Mrtva trka dvaju najvećih takmaca: vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i najjače oporbene stranke Socijaldemokratske partije Hrvatske - sa tek jedan posto razlike, to je rezultat gotovo svih relevantnih istraživanja preizbornih preferencija hrvatskih građana.
Socijaldemokrati vode sa 33,4 posto potencijalne izborne potpore, a HDZ bi, da se danas glasa, imao 32,5 posto potpore. Na djelu je velika bipolarizacija: prema postojećim projekcijama ove dvije stranke mogle bi dobiti čak 120 od 140 mjesta u novom sazivu hrvatskog Sabora. Oni su u kampanji potrošili najviše novca, a i bili su i najgrlatiji. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader o svojoj izbornoj ponudi i o SDP-ovoj izbornoj ponudi:
"Hrvatska bira 25. studenog između dvije politike: između HDZ-a koji zna što je dobro za Hrvatsku, koji gradi nova radna mjesta, koji gradi ceste, koji rješava problem naših umirovljenika, koji mladima nudi školu, nudi perspektivu da mogu ostvariti svoje ambicije u Hrvatskoj, i politike koja mladima nudi drogu, koja kaže 'nema duga umirovljenicima' i koja svima želi nametnuti nove poreze."
Novi predsjednik SDP-a Zoran Milanović uzvraća udarac:
"Nije tajna da su utvrde HDZ-a upravo tamo gdje je najlošije u ovoj zemlji, upravo tamo gdje se najteže živi, gdje su strahovi, mržnja, predrasude još uvijek zaostali. Takvu Hrvatsku mi ćemo - kamen po kamen, ciglu po ciglu! Uklanjamo te zidove!"
Pravaši, usamljeni na desnici, jedva da će ući u novi saziv Sabora, a najveća je gužva u samom centru, između HDZ-a kao desnog centra i SDP-a kao lijevog centra. Tu su liberali u predizbornoj koaliciji sa seljacima, Istarski demokratski sabor i Hrvatska narodna stranka koja očekuje da će biti faktor koji će omogućiti formiranje nove vlade lijevog centra. O njihovim ambicijama, Radimir Čačić:
"O nama ovise ovi izbori, i - točka! Crveni i crni dečki će završiti u potpunoj horizontali. Ako mi ne pobijedimo u centru, nema promjene, nema sposobne i odlučne vlade kakvu Hrvatska danas treba."
Hrvatska, predizborni plakat HDZ-aViše od polovice anketiranih hrvatskih građana ne očekuje nikakve promjene od rezultata ovih izbora, a takvoj se ocjeni u izjavi za naš radio priklonio i profesor političke filozofije na zagrebačkom Sveučilištu i politički analitičar Žarko Puhovski:
"Po mom uvjerenju, po prvi puta imamo izbore koji ništa bitno ne odlučuju, ništa se bitno u zemlji neće promijeniti pobijedila jedna ili druga strana. Ako pobijedi HDZ, bit će više šanse za bahatost jer im je to drugi mandat, ako pobijedi SDP bit će više zbunjenosti i strke prilikom preuzimanja vlasti, tako da se to na neki način izjednačuje."
Puhovski dijeli stav većine domaćih analitičara o nespornim Sanaderovim kvalitetama i rezerve spram SDP-ovog premijerskog kandidata Ljube Jurčića:
"Imamo s jedne strane kompetentnog premijera i nekompetentnu vladu, a s druge strane nekompetentnog premijera i kompetentnu vladu. Dakle, nemamo dobre izbore, ali je važno reći - ništa se bitno s tim izborima ne mijenja. I zato je prijeizborna kampanja bila uglavnom dosadna i svedena na osobne, a ne na programske razlike, jer njih u osnovi ni nema."
Iako u najnovijim istraživanjima ne prolaze najbolje, Hrvatska stranka umirovljenika mogla bi postati treća stranka po broju zastupnika. Umjesto da troše novac na spotove u medijima, oni su najviše novaca po vlastitom priznanju potrošili na plesne večeri za svoje simpatizere, a onda - sljedećeg jutra - na usluge fizioterapeuta i kiropraktičara svojim potencijalnim
glasačima koji su večer ranije na tren zaboravili - koliko imaju godina.
Ankica Barbir Mladinović
Noćas u ponoć je u Hrvatskoj završena izborna kampanja, koju većina analitičara ocjenjuje "prljavom i ispraznom", osobito posljednjih dana, kada sva istraživanja govore o mrtvoj trci između vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske.
"Datum izbora je blizu, a vi štediše razmišljajte tko će poslije 25. studenog biti na vlasti. Ako bude netko drugi, ja više nisam siguran da će doći do isplate vaših štednih uloga" - tu vrlo otvorenu poruku, dva dana uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, uputio je upravo jučer štedišama osječke Gradske banke njezin stečajni upravitelj, Večeslav Rački, izravno ucjenjujući štediše da glasaju za vladajući HDZ.
Profesor na fakultetu Političkih znanosti, Ivan Grdešić:
"To je naprosto nevjerojatno. Mislim da bi Hrvatska narodna banka morala intervenirati, makar simbolički, osudivši takvu vrstu upravljanja jednom bankom. S druge strane, to je i indikativno ukoliko se aranžmani, koje banke imaju sa vlašću, temelje na riječi, na kavici, ili na nekom dogovoru uz večeru, a ne na dokumentima koju buduća vlast mora preuzeti. Ako se tako vode poslovi, onda je njegovo upozorenje razumljivo, ali nije razumljivo da se tako prijeti biračima."
U snažnoj bipolarizaciji političke scene u Hrvatskoj i sudaru dviju najjačih stranaka, male su stranke, kao Demokratski centar nekadašnje HDZ-ovke, Vesne Škare Ožbolt, gotovo 'zdrobljene' i cijelu kampanju uglavnom ocjenjuju 'negativnom':
"Obračuni sa političkim neistomišljenicima su bili prilično oštri. Bila sam na nekoliko skupova i ljudi se žale kako ih nazivaju HDZ-ovci i prijete im da će ostati bez posla ukoliko budu davali potporu meni, da se može provjeriti kako ljudi glasaju. Pokušava se uliti jedan sličan strah u ljude, ukoliko ne daju potporu HDZ-u."
Demokratski centar će kampanju 2007. godine pamtiti i po fizičkom napadu na svojeg čelnika, Joška Morića, a dogodio se u srijedu uvečer u Zadru, kad je Morić, oko ponoći, izlazio iz tamošnjih stranačkih prostorija:
"Pozvao me neki muški glas imenom. Ja sam se okrenuo i vidio sam čovjeka maskiranog od glave do pete, sav u crnome, uključujući i rukavice. Imao je pištolj u ruci. Dobio sam udarac u lijevu stranu glave."
Istraga je u toku, a Morić je uvjeren da je u pitanju prijetnja iz redova HDZ-a zbog DC-ovog slogana "Ljudi u vlasti ne smiju krasti":
"Radi te poruke smo imali problem sa vlašću. Imamo od grada Zadra rješenje u kojima nesporno piše - zabranjuje se Demokratskom centru postavljanje transparenta sa porukom - Ljudi u vlasti ne smiju krasti."
Politički protivnici vladajuće stranke optužuju HDZ za 'podmićivanje umirovljenika' povratom rate duga, baš u tjednu uoči izbora, za utjecanje na tržište novca i dionica, te vladine najnovije novčane transfere i zaduživanja koja će dočekati iduću vladu. Unatoč tome analitičar Davor Gjenero ocjenjuje da kampanja i nije previše prljava, a ponašanje vladajućih ne puno drukčije od njihovih prethodnika:
"To je stvar na koju smo navikli od HDZ-a, ali je to stvar na koju nije bila imuna niti Račanova vlada. Danas je taj tip kupovanja biračke naklonosti problematičniji jer imamo Zakon o prijenosu vlasti i imamo neke standarde kojih bi se vlada, u razdoblju kada više nije vlada u pravom smislu riječi, morala držati."
Profesor Grdešić:
"Kada je riječ o kampanji izbora 2007. godine, mislim da je ona više negativna i više prljava, po mom ukusu, i s jedne i s druge strane."
Gjenero smatra da je za pad razine društvenog dijaloga kriva i sama Socijaldemokratska partija Hrvatske, do ove kampanje inače poznata po korektnosti:
"Oni su imali izrazito populističku kampanju, u kojoj je njihov vođa nastojao odricati svaki demokratski politički legitimitet suprotnoj strani i aktualnom premijeru Sanaderu. Zbog toga je javni diskurs pao na izrazito niske grane i čini mi se da je, s te pozicije, kampanja bila ružnija, ali ne bih rekao prljavija nego ijedna do sada."
Socijaldemokrati vode sa 33,4 posto potencijalne izborne potpore, a HDZ bi, da se danas glasa, imao 32,5 posto potpore. Na djelu je velika bipolarizacija: prema postojećim projekcijama ove dvije stranke mogle bi dobiti čak 120 od 140 mjesta u novom sazivu hrvatskog Sabora. Oni su u kampanji potrošili najviše novca, a i bili su i najgrlatiji. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader o svojoj izbornoj ponudi i o SDP-ovoj izbornoj ponudi:
"Hrvatska bira 25. studenog između dvije politike: između HDZ-a koji zna što je dobro za Hrvatsku, koji gradi nova radna mjesta, koji gradi ceste, koji rješava problem naših umirovljenika, koji mladima nudi školu, nudi perspektivu da mogu ostvariti svoje ambicije u Hrvatskoj, i politike koja mladima nudi drogu, koja kaže 'nema duga umirovljenicima' i koja svima želi nametnuti nove poreze."
Novi predsjednik SDP-a Zoran Milanović uzvraća udarac:
"Nije tajna da su utvrde HDZ-a upravo tamo gdje je najlošije u ovoj zemlji, upravo tamo gdje se najteže živi, gdje su strahovi, mržnja, predrasude još uvijek zaostali. Takvu Hrvatsku mi ćemo - kamen po kamen, ciglu po ciglu! Uklanjamo te zidove!"
Pravaši, usamljeni na desnici, jedva da će ući u novi saziv Sabora, a najveća je gužva u samom centru, između HDZ-a kao desnog centra i SDP-a kao lijevog centra. Tu su liberali u predizbornoj koaliciji sa seljacima, Istarski demokratski sabor i Hrvatska narodna stranka koja očekuje da će biti faktor koji će omogućiti formiranje nove vlade lijevog centra. O njihovim ambicijama, Radimir Čačić:
"O nama ovise ovi izbori, i - točka! Crveni i crni dečki će završiti u potpunoj horizontali. Ako mi ne pobijedimo u centru, nema promjene, nema sposobne i odlučne vlade kakvu Hrvatska danas treba."
Hrvatska, predizborni plakat HDZ-a"Po mom uvjerenju, po prvi puta imamo izbore koji ništa bitno ne odlučuju, ništa se bitno u zemlji neće promijeniti pobijedila jedna ili druga strana. Ako pobijedi HDZ, bit će više šanse za bahatost jer im je to drugi mandat, ako pobijedi SDP bit će više zbunjenosti i strke prilikom preuzimanja vlasti, tako da se to na neki način izjednačuje."
Puhovski dijeli stav većine domaćih analitičara o nespornim Sanaderovim kvalitetama i rezerve spram SDP-ovog premijerskog kandidata Ljube Jurčića:
"Imamo s jedne strane kompetentnog premijera i nekompetentnu vladu, a s druge strane nekompetentnog premijera i kompetentnu vladu. Dakle, nemamo dobre izbore, ali je važno reći - ništa se bitno s tim izborima ne mijenja. I zato je prijeizborna kampanja bila uglavnom dosadna i svedena na osobne, a ne na programske razlike, jer njih u osnovi ni nema."
Iako u najnovijim istraživanjima ne prolaze najbolje, Hrvatska stranka umirovljenika mogla bi postati treća stranka po broju zastupnika. Umjesto da troše novac na spotove u medijima, oni su najviše novaca po vlastitom priznanju potrošili na plesne večeri za svoje simpatizere, a onda - sljedećeg jutra - na usluge fizioterapeuta i kiropraktičara svojim potencijalnim
glasačima koji su večer ranije na tren zaboravili - koliko imaju godina.
Analitičari ocjenili predizbornu kampanju "prljavom"
Analitičari ocjenili predizbornu kampanju "prljavom"Ankica Barbir Mladinović
Noćas u ponoć je u Hrvatskoj završena izborna kampanja, koju većina analitičara ocjenjuje "prljavom i ispraznom", osobito posljednjih dana, kada sva istraživanja govore o mrtvoj trci između vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske.
"Datum izbora je blizu, a vi štediše razmišljajte tko će poslije 25. studenog biti na vlasti. Ako bude netko drugi, ja više nisam siguran da će doći do isplate vaših štednih uloga" - tu vrlo otvorenu poruku, dva dana uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, uputio je upravo jučer štedišama osječke Gradske banke njezin stečajni upravitelj, Večeslav Rački, izravno ucjenjujući štediše da glasaju za vladajući HDZ.
Profesor na fakultetu Političkih znanosti, Ivan Grdešić:
"To je naprosto nevjerojatno. Mislim da bi Hrvatska narodna banka morala intervenirati, makar simbolički, osudivši takvu vrstu upravljanja jednom bankom. S druge strane, to je i indikativno ukoliko se aranžmani, koje banke imaju sa vlašću, temelje na riječi, na kavici, ili na nekom dogovoru uz večeru, a ne na dokumentima koju buduća vlast mora preuzeti. Ako se tako vode poslovi, onda je njegovo upozorenje razumljivo, ali nije razumljivo da se tako prijeti biračima."
U snažnoj bipolarizaciji političke scene u Hrvatskoj i sudaru dviju najjačih stranaka, male su stranke, kao Demokratski centar nekadašnje HDZ-ovke, Vesne Škare Ožbolt, gotovo 'zdrobljene' i cijelu kampanju uglavnom ocjenjuju 'negativnom':
"Obračuni sa političkim neistomišljenicima su bili prilično oštri. Bila sam na nekoliko skupova i ljudi se žale kako ih nazivaju HDZ-ovci i prijete im da će ostati bez posla ukoliko budu davali potporu meni, da se može provjeriti kako ljudi glasaju. Pokušava se uliti jedan sličan strah u ljude, ukoliko ne daju potporu HDZ-u."
Demokratski centar će kampanju 2007. godine pamtiti i po fizičkom napadu na svojeg čelnika, Joška Morića, a dogodio se u srijedu uvečer u Zadru, kad je Morić, oko ponoći, izlazio iz tamošnjih stranačkih prostorija:
"Pozvao me neki muški glas imenom. Ja sam se okrenuo i vidio sam čovjeka maskiranog od glave do pete, sav u crnome, uključujući i rukavice. Imao je pištolj u ruci. Dobio sam udarac u lijevu stranu glave."
Istraga je u toku, a Morić je uvjeren da je u pitanju prijetnja iz redova HDZ-a zbog DC-ovog slogana "Ljudi u vlasti ne smiju krasti":
"Radi te poruke smo imali problem sa vlašću. Imamo od grada Zadra rješenje u kojima nesporno piše - zabranjuje se Demokratskom centru postavljanje transparenta sa porukom - Ljudi u vlasti ne smiju krasti."
Politički protivnici vladajuće stranke optužuju HDZ za 'podmićivanje umirovljenika' povratom rate duga, baš u tjednu uoči izbora, za utjecanje na tržište novca i dionica, te vladine najnovije novčane transfere i zaduživanja koja će dočekati iduću vladu. Unatoč tome analitičar Davor Gjenero ocjenjuje da kampanja i nije previše prljava, a ponašanje vladajućih ne puno drukčije od njihovih prethodnika:
"To je stvar na koju smo navikli od HDZ-a, ali je to stvar na koju nije bila imuna niti Račanova vlada. Danas je taj tip kupovanja biračke naklonosti problematičniji jer imamo Zakon o prijenosu vlasti i imamo neke standarde kojih bi se vlada, u razdoblju kada više nije vlada u pravom smislu riječi, morala držati."
Profesor Grdešić:
"Kada je riječ o kampanji izbora 2007. godine, mislim da je ona više negativna i više prljava, po mom ukusu, i s jedne i s druge strane."
Gjenero smatra da je za pad razine društvenog dijaloga kriva i sama Socijaldemokratska partija Hrvatske, do ove kampanje inače poznata po korektnosti:
"Oni su imali izrazito populističku kampanju, u kojoj je njihov vođa nastojao odricati svaki demokratski politički legitimitet suprotnoj strani i aktualnom premijeru Sanaderu. Zbog toga je javni diskurs pao na izrazito niske grane i čini mi se da je, s te pozicije, kampanja bila ružnija, ali ne bih rekao prljavija nego ijedna do sada."
