Prijedlog rješenja otvorenog pitanja Luke Ploče, prema određenim navodima, temelji se na ekonomskim a ne političkim osnovama. Tako bi BiH zadržala poseban status u Luci, a predstavnici dvije države bili bi ravnopravni u donošenju odluka bitnih za funkcioniranje Luke. Bh. vlasništvo ostalo bi neupitnim. Konačan sud trebalo bi dati Predsjedništvo BiH, koje čini i članove Međudražavnoga vijeća za suradnju. Detaljnije informacije stoga smo potražili u Uredu člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića, koji kaže da je uvjeren da će bez većih problema dogovor oko Luke Ploče biti uskoro postignut:
“Nisam siguran da ćemo imati sporazum o Luci Ploče, ali vjerojatno ćemo imati neki dokument koji će definirati odnose koji su dugo vremena zauzimali određenu pažnju u javnosti.”
Na upit što to konkretno znači, Čović odgovara:
“Danas su odnosi između dvije države takvi, i svaki dan su bolji, da stvarno stoji jedno razmišljanje i raspoloženje da Luka Ploče ne treba opterećivati više te odnose kao jedno političko pitanje. I s te strane sam ja uvjeren da to neće biti više nikakav poseban međudržavni sporazum, jer do njega više lako nećemo doći, jer smo propustili dosta vremena i takvih mogućnosti je do sada bilo, ali sam uvjeren da ćemo nekim protokolom ili nekim sličnim dokumentom prenijeti mogućnosti suradnje između našeg biznisa i ekonomije BiH sa Lukom Ploče na mogućnost dogovaranja zainteresiranih gospodarskih sustava s jedne i s druge strane granice. I to će biti jedan, kako ga ja danas doživljavam mogućnost takvog jednog brzog dogovora, dosta liberalan, otvoren dokument, gdje će se samo poredati neke stvari, bez ikakvih obveza koje bi, ne znam kako već, sporazumno ili kroz neki dokument koji se potpisuje bilateralno između dvije države mogao postaviti pravila ponašanja s jedne i s druge strane. Znači, on bi bio jedan čisto okvirni dokument i ja mislim da će u tom pravcu razgovori ići. Tako se oni već i razvijaju.”
Nastojanja da se riješi pitanje Luke Ploče komentiraju za naš radio i oni koji su prethodih godina sudjelovali u raspravama o ovome pitanju, i to u starome sastavu bh. vlasti. Bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i vrsni ekonomski stručnjak, Azra Hadžiahmetović, kaže da posljednja najava, za razliku od dosadašnjih, ide u susret konkretnom rješavanju problema Luke Ploče. No, nije sigurna da li je dobar način:
“Ono što želim naglasiti, barem iz informacije koja je do mene došla, da se ide u susret očekivanju hrvatske strane novog prijedloga ugovora o korištenju Luke Ploče, odnosno neumskog koridora, što upućuje na to da jedna od dvije strane sugovornice, odnosno supotpisnice temeljenog sporazuma, koji je već potpisan od ranije a nije još stupio na snagu, odustaje od starog sporazuma i u tom smislu mislim da su u skladu s odredbama međunarodnog prava, na koje smo obavezne i BiH i susjedna Republika Hrvatska, treba postupiti po odredbama međunarodnog prava, a to je da ako se odustaje od temeljnog sporazuma, onda to strana koja odustaje treba nagovijestiti drugoj ugovornoj strani. Dakle, stvar treba vratiti ili na početak, pa ići u susret nekom novom ugovoru, odnosno novom sporazumu, ili postupak oko postojećeg sporazuma završiti, pa eventualno pristupiti razgovorima o nekim izmjenama nekih odredbi sporazuma, u skladu, naravno, s odredbama međunarodnog prava.”
Član Predsjedništva BiH i Međudržavnoga vijeća za suradnju BiH i Republike Hrvatske, Dragan Čović:
“Sporazum dok se ne ratificira od dvije strane nije važeći sporazum, što znači da mi nemamo sporazum. To je i bio problem u prethodnim dogovaranjima. Bile su određene alternative da se naprave određene preinake sporazuma u smislu upravljačke strukture, a da se onda ide ponovo u proces ratifikacije sporazuma na obje strane. Naravno, bh. strana to nije prihvatila zbog tog što je već procedura čitava bila završena. Međutim, ja mislim da smo tad napravili jednu malu grešku, koja je otvorila mogućnost drugoj strani da se izvuče iz jednog takvog sporazuma. E, to vrijeme, ali to je moja osobna ocjena, mislim da je izgubljeno u nepovrat i s te strane sam ja uvjeren da ratifikacije tog dokumenta neće biti, što bi značilo da trebamo ići tražiti neko novo rješenje.”
Da će Sabor ratificirati novi sporazum o Luci Ploče, potvrdio je i predsjednik Sabora Republike Hrvatske, Vladimir Šeks. A iz Vijeća ministara BiH, točnije u Uredu predsjedavajućeg Adnana Terzića, komentirajući naredne korake savjetnik Bojan Zec Filipović kaže:
“U ovom trenutku status Luke Ploče je predmet razgovora, dogovora i analiza Međudržavnog vijeća i Vijeće ministara sa nestrpljenjem očekuje da vidi kakve će rezultate to donijeti.”
Bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH, Beriz Belkić, smatra za shodno da upozori i na neke situacije koje se mogu javiti u procesu novoga dogovaranja oko rješenja problema Luke Ploče:
“BiH ima zakon koji reguliše procedure, reguliše način potpisivanja međunarodnih ugovora, sporazuma itd. I mi smo ispoštovali svoj dio posla. I šta će se desiti, evo recimo, na nivou vlada se dogovori, korekcije se određene urade na nedovršeni posao, dođe na Parlament BiH i onda Parlament BiH odbije to ratificirati?”
Ekonomisti su stava: na aktualnim pregovaračima je da što prije riješe ovo dugo godina otvoreno pitanje, jer je interes za rješavanje statusa Luke Ploče, odnosno koridora Neum, obostran. O ekonomskim interesima suvišno je i govoriti. To potvrđuju i praktičari, odnosno predstavnici poduzeća koja posluju sa Lukom Ploče. Među njim je Aluminij Mostar, koji je dulji niz godina najveći kooperant iz BiH i Luka Ploče ima oko 60 posto financijskog efekta od poslovanja s ovim poduzećem. Direktor Aluminija, Mijo Brajković, za naš radio kaže:
“Aluminij ima svoje objekte u Luci Ploče, kao što su silos za glinicu, silos za iskrcaj petrokoksa i izuzetno dobru saradnju s rukovodstvom i kompletnom Lukom Ploče. Za nas je neobično značajno da nema nikakvih problema što se Luke Ploče tiče. Često se zna reći da ne može Luka Ploče bez našega gospodarstva, bh. gospodarstva. Ja bih isto tako rekao da mi ne možemo bez Luke Ploče. Šta bismo mi sada, pogotovu Aluminij koji je izvozno-uvozna kompanija, ako nema jednu luku ovako blizu Mostar? Prema tome, ovdje su obostrani interesi i nadam se da će se na obostrano zadovoljstvo naći rješenje za Luku Ploče.”
“Nisam siguran da ćemo imati sporazum o Luci Ploče, ali vjerojatno ćemo imati neki dokument koji će definirati odnose koji su dugo vremena zauzimali određenu pažnju u javnosti.”
Na upit što to konkretno znači, Čović odgovara:
“Danas su odnosi između dvije države takvi, i svaki dan su bolji, da stvarno stoji jedno razmišljanje i raspoloženje da Luka Ploče ne treba opterećivati više te odnose kao jedno političko pitanje. I s te strane sam ja uvjeren da to neće biti više nikakav poseban međudržavni sporazum, jer do njega više lako nećemo doći, jer smo propustili dosta vremena i takvih mogućnosti je do sada bilo, ali sam uvjeren da ćemo nekim protokolom ili nekim sličnim dokumentom prenijeti mogućnosti suradnje između našeg biznisa i ekonomije BiH sa Lukom Ploče na mogućnost dogovaranja zainteresiranih gospodarskih sustava s jedne i s druge strane granice. I to će biti jedan, kako ga ja danas doživljavam mogućnost takvog jednog brzog dogovora, dosta liberalan, otvoren dokument, gdje će se samo poredati neke stvari, bez ikakvih obveza koje bi, ne znam kako već, sporazumno ili kroz neki dokument koji se potpisuje bilateralno između dvije države mogao postaviti pravila ponašanja s jedne i s druge strane. Znači, on bi bio jedan čisto okvirni dokument i ja mislim da će u tom pravcu razgovori ići. Tako se oni već i razvijaju.”
Nastojanja da se riješi pitanje Luke Ploče komentiraju za naš radio i oni koji su prethodih godina sudjelovali u raspravama o ovome pitanju, i to u starome sastavu bh. vlasti. Bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i vrsni ekonomski stručnjak, Azra Hadžiahmetović, kaže da posljednja najava, za razliku od dosadašnjih, ide u susret konkretnom rješavanju problema Luke Ploče. No, nije sigurna da li je dobar način:
“Ono što želim naglasiti, barem iz informacije koja je do mene došla, da se ide u susret očekivanju hrvatske strane novog prijedloga ugovora o korištenju Luke Ploče, odnosno neumskog koridora, što upućuje na to da jedna od dvije strane sugovornice, odnosno supotpisnice temeljenog sporazuma, koji je već potpisan od ranije a nije još stupio na snagu, odustaje od starog sporazuma i u tom smislu mislim da su u skladu s odredbama međunarodnog prava, na koje smo obavezne i BiH i susjedna Republika Hrvatska, treba postupiti po odredbama međunarodnog prava, a to je da ako se odustaje od temeljnog sporazuma, onda to strana koja odustaje treba nagovijestiti drugoj ugovornoj strani. Dakle, stvar treba vratiti ili na početak, pa ići u susret nekom novom ugovoru, odnosno novom sporazumu, ili postupak oko postojećeg sporazuma završiti, pa eventualno pristupiti razgovorima o nekim izmjenama nekih odredbi sporazuma, u skladu, naravno, s odredbama međunarodnog prava.”
Član Predsjedništva BiH i Međudržavnoga vijeća za suradnju BiH i Republike Hrvatske, Dragan Čović:
“Sporazum dok se ne ratificira od dvije strane nije važeći sporazum, što znači da mi nemamo sporazum. To je i bio problem u prethodnim dogovaranjima. Bile su određene alternative da se naprave određene preinake sporazuma u smislu upravljačke strukture, a da se onda ide ponovo u proces ratifikacije sporazuma na obje strane. Naravno, bh. strana to nije prihvatila zbog tog što je već procedura čitava bila završena. Međutim, ja mislim da smo tad napravili jednu malu grešku, koja je otvorila mogućnost drugoj strani da se izvuče iz jednog takvog sporazuma. E, to vrijeme, ali to je moja osobna ocjena, mislim da je izgubljeno u nepovrat i s te strane sam ja uvjeren da ratifikacije tog dokumenta neće biti, što bi značilo da trebamo ići tražiti neko novo rješenje.”
Da će Sabor ratificirati novi sporazum o Luci Ploče, potvrdio je i predsjednik Sabora Republike Hrvatske, Vladimir Šeks. A iz Vijeća ministara BiH, točnije u Uredu predsjedavajućeg Adnana Terzića, komentirajući naredne korake savjetnik Bojan Zec Filipović kaže:
“U ovom trenutku status Luke Ploče je predmet razgovora, dogovora i analiza Međudržavnog vijeća i Vijeće ministara sa nestrpljenjem očekuje da vidi kakve će rezultate to donijeti.”
Bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH, Beriz Belkić, smatra za shodno da upozori i na neke situacije koje se mogu javiti u procesu novoga dogovaranja oko rješenja problema Luke Ploče:
“BiH ima zakon koji reguliše procedure, reguliše način potpisivanja međunarodnih ugovora, sporazuma itd. I mi smo ispoštovali svoj dio posla. I šta će se desiti, evo recimo, na nivou vlada se dogovori, korekcije se određene urade na nedovršeni posao, dođe na Parlament BiH i onda Parlament BiH odbije to ratificirati?”
Ekonomisti su stava: na aktualnim pregovaračima je da što prije riješe ovo dugo godina otvoreno pitanje, jer je interes za rješavanje statusa Luke Ploče, odnosno koridora Neum, obostran. O ekonomskim interesima suvišno je i govoriti. To potvrđuju i praktičari, odnosno predstavnici poduzeća koja posluju sa Lukom Ploče. Među njim je Aluminij Mostar, koji je dulji niz godina najveći kooperant iz BiH i Luka Ploče ima oko 60 posto financijskog efekta od poslovanja s ovim poduzećem. Direktor Aluminija, Mijo Brajković, za naš radio kaže:
“Aluminij ima svoje objekte u Luci Ploče, kao što su silos za glinicu, silos za iskrcaj petrokoksa i izuzetno dobru saradnju s rukovodstvom i kompletnom Lukom Ploče. Za nas je neobično značajno da nema nikakvih problema što se Luke Ploče tiče. Često se zna reći da ne može Luka Ploče bez našega gospodarstva, bh. gospodarstva. Ja bih isto tako rekao da mi ne možemo bez Luke Ploče. Šta bismo mi sada, pogotovu Aluminij koji je izvozno-uvozna kompanija, ako nema jednu luku ovako blizu Mostar? Prema tome, ovdje su obostrani interesi i nadam se da će se na obostrano zadovoljstvo naći rješenje za Luku Ploče.”
