Dostupni linkovi

U Puli se od četvrtka održava 13.Sajam knjiga u Istri, u sklopu kojeg i ciklus teoretskih polemika i rasprava na temu «Drugi Balkan – bez mita i predrasuda». Pod lupom su stereotipi o Balkanu i "istočnim susjedima."

Organizatori 13.Sajma knjiga smatraju da je, nakon ulaska Rumunjske i Bugarske u Evropsku uniju, simoblički došlo vrijeme da se i o Balkanu progovori na drugačiji način, a ne kao «crnoj rupi» ugoistočne Evrope. Ciklus "Balkanskih sesija i opsesija" u pulskoj galeriji Cvajner vodit će poznati hrvatski kulturolog, Žarko Paić:

"Sama riječ Balkan, na mnogim prostorima, ne samo bivše Jugoslavije, nego i u Zapadne Evrope, je na neki način kulturalni sinonim za nešto tamno, divlje, arhaičko, nešto što uznemirava i što je nemoguće modernizirati i demokratizirati. Jedna od glavnih teza ovog našeg skupa je da je povijest XX stoljeća nedovršena upravo zato što se ona mora, u evropskom smislu, definitivno završiti na tom prostoru."

Predrasude o Balkanu su se formirale u Europi još u XIX stoljeću i to kao o prostoru "krajnje divljine", koji mora biti stalno pod nadzorom, iako se na njemu danas, kaže Paić, bez obzira na nedavne ratove, simbolički, ali i realno, događaju zanimljive transformacije:

"Jedan od glavnih centara suvremene umjetnosti danas u svijetu, nije više negdje na Zapadu, nego u Istambulu. Neki od najznačajnijih projekata, koji se uopće događaju u sferi kultura, dolaze iz Bukurešta, iz Rumunjske. Mislim da je potrebno napraviti jedan drugačiji dijalog kultura, potrebno je vidjeti na koji način je u politikama evropskih zemalja moguće stvoriti novi koncept kulture, koji više neće počivati na predrasudama, ali neće počivati ni na nekoj vrsti zidova."

Katarina Luketić, urednica u časopisu Zarez, kaže da Balkan nije više takav bauk ni u samoj Hrvatskoj, pa se uz zamjenske pojmove "regija" ili "jugoistočna Europa" sve češće može ćuti i riječ "Balkan":

"Mislim da trenutno u Hrvatskoj Balkan više nije onakav bauk, kao što je bio tijekom devedesetih godina, kada je nama bilo strašno važno da se predstavimo kao srednjoevropska zemlja ili mediteranska, kada se Balkan zamjenjivao sa pojmom jugoistočne Europe. Te metafore više nisu toliko jake i ljudi se više toliko ne boje balkanskih integracija. Dolazi do povratka Balkana na neki romantizirani način."

Unatoč tome, stereotipi o "Balkanu" i "istočnim susjedima", od kojih uglavnom dolazi "sve loše", od narodnjačke muzike, pa nadalje, u Hrvatskoj su još jako prisutni:

"Nedavno je Žižak napisao - Balkan je nešto istočnije. Za Hrvate je Balkan u Srbiji, za Srbe u Bosni, za Slovence počinje u Hrvatskoj, za Talijane Balkan je u Sloveniji. Balkan je uvijek negdje drugdje."

O drugom Balkanu, bez mita i predrasuda, svoja će viđenja iduća tri dana u Puli iznijeti vrsni stručnjaci, kao Ivan Ćolović iz Beograda - urednik biblioteke "XX vek", zatim Aleksandar Prokopjev iz Makedonije, slovenski filozof Aleš Debeljak, crnogorski književnik Andrej Nikolaidis i drugi. Direktorica sajma, Magdalena Vodopija, kaže da je interes iznenađujuće velik:

"Prvo smo mislili da je tema možda već pomalo i pase jer se devedesetih godina puno raspravljalo o Balkanu, istina, u Hrvatskoj i ne previše. U regiji i Evropi, Balkan je bila jedna od onih žarišnih tema, baš zbog te posebne znatiželje, koju izazivaju balkanske opsesije i zbog neke želje da se prisustvuje tim opsesijama, ali i s druge strane prisutan je nekakav mali zazor. Istarski pjesnik, Boris Domagoj, nazvao je jednu svoju pjesmu - Balkan je samo jedna nevina riječ. Pod tim motom radili smo ovaj program."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG