Dostupni linkovi

Tita i Tuđmana se ne može uspoređivati


Kolika vam je plaća, da li će Hrvatska priznati nezavisno Kosovo, kada ćete doći u posjetu republici Dalmaciji, kakve bi ste savjete dali političarima u regionu da budu jednako uspiješni kao vi – neka su od pitanja koja su posjetioci naše internet stranice www.slobodnaevropa.org postavili Stjepanu Mesiću. Hrvatski predsjednik je prvi gost naše nove rubrike, koja se zove Online. On je danas pola sata, a to će ponoviti i u naredna dva dana, sjedio pored svoga kompjutera u Zagrebu i uz posredovanje naše internet stranice bio na raspolaganju online svima koji su mu željeli postaviti pitanje.

Dosad su mu naši slušaoci / posjetioci koji se nalaze širom planete postavili oko 60 pitanja. Na većinu njih Mesić je i odgovorio. Pozivamo zato naše slušaoce da se i sutra od 12:30 do 13:00 sati, odnosno u srijedu od 10:30 do 11:00, uključe na internet, i preko naše Online stranice postave hrvatskom predsjedniku svoje pitanje.

Za budućnost, obećavamo da će i naši sljedeći online gosti takođe biti zanimljive osobe iz javnog života – političari, bez kojih, valjda, nije moguće, ali i sportisti, estradne zvijezde, umjetnici, naučnici.

Za kraj, dužni smo i Mesićeve odgovore na pitanja spomenuta na početku. Dakle, znatiželjnom posjetiocu koji se potpisao kao Ivan Šuker, Mesić je odgovorio da je plaća predsjednika Hrvatske 20.000 kuna, kad je riječ o nezavisnom Kosovu, Mesić je kazao da će “Hrvatska prihvatiti svaku legalnu i legitimnu odluku”, a njegov savjet ostalim balkanskim političarima je da se što prije prihvate evropskih standarda i okrenu budućnosti.

Slijede neki od odgovora koje je predsjednik Hrvatske dao posjetiocima naše web-stranice:

Pitanje potpisano sa “kolibri”: “Ko je za vas veći - Tito ili Tudjman?

Mesić: Tito i Tuđman djelovali su u različitim okolnostima i u različitim vremenima pa ih se ne može uspoređivati.

Gospodine Predsjednice, kada je realno ocekivati pridruzivanje Hrvatske Evropskoj uniji. Zasto tu zaslugu cijele Hrvatske na demkratskoj transformaciji, zele sada pripisati samo drugovi u HDZ-u.

Mesić: Hrvatska je na dobrom putu što se tiče integracije u Europsku uniju, a zasluge ne treba pripisivati nikome posebno, jer i bivša i sadašnja hrvatska vlast, ja osobno, ali i građani, svjesni smo da nam je Europa ne samo želja nego i sudbina i da na tom putu trebamo ispuniti svoje preuzete obveze.

Cini mi se da vladajuci u Hrvatskoj ne mogu "pacifizirati" svoju desnicu, ali prema Evropi, nastoje pokazati svoje novosteceno lice. Kakvo je Vase misljenje o tome i kako komentirate jucerasnji dogadjaj u Otoku, rodnom mjestu optuzenog za ratne zlocine Mirka Norca?

Mesić: Smatram da pojedinačni i marginalni slučajevi trebaju biti predmetom pravosudnih institucija i oni ne bi smjeli opterećivati niti našu, niti europsku i svjetsku javnost.

Da li ce Hrvatska istrajati na svojoj tužbi protiv Beograda i Podgorice u međunarodnom Sudu pravde, ili bi moglo doći do vansudskog dogovora?

Mesić: Hrvatska je pokrenula spor za naknadu ratne štete te u tom smislu očekujemo i presudu Međunarodnog suda. O dogovorima izvan toga, u Hrvatskoj nije bilo razgovora.

Gospodine predsjednice, zasto se odnosi izmedju RH i BiH ne popravljaju ocekivanim tempom? I Hrvati i Bosanci i Hercegovci su ocekivali brze i bolje rjesenje problema izmedju dvije drzave.

Mesić: Smatram da su odnosi izmedju nasih dviju drzava dobri, medjutim moram priznati da je obim i tempo suradnje sporiji u gospodarstvu i da bismo upravo na tome trebali vise suradjivati.

Zasto Hrvati iz sela Kijeva kraj Knina i danas zauzimaju srpske kuce u Kninu i pored svojih obnovljenih u svojem selu. Imaju "pravo" na dvije kuce, a Srbi ni na svoje vlastite. Zasto ne reagujete?

Mesić: Hrvatska je danas drzava vladavine prava i svatko kroz nadlezne institucije moze ostvariti svoja prava I interese. Medjutim ima jos onih koji zloupotrebljavaju svoju poziciju u drustvu, ali i to ce biti ispravljeno.

Gospodine Mesicu, odgovorite hrvatskoj javnosti jesu li glavni financijeri vase predizborne kampanje islamske zemlje i Albanci u Hrvatskoj.

Mesić: Moju proslu izbornu kampanju financirali su samo gradjani Republike Hrvatske, nitko iz inozemstva, pa onda niti islamske zemlje.

Da li je Alija prevario Tudjmana ili Tudjman Aliju= Jer ima sigurno neki nesporazum oko toga?

Mesić: Neka povijest da odgovor na pitanja o ljudima koji vise nisu medju zivima i koji ne mogu sami odgovoriti.

Kao bivsi i zadnji predsjednik bivse i vise nepostojece, zajednicke nam drzave, Jugoslavije, da li se osjecate djelimicno krivim i odgovornim za njeno rasturanje i razaranja i tragedije koje su se dogodile na njenim podrucjima?

Mesić: Mojim dolaskom u Beograd u Predsjedništvo SFRJ mogao sam samo konstatirati da nijedna savezna institucija nije u funkciji. Trebalo je traziti novo politicko rjesenje, jer Jugoslavija u dotadasnjem modelu nije imala vise integrativnih faktora. Milosevic nije htio dogovor, nije htio politicko rjesenje, htio je na rusevinama Jugoslavije stvoriti Veliku Srbiju, a u taj plan ugradio je i genocid i ratni zlocin zbog cega danas i odgovara pred Haskim Tribunalom.

Gosp Mesicu, da li jos uvek mislite da Hrvatski Srbi iz Hrvatske mogu samo malo zemlje na svojim opancima da ponesu. Sta sada oni mogu u Hrvatsku da donesu?

Mesić: U vrijeme zestoke pripreme agresije na Hrvatsku, po Kninu i drugim mjestima pojavljivali su se natpisi “Ovo je Srbija”. Moj odgovor tim provokatorima je bio: “Srbi na svojim opancima nisu u Hrvatsku donijeli Srbiju, vec su je mogli donijeti samo u svojim srcima, kao što su to ucinili i gradiscanski Hrvati koji su lojalni gradjani Republike Austrije, a Hrvatsku nose u svojiim srcima.”

Gospodine Predsjednice, sta je bilo, bilo je. Mi koji smo sve to prosli svjedoci smo dogadjanja i Vase uloge u svemu tome. Obzirom da ste se vec dokazali kao osoba koja ima vizionarske sposobnosti, recite nam vasu viziju blize-dalje buducnosti ovog dijela Balkana? Hoce li biti nove Jugoslavije?

Mesić: S obzirom da su tri Jugoslavije propale, siguran sam da nove nece biti. Ja jedino vjerujem da ce sve drzave nastale raspadom Jugoslavije, neke prije, a neke kasnije, ovisno o njihovom razvoju, postati clanice Europske unije.
XS
SM
MD
LG