Politička kriza u Bosni i Hercegovini, uzrokovana mjerama visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, traje već punih mjesec dana. Iako je Lajčak dobio punu podršku zapadnih evropskih zemalja, premijer Republike Srpske Milorad Dodik uporno odbija da prizna Lajčakove mjere.
Osim podrške, zemlje Evropske unije, bar kako sada stvari stoje, nemaju plan na koji način da BiH izađe iz krize. To potvrđuje i dugogodišnji dopisnik iz Brisela Elvir Bucalo koji kaže da se međunarodna zajednica uči potezima i situacijama kakve nameće BiH. Bucalo navodi da, prema njegovim saznanjima, evropski predstavnici u BiH znaju da se situacija neće riješiti smjenama političara jer, kako kaže, umjesto njih nemaju koga postaviti na iste funkcije:
„Ovdje u Briselu imam utisak opšte haotičnosti, nesnalaženja, panike na zbivanja, na vijesti koje dolaze iz BiH, jer oni su potpuno nepripremljeni na takvo nešto. Nemaju čvrsti mehanizam koji će uzvaditi iz ormara i reći:’ Sada uključujemo naš plan B i počistićemo sve probleme na tlu BiH.’ Ako vam kažem da međunarodna zajednica ne poznaje BiH, nisam ni vas, niti bilo koga od ljudi u BiH iznenadio. Naprotiv, samo bih potvrdio ono što svi misle, ili ogromna većina ljudi misli.“
Politički analitičar Bojana Batinić smatra da je jasno da međunarodna zajednica neće odustati od mjera koje je Miroslav Lajčak donio. Jedina preostala opcija, kaže Batinić, je upotreba bonskih ovlasti kako bi se nametnule odluke visokog predstavnika, što bi bio apsurd jer su i te odluke donesene u skladu sa tim ovlastima. Čelnici međunarodne zajednice znaju da ni izbori ništa neće promijeniti, pa se nalaze u dilemi šta dalje, ocjenjuje Batinić:
„Šta u slučaju ako se bude išlo toliko daleko, u slučaju formalnog odbijanja bonskih ovlasti? Takav jedan slučaj stvorio bi presedan, i to poprilično opasan presedan. Meni se čini da je trenutno strategija obje strane, znači i međunarodne zajednice i RS-a i njenog lidera gospodina Milorada Dodika, ta da trenutno pokušavaju kupiti dodatno vrijeme za dalje razvijanje svojih strategija i pozicija i daljih poteza.“
Naši sagovornici ocjenjuju kako je situacija u BiH u potpunosti drugačija u odnosu na godinu dana ranije jer je Milorad Dodik ojačao svoju poziciju u Republici Srpskoj, ali se i prvi put nakon dvanaest godina u bh. političke prilike umiješala Rusija.
Uprkos stavovima američke ambasade u Sarajevu, iz koje za naš program poručuju kako Sjedinjene Države očekuju da sve strane u potpunosti ispoštuju odluku visokog predstavnika jer će nepoštivanje odluka, kako navode, rezultovati posljedicama, ruski ambasador u BiH Konstatin Šuvalov, tokom današnje posjete Banjoj Luci, je dao bezrezervnu podršku tamošnjim liderima:
„U uslovima krize za sve, a posebno za međunarodne predstavnike bitno je djelovati u okviru Dejtonskog ustava. Smisao Dejtonskog sporazuma je konsenzus konstitutivnih naroda. Smatramo da je ova kriza prouzrokovana time što je ignorisan konsenzus konstitutivnih naroda. Povratak normalnoj stabilizaciji je moguć samo uz poštovanje ovih principa.“
Iako politički lideri u Federaciji smatraju da je izlazak BiH iz političke krize usko vezan za rješavanje pitanja statusa Kosova, Elvir Bucalo kaže da takvu tezu u Briselu niko neće potvrditi. Prema njegovim riječima, Evropskoj uniji trenutno je prioritet Kosovo, a kad to riješi, bez obzira kakav status ta pokrajina dobila, baviće se neriješenim problemima Bosne i Hercegovine.
