je čovjekova okolina, gdje se neće povući nijedan potez u smislu njenog ugrožavanja.”
Vlahović je tokom razgovora sa ministrom Ivanićem, ali i članovima Predsjedništva BiH naglasio porebu otvaranja bh. konzulata u Crnoj Gori.
