Dostupni linkovi

Apatija birača


Predstavnici misije OEBSa i sekretarijata Centralne izborne komisije u cestom obracanju javnosti pozivaju gradjane da izadju na glasanje. Tako se na lokalnim medijima, uporedo sa prezentacijama politickih partija, emituju spotovi OEBSa kojima se gradjani pozivaju da iskoriste pravo glasa.

Direktor Instituta za demokratiju i etnicke odnose, sociolog Fadilj Maljoku kaze da je na osnovu rezultata istrazivanja njegovog instituta oko 25 odsto anketiranih izjavilo je da nece izaci na glasanje. Maljoku kaze da su razlozi za apstinenciju od glasanja brojni:

“Politicke partije tretiraju jednu istu temu i nista novo se ne nudi gradjanima, a sto bi ih moglo podstaci da glasaju. Gradjani su nezainteresovani zbog problema nezaposlenosti, siromastva, kao i zbog toga sto partije nisu ispunile svoje prethodna obecanja”, kaze Maljoku.

On istice da politicke partije ne nude konkretne ekonomske i socijalne programe, stoga ni pozivi OEBSa nece resiti problem nezadovoljstva:

‘Postoji razocarenje u politicke partije, koje kao mamac za motivaciju biraca koriste pitanje konacnog statusa. Sve partije kazu da ce se zalagati da Kosovo postane nezavisno”, kaze Maljoku.

On dodaje da se novi politicki subjekti, kao sto su gradjanska inicijativa “Ora”, ciji je nosilac Veton Suroi ili Demokratska alternativa Kosova, ciji je lider Edita Tahiri, zalazu za promene, ali su se isuvise kasno pojavili. Sociolog Maljoku smatra kako jedino radikalne promene mogu motivisati birace da glasaju. Ali i naredni faktor moze povecati stepen apstinencije:

“Ukoliko su pristalice najvece partije Demokratskog saveza Kosova, na primer, nezadovoljne tom partijom, oni ce pre odluciti da ne glasaju nego sto ce glasati za neku drugu partiju. To vazi i za ostale partije”, objasnjava Maljoku i istice da biraci kaznjavaju svoje partije tako sto ne izlaze na glasanje.

Sociolog Maljoku naglasava da apstinencija postoji i u ostalim zemljama u regionu, te da politicke partije za buduce izbore treba da naprave konkretne politicke, ekonomske i socijalne programe.
XS
SM
MD
LG