Prema zvaničnim podacima, na spisku nezaposlenih u BiH trenutno je 470 000 stanovnika ili 43 posto stanovništva sposobnog za rad. Međutim, predstavnici vlada i njihovih agencija ali i nevladinog sektora sumnjaju u ovaj podatak zbog velikog broja radnika u neformalnoj ekonomiji ili popularnog rada na crno.
Asim Ibrahimagić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, međutim, upozorava da taj obespravljeni dio stanovništva uglavnom čine mladi ljudi:
“Ta neformalna ekonomija je oko 36 posto u ovoj državi. U toj neformalnoj ekonomiji radi 80 posto mladih. Ako mi napravimo program za zapošljavanje mladih i svi imamo jedinstven politički stav u ovoj državi da zadržimo tu svoju djecu, mi ćemo njih zadržati. A njihovim upošljavanjem mi nećemo imati ovu neformalnu ekonomiju, jer samo naša djeca prihvataju ovakve uslove da rade bez zdravstvenog osiguranja, bez penzionog doprinosa, jer jadnici imaju zdravlje, mogu nosati vreću od 50 kila. Mene neće prevariti poslodavac, pa me uposliti u sivoj ekonomiji da mi ne plati obaveze. A njih izvaraju. Prema tome, osnovno je kako napraviti programe da zaposlimo naše mlade, da nam ne odu daleko, pa ćemo za deset godina uvoziti radnu snagu s istoka, Dalekog istoka. Tu je rješenje neformalne ekonomije.”
Nezaposlenost najviše pogađa mlade, potvrđuju između ostalog i podaci Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku, navodi Džana Kadribegović, pomoćnik ministra:
“U kontekstu ukupne nezaposlenosti u Federaciji BiH, najveći problem predstavlja nezaposlenost koja pogađa prvenstveno mlade ljude, što u kombinaciji sa nekim drugim problemima sa kojima se susreću mladi dovodi do njihovog iseljavanja iz BiH, u potrazi za sigurnijom egzistencijom i izvjesnijom budućnošću. Ovo ne treba ni da čudi ako se ima u vidu da je stopa nezaposlenosti oko dva i po puta veća među mladima između 19 i 24 godine, koji tek završavaju školu, nego među pripadnicima dobne grupe od 25 do 50 godina, a čak tri i po puta veća nego među onima koji imaju između 50 i 60 godina.”
Nedostakom radnih mjesta još je mnogo pogođenih grupa, ističe koordinator Strategije srednjoročnog razvoja BiH, Zlatko Hurtić:
“Učešće žena u ukupnoj zaposlenosti jedno je od najnižih u regiji. U Federaciji ono se kreće oko 30 posto, dok u RS-u oko 39 posto. Najveća nezaposlenost, skoro stoprocentna, je među povratničkom populacijom i romskom populacijom. Osobe s visokom školskom spremom imaju najmanji procenat nezaposlenosti, dok je taj procenat najveći među niskokvalificiranom radnom snagom. Fleksibilnost i mobilnost radne snage u BiH na veoma je na niskom stepenu. Nezaposleni se rijetko opredjeljuju da traže posao van svoje opštine ili čak kantona, čemu doprinosi osjećaj nesigurnosti, etnička diskriminacija, neujednačena prava po osnovu socijalne zaštite i nezaposlenosti, kao i nemogućnost plaćanja stanarine zbog prosječno niskih primanja.”
Sigurnost ulaganja i ekonomski interes za ulaganje je put za razvoj privrede i zapošljavanje, ali potrebno je i mijenjanje navika građana BiH. Stoga ministar rada i socijalne politike federalne vlade, Radovan Vignjević, upozorava:
“Moramo, također, ovdje poslati jednu snažnu poruku javnosti, građanima BiH, a to je da bez vlastite inicijative vrlo ćemo teško naći prostor za zapošljavanje ljudi. Ovo su promijenjena vremena i promijenjeni uslovi. Bez vlastite inicijative vrlo će teško biti naći posao. I drugo, naučiti ljude koji traže posao kako da ga na tržištu rada nađu, kako da kažu šta znaju i umiju i kome da kažu to šta znaju i umiju - i da na taj način pokušaju sami da doprinesu iznalaženju posla.”
Odbacivanje starih navika je potrebno što prije, smatra i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić:
“Svi građani BiH moraju prihvatiti da naša zemlja uvodi evropske standarde u svim segmentima društva, pa i u poslovanju. Ovakav sistem ne poznaje i ne prihvata pasivnost i očekivanje uručenja radnog mjesta. Evropski standardi u ovom smislu znače stvaranje, kreiranje i realiziranje radnog mjesta. Posao se više neće moći dobiti, posao se mora početi stvarati. Projekat “Posao BiH” je upravo takav primjer.”
Projekat s višeznačnim nazivom “Posao BiH” jedan od najkonkretnijih programa zapošljavanja i imat će Fond iz kojeg će se odobravati povoljni krediti za privredu. Korisnici će biti samo ona preduzeća koja nude otvaranje novih radnih mjesta, a iznos će direktno zavisiti od njihovog broja. Pored građana BiH, projektu se mogu pridružiti i članovi brojne dijaspore. Informacije će objavljivati sarajevske “Jutarnje novine”, a Volksbanka, koja je već uložila milion maraka, zvanična je banka ovog projekta.
Asim Ibrahimagić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, međutim, upozorava da taj obespravljeni dio stanovništva uglavnom čine mladi ljudi:
“Ta neformalna ekonomija je oko 36 posto u ovoj državi. U toj neformalnoj ekonomiji radi 80 posto mladih. Ako mi napravimo program za zapošljavanje mladih i svi imamo jedinstven politički stav u ovoj državi da zadržimo tu svoju djecu, mi ćemo njih zadržati. A njihovim upošljavanjem mi nećemo imati ovu neformalnu ekonomiju, jer samo naša djeca prihvataju ovakve uslove da rade bez zdravstvenog osiguranja, bez penzionog doprinosa, jer jadnici imaju zdravlje, mogu nosati vreću od 50 kila. Mene neće prevariti poslodavac, pa me uposliti u sivoj ekonomiji da mi ne plati obaveze. A njih izvaraju. Prema tome, osnovno je kako napraviti programe da zaposlimo naše mlade, da nam ne odu daleko, pa ćemo za deset godina uvoziti radnu snagu s istoka, Dalekog istoka. Tu je rješenje neformalne ekonomije.”
Nezaposlenost najviše pogađa mlade, potvrđuju između ostalog i podaci Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku, navodi Džana Kadribegović, pomoćnik ministra:
“U kontekstu ukupne nezaposlenosti u Federaciji BiH, najveći problem predstavlja nezaposlenost koja pogađa prvenstveno mlade ljude, što u kombinaciji sa nekim drugim problemima sa kojima se susreću mladi dovodi do njihovog iseljavanja iz BiH, u potrazi za sigurnijom egzistencijom i izvjesnijom budućnošću. Ovo ne treba ni da čudi ako se ima u vidu da je stopa nezaposlenosti oko dva i po puta veća među mladima između 19 i 24 godine, koji tek završavaju školu, nego među pripadnicima dobne grupe od 25 do 50 godina, a čak tri i po puta veća nego među onima koji imaju između 50 i 60 godina.”
Nedostakom radnih mjesta još je mnogo pogođenih grupa, ističe koordinator Strategije srednjoročnog razvoja BiH, Zlatko Hurtić:
“Učešće žena u ukupnoj zaposlenosti jedno je od najnižih u regiji. U Federaciji ono se kreće oko 30 posto, dok u RS-u oko 39 posto. Najveća nezaposlenost, skoro stoprocentna, je među povratničkom populacijom i romskom populacijom. Osobe s visokom školskom spremom imaju najmanji procenat nezaposlenosti, dok je taj procenat najveći među niskokvalificiranom radnom snagom. Fleksibilnost i mobilnost radne snage u BiH na veoma je na niskom stepenu. Nezaposleni se rijetko opredjeljuju da traže posao van svoje opštine ili čak kantona, čemu doprinosi osjećaj nesigurnosti, etnička diskriminacija, neujednačena prava po osnovu socijalne zaštite i nezaposlenosti, kao i nemogućnost plaćanja stanarine zbog prosječno niskih primanja.”
Sigurnost ulaganja i ekonomski interes za ulaganje je put za razvoj privrede i zapošljavanje, ali potrebno je i mijenjanje navika građana BiH. Stoga ministar rada i socijalne politike federalne vlade, Radovan Vignjević, upozorava:
“Moramo, također, ovdje poslati jednu snažnu poruku javnosti, građanima BiH, a to je da bez vlastite inicijative vrlo ćemo teško naći prostor za zapošljavanje ljudi. Ovo su promijenjena vremena i promijenjeni uslovi. Bez vlastite inicijative vrlo će teško biti naći posao. I drugo, naučiti ljude koji traže posao kako da ga na tržištu rada nađu, kako da kažu šta znaju i umiju i kome da kažu to šta znaju i umiju - i da na taj način pokušaju sami da doprinesu iznalaženju posla.”
Odbacivanje starih navika je potrebno što prije, smatra i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić:
“Svi građani BiH moraju prihvatiti da naša zemlja uvodi evropske standarde u svim segmentima društva, pa i u poslovanju. Ovakav sistem ne poznaje i ne prihvata pasivnost i očekivanje uručenja radnog mjesta. Evropski standardi u ovom smislu znače stvaranje, kreiranje i realiziranje radnog mjesta. Posao se više neće moći dobiti, posao se mora početi stvarati. Projekat “Posao BiH” je upravo takav primjer.”
Projekat s višeznačnim nazivom “Posao BiH” jedan od najkonkretnijih programa zapošljavanja i imat će Fond iz kojeg će se odobravati povoljni krediti za privredu. Korisnici će biti samo ona preduzeća koja nude otvaranje novih radnih mjesta, a iznos će direktno zavisiti od njihovog broja. Pored građana BiH, projektu se mogu pridružiti i članovi brojne dijaspore. Informacije će objavljivati sarajevske “Jutarnje novine”, a Volksbanka, koja je već uložila milion maraka, zvanična je banka ovog projekta.
