„Svi idu kao leteći strijelci. Nema zajedništva, nema zajedničkog dogovora. Dok ne bude jedan predsjednik, biće nam ovakvo stanje.“
„Oni su isto kao rogovi u vreći. Vuče svak na svoju stranu. Ovdje jednostavno nema države. Čim nema države, znači nema ni Predsjedništva.“
„Vuku svi na svoju stranu.“
Tako naprimjer jedan od članova Predsjedništva želi tužiti Hrvatsku za izgradnju mosta, drugi ide u Ameriku da, kako ističe, širi svoju istinu, a treći se ne slaže s odlukom druge dvojice da upute pismo generalnom sekretaru UN-a za izvršenje presude Međunarodnog suda pravde. Poznavaoci prilika kažu da se tročlano Predsjedništvo ne ponaša u skladu sa funkcijom koju obavlja. Jedan od nih je i Martin Raguž, potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990:
„Nažalost, još uvijek i Predsjedništvo i druge institucije u BiH uglavnom djeluju sa parcijalnih pozicija, bilo da su stranačke, bilo da su nacionalne. I to se osjeti na ukupnom stanju odnosa u BiH.“
Zlatka Lagumdžiju, predsjednika Socijaldemokratske partije BiH, aktivnost Predsjedništva često asocira na pitanje: ima li pilota u avionu?
„Imamo avion, a izgleda niko ga ne vozi. Ja mislim da je problem mnogo veći. Da bogodo taj avion stoji. Imamo problem što se avion digao i trojica su u avionu i svaki hoće da vozi, a bojim se da samo jedan ima vozačku dozvolu i to zna da radi - i hoće da vozi. A imamo drugu dvojicu koji bi bili po principu: Mama, mama, daj da i ja probam.“
Opšti politički ambijent u državi uglavnom utiče na rad i odnose članova Predsjedništva, smatra lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić:
„Kad je politički ambijent napet, čak i članovi Predsjedništva imaju različite poglede, i objektivno nije realno očekivati neki veliki sklad, iako mislim da kad bismo uzeli princip da se govori samo ono što je svima prihvatljivo, da bismo mi time razriješili problem. Ali, nažalost, to nije situacija.“
Profesor sarajevskog univerziteta Ugo Vlaisavljević na specifičan način opisuje funkcionisanje tročlanog šefa države:
„Kada se osvrnemo na blisku prošlost vidimo da je, ustvari, naša unutarnja politika postala vanjska politka. I to je pravi problem BiH. Tri člana Predsjedništva se, ustvari, ponašaju kao ministri spoljnih poslova, ili kao predstavnici susjednih zemalja koji su se našli u jednom kabinetu. Karakteristično za BiH je još po jednoj stvari: što imate predsjednike drugih država - naša unutarnja politika je postala vanjska politika i rješava se potpuno po metodama susreta vanjskih političara. I s druge strane, oni koji su iz vana, ovdje predstavljaju naše domaće političare. BiH je dezintegrirana integracija koju jamče ovi susjedni političari i ona je integrirana dezintegracija koju razvaljuju ovi domaći političari.“
Činjenica je, smatra profesor Pravnog fakulteta Ćazim Sadiković, da sama ustavna pozicija Predsjedništva izaziva teškoće u funkcionisanju ovog tijela:
„Ovdje čak nije problem ni to u kojoj mjeri je to odgovornost samih pojedinaca, jer u ovakovoj konstrukciji ni najbolji pojedinci ne mogu dati dobre rezultate. Dakle, kod mene je glavni uzrok svih teškoća u radu Predsjedništva, a kasnije i Vijeća ministara i parlamentarne skupštine, u tome što je ustavna konstrukcija jako loša, naglašavam - jako loša, i u takvoj konstrukciji ni najbolji pojedinci neće dati dobre rezultate, pogotovo sada u našoj situaciji kada nije ni izbor najbolji s gledišta te kadrovske strukture.“
Građani, ipak, na najbolji način zaključuju ovu temu:
„Vrlo malo rade u timu, kako bi to trebalo, što se može i primijetiti u opštem stanju u državi.“
„Pa meni se čini da oni funkcioniraju kao i sve u ovoj državi - znači nikako.“
„Ne predstavljaju nas, sramote nas.“
„Pa može se reći da jednim dijelom mogu pohvaliti gospodina Željka Komšića samo.“
„Sam tim 3 ne može ništa napraviti ako nema kvalitetnu bazu. Znači pitanje je šta je baza. Prvo, mislim da nema šanse da ništa naprave zato što nemamo naciju BiH. Oni su predstavnici svojih naroda.“
