Dostupni linkovi

Nedostatak političke volje za evropeizaciju


Srđan Milić

Srđan Milić, predsjednik opozicione Socijalističke narodne partije, govori o predstojećim predsjedničkim izborima, odnosima unutar opozicionih partija, smjeni vlasti, evropskim integracijama te o urbanitičkom haosu i monopolima u opštini Budva čiji je žitelj.

RSE: Gospodine Miliću, gdje vidite ključne prepreke u ispunjavanju uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji ?

Milić: Ključne prepreke su otprilike ono što je još, i ja to uporno govorim jer smatram da je to jedan aksiom, što je pokojni premijer Srbije gospodin Zoran Đinđić isticao, ako država zaista želi ozbiljno da krene putem ustanovljavanja evropskih standarda, standarda evropskih integracija, prije svega mora da postoji politička volja i podrška procesu evropskim integracijama. Moramo usvajati zakonodavstvo i harmonizovati zakonodavstvo, moramo reformisati upravu, moramo na kraju krajeva mijenjati mentalitet naših građana. I mislim da su problemi u nama, problemi prvi put nijesu nigdje da ih ne možemo definisati, problem je samo u tome da li zaista želimo državu u punom svom obimu, da li zaista želimo državu koja će biti bazirana na garantovanju prava svim građanima i obaveza svih građana i na kraju krajeva da li želimo da imamo državu koja će biti respektabilna u onome što je najvažnije, poštovanju ljudskih prava, vladavini prava, poštovanju manjinskih prava.

RSE: Šta konkretno vidite kao ključne otpore predstojećim integracijama, odnosno ispunjavanju uslova iz Sporazuma?

Milić: Uobičajeno je da se kaže da su naši problemi organizovani kriminal, korupcija, siromaštvo i tako dalje. Ja ne razmišljam na takav način. Mi ne možemo definisati koji su nam problemi ako zaista ne budemo svi u potpunosti posvećeni implementaciji, odnosno usvajanju svih onih standarda koji će promijeniti postojeći sistem vrijednosti, tako da to je više retorika. Retorika je, znate, postoji značajan obim organizovanog kriminala. Ja želim da mi se kaže koji je to obim, na koji način se mjeri taj obim. Obim se može mjeriti i kriminalom i korupcijom samo ako imate jedan sistemski odgovor na ono što su bolesti savremenog društva u regionu. Jer kao što vidite i u tom izvještaju Evropske komisije ne razlikuju se mnogo ocjene u bilo kojoj od ovih zemalja koje su potencijalni kandidati za članstvo u Evropskoj uniji. Ali ono što bih posebno akcentovao i što mi ponekad zaboravljamo to je problem siromaštva. Jer bez podrške onog, na žalost i u Crnoj Gori širokog sloja ljudi koji su ispod ekzistencijalnog minimuma teško možemo govoriti o uspješnim evropskim integracijama. Ono što raduje je ogromna podrška stanovništva za proces evropskih integracija jednostavno smatrajući da je to ne samo cilj, nego sredstvo za promjenu, ponavljam, ustanovljenog sistema vrijednosti u Crnoj Gori.

RSE: Socijalistička narodna partija se u javnosti pozicionira kao, bar što se opozicije tiče, vodeća snaga kada je u pitanju zagovaranje evropskih vrijednosti. Procjenjujete li da vaši glasači mogu da isprate taj trend jer utisak je da vaša baza baš i nije toliko reformski orijentisana?

Milić: To je pitanje šta se uzima kao kriterijum. Prvi kriterijum da li smo kao opoziciona partija prepoznata kao vodeća u priči oko evropskih integracija i ja sebe ne želim stavljati u bilo kakve rovove. Priča o evropskim integracijama je priča o borbi protiv rovova u Crnoj Gori i borbi protiv podjela u Crnoj Gori i ja smatram da mi činimo sve što je u našoj moći da pokažemo da se može sa jednom ozbiljnom i odgovornom politikom pokazati da je pomirenje u Crnoj Gori moguće. Pomirenje u Crnoj Gori nije uspjelo u priči oko novog Ustava , ali sa druge strane smo pokazali, prvi dan poslije donošenja Ustava ja sam izjavio u Pljevljima – poštovaćemo Ustav. Priča oko evropskih integracija je priča o promjeni mentaliteta stanovništva i ona podrška koju mi imamo sada za sam taj proces evropskih integarcija što pokazuju sve anketa od osamdeset i nešto posto priznaćete da su članovi SNP-a i simpatizeri SNP-a i biračno tijelo u SNP-u vjerovatno u tih osamdeset i nešto posto, a ja pod euroskepticima podrazumijevam one kojima smeta da se promijeni postojeći sistem vrijednosti u Crnoj Gori. Pod euroskepticima u Crnoj Gori jasno pozicioniram one koji su pobjednici procesa, kako to kažu, tranzicije crnogorskog društva.

RSE: Koliko su na drugoj strani poslanici u crnogorskom parlamentu, uključujući i poslanike SNP-a, razumiju i poznaju problematiku vezanu za evropske integracije. Nedavno mini istraživanje podgoričkih “Vijesti” pokazalo je skroman nivo poznavanja ove problematike od strane poslanika?

Milić:. Dobro, i tu je bitan kriterijum šta se zaista želi napraviti, da li se želi definisati trenutno stanje ili se želi ukazati da je Crna Gora pred jednim procesom koji se zove učenje, učenje i učenje, da ne budem prepoznat kao neko iz nekog socijalističkog vremena Sovjetskog Saveza, ali je zaista to jedino što nam ostaje. Učenje na svojim graškama, naročito učenje na tuđim greškama.Možemo da kažemo da pojedini nijesu imali vremena, da nijesu odgovorili ili oni što su odgovorili, a to je za mene frapantan podatak, odgovorili su pogrešno, a oni se toliko pozicioniraju da su partneri Evropske unije u svakom pogledu. Ako budemo imali međusobnog povjerenja više, Vlada Crne Gore u parlament i parlament naročito u Vladu e i da shvatimo da se nalazimo na jednom zajedničkom poslu, onda mislim da će od priče da li ko i koliko zna oko procesa evropskih integracija , mnogo biti važnije da li ćemo uspjeti da pokažemo da u ovoj priči možemo da sprintamo, ne da govorimo da je to dugačak proces i da treba očekivati otpore i slično Ne, možemo li mi da sprintamo, možemo li mi konačno da shvatimo da se Evropska unija i ono što se tiče njenog zakonodavstva ne drži negdje zaključano u sefu. Sve se to nalazi na sajtovima Evropske unije, odnosno svim onim sajtovima gdje se govori o Evropskoj komisiji ili o onim djelovima gdje se ta oblast obrađuje. Imate poseban hrvatski sajt koji govori „Evropska unija – pregovori” gdje možete svakog dana da se upoznate kako vas vaši pregovarači, vašu državu zastupaju u odnosu na Evropsku uniju, naročito u onom dijelu koji se tiče otvaranja poglavlja što će, nadam se, doći ubrzo i u odnosu na Crnu Goru.

RSE: Kolike su šanse da ovako podijeljena opozicija bilo što ozbiljno uradi na predstojećim predsjedničkim izborima kako bi bar jedan dio vlasti preuzela od DPS-SDP koalicije?

Milić: I tu je pitanje oko rovova i oko blokova u Crnoj Gori i tako dalje. Ja ne bih volio da generalizujem stvari. Ja ne želim da kažem da nema sreće dok vi ne odete sa političke scene. Ko da ode sa političke scene? Da li to znači da treba da odu svih 40, 39 poslanika koalicije Demokratske partije socijalista – Socijaldemokratske partije, o čemu mi to govorimo? Ali šta je bitno u ovoj čitavoj priči, za kada su zakazani parlamentarni izbori”Za kraj 2009. godine! Danas imamo priču oko predsjedničkih izbora, to će biti u martu ili aprilu mjesecu već kada odluče ljudi koji bi trebali da se dogovore sa kompletnom političkom scenom Crne Gore, e onda možemo da pričamo o tome da li nam je prvo potrebno pomirenje unutar opozicije ili nam je potrebno da jednostavno odgovorimo na pitanje kakvu mi to želimo Crnu Goru u narednom periodu. Kada budemo ogovorili kakvu želimo Crnu Goru u narednom periodu, onda se postavlja drugo pitanje kako stići do toga cilja. Taj cilj se može postići ne na način – izvolite, možete da izaberete sa političke scene ove ljude i to je to što Crna Gora može ponuditi. Crna Gora može ponuditi mnogo više. Imamo veliki problem sa predrasudama, veliki broj sa izgubljenim povjerenjem zbog priče oko Ustava. Ja opet ponavljam, nije moj problem ono što je gospodin Nebojša Medojević, ako govorimo i o njemu u ovoj čitavoj priči, ispregovarao i smatram da je loše ispregovarao, pošto je prihvatio manje nego što smo mi, zajednička opozicija, dobili od Demokratske partije socijalista.Ali je problem još jedanput smo pokazali, da ne možete vjerovati ni kada neko potpiše neku zajedničku platformu i sada govoriti o tome da to zaboravimo, pa ćemo lijepo sada da se dogovorimo da ćemo svi zajedno da izađemo na izbore i onda ko bude bolji među nama onda ćemo da podržavamo toga kandidata u drugom krugu. Što se Srđana Milića tiče i što se tiče Socijalističke narodne partije Crne Gore priča koja je bila vezana za gospodina Miodraga Živkovića je završena priča. Nikome više carte blanche . Nikome nećemo dati podršku samo zbog toga što treba da smatramo da se jedan sistem može promijeniti personalnom promjenom na vlasti. Nijedan sistem na svijetu se nije promijenio na način da bi se mogao promijeniti ako kažemo da danas više nije Srđan Milić, sjutra će biti Vasilije Lalošević ili neki drugi član SNP-a i na čelu Crne Gore. Sistemi se mijenjaju institucionalno, a ne na način da govorimo da su tu velika očekivanja, pa kada završite tu priču, kada pokažete da više nije taj čovjek predsjednik države ili ta partija više nije vladajuća partija onda budu obično razočarenja. Zar nas ne može naučiti dovoljno 2000. godina, oktobarske promjene u Srbiji, zar nas ne mogu dovoljno naučiti sve ove promjene koje su bile u Hrvatskoj. Ja mislim da je ovo jedan evolutivni proces i mislim da ne možemo posmatrati na način sada ili nikada. Mnogo šansi je opozicija do sada izgubila i upropastila i ako neko zaista želi jedan ozbiljan dogovor o tome šta možemo mi koji sada nijesmo u vlasti da ponudimo Crnoj Gori.Ne protiv DPS-a, ja ne želim da ponudim ništa protiv Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, ja želim da ponudimo nešto građanima Crne Gore, onim građanima koji očekuju u ovom trenutku kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.U ovom trenutku kada znaju i svi zajedno znamo da imamo velike kapaciteta koje ne iskorišćavamo, da administrativni kapaciteti nijesu problemi samo zbog toga što oni svi ne stanuju u Vladi Crne Gore.Imate veliki broj ljudi koji mogu svojim i koji su znanjem pokazali da znaju da rade državne poslove, ali samo zbog toga što ih je neko prepoznao u nekom momentu, da podržavaju drugu političku opciju stavljeni su bili kao persone non grate za Crnu Goru. Socijalistička narodna partija Crne Gore posmatra Crnu Goru kao svoju matičnu državu, doživljavamo ovaj proces kao mogućnost da pružimo nešto novo , ne Socijalističkoj narodnoj partiji , nego svim građanima Crne Gore.

RSE: Nedavno je iz vaše stranke saopšteno da će SNP imati svog predsjedničkog kandidata, da li možemo očekivati vašu kandidaturu, odnosno od čega to zavisi?

Milić: Ja sam još u martu mjesecu 2007. godine među prvima rekao da će Socijalistička narodna partija imati svoga predsjedničkog kandidata i jasno sam definisao tri mogućnosti vezane za način izbora toga predsjedničkog kandidata i sve što se tiče izbora zavisiće od odluke Glavnog odbora SNP-a. S druge strane, iako nije vezano za vaše pitanje.Najavio sam da ćemo na svim narednim izborima nastupati samostalno jer želimo da pokažemo da SNP ima snage, ima vjere u sebe i može da bude u funkciji onoga što treba Crnoj Gori, a to je izgradnja jedne nove, bolje, modernije i zdravije sredine za sve njene građane.

RSE: Ako vas Glavni odbor predloži da li ćete vi to prihvatiti?

Milić: Apsolutno.

RSE: Pošto ste Budvanin kako komentarišete stanje urbanističkog haosa u opštini, ustupanje lokacija, prekrajanje planova po željama lokalnih moćnika?

Milić: Budva je specifikum, Budva je jednostavno jedna simbioza ličnih interesa i nepoštovanja vladavine prava i jednakosti prema svim građanima. Sa druge strane, Budva je grad koji je odavno ono što je bilo usvojeno neke ’85. – ’90. godine, više se ne sjećam, kao prostorni plan, premašila. Sa druge strane, imamo jednu činjenicu koja mene brine. Svaki dan čujemo informaciju neko se probudio pa zaradio tri miliona eura i saznao to iz novina, drugi je na ovakav ili onakav način...... ja ne želim da se bavim novinarskim tekstovima, ali ja želim da znam šta Crna Gora kao država ima od tih ljudi, ja želim konačno da znam šta će građani onog dana kada se oni probude i kada ih neko iznenadi i kaže da vam je povećana plata za 30%, to je želim da doživim u Crnoj Gori, a mi to možemo da napravimo i možemo da uradimo. Što se tiče urbanističkog haosa, što se tiče ovih placeva koje sam pominjao u skupštinskoj raspravi vezano za fudbalski klub “Mogren”, nema gornje granice. Očigledno da postoji pojedini ljudi u Crnoj Gori koji su u poziciji da su na vlasti ili su uz vlast nemaju gornju granicu. Vjerovatno ste čuli informaciju da neki gospodin Deripaska ima nekih dvadesettri milijarde eura i oni kažu – zašto ne bih i ja imao ta sredstva. Ta priča oko fudbalskog kluba mnogo im je vrijedna, devedeset do sto miliona eura. Mi ulazimo u one priče koje su bile priče u podgoričkim kafićima ili budvanskim, o avionima i šleperima, ali one su sada realne. Neko je odlučio da devedeset miliona eura imovine preknjiži jednostrano prvo sa državne na lokalnu samoupravu, a poslije sa lokalne samouprave na fudbalski klub.Pa ja mislim da postoje fudbalski klubovi u Španiji u prvoj ligi koji nemaju kapital od stotinu miliona eura. Da li mi želimo da zadovoljimo nečije ambicije. Ono što je mene interesovalo u ovoj čitavoj priči je da zaista budemo društvo u kome će svako morati da odgovara da ono što uradi na ovakav, na dobar način ili na loš način.

RSE: Ima li istine u tvrdnjama da jedan od lidera DPS-a Svetozar Marović i njegova porodica neformalno vladaju Budvom?

Milić: Pošto sam ja građanin i stanovnik Budve sa mnom niko ne vlada, a što se tiče tog vašeg pitanja u odnosu na ono da li imaju značajan udio u donošenju odluka, mislim da je dovoljno poslušati stenograme sa zasijedanja Skupštine opštine Budva, naročito ja sam, mogu to da govorim u onom vremenu kada sam bio odbornik u Skupštini opštine, kada se čak pojedini odbornici ili pojedini funkcioneri lokalne samouprave nijesu libili da progovore da je iza ovoga ili onoga stao potpredsjednik Demokratske partije socijalista. To nije dobro. Ja ne želim na takav način posmatrati i priču u Budvi. Neko će da kaže da su ti ljudi mnogo uradili dobrih stvari za Budvu. Da, ali sa našim parama, da, Budva je prodala neko zemljište za četrdeset miliona eura, da, bulevar u Budvi je bio procijenjen, sada se izvinjavam vašim slušaocima što ću možda pogriješiti cifre, na dva i po miliona ili tri miliona eura ukupne investicije, na kraju sve je to koštalo četiri i po miliona eura. Ušlo se u priču oko desolinizacije koja je vrlo interesantna jer kažu da je majka korupcije u svijetu energija, vodosnabdijevanje i infrastruktura, građevinarstvo .U svih tih četiri oblasti vi to možete da nađete u Budvi. Mislim da polako dolazi vrijeme naplate dugova, dolazi vrijeme da će građani Crne Gore morati ili za predsjedničke izbore i za izbore lokalne i za sve ono ostalo da definišu situaciju na način – ljudi, pa to su moje pare. Vi ste izabrani od strane mojih glasova i ja želim da znam kako vi trošite te pare. Dolazi vrijeme da se neće moći za 50 -100 eura ili za neke minorne prinadležnosti završavati poslovi i uvijek imati apsolutna parlamentarna većina jer ja doživljavam ovu priču i na drugačiji način.Ja dobro znam da pojedini ministri u Vladi Crne Gore i značajniji funkcioneri u Vladi sve svoje prihode koje imaju ostvaruju kroz tu platu koju tamo zarađuju. To što postoje primjeri, jasni primjeri da postoji korupcija unutar Vlade Crne Gore, to što postoje značajni primjeri da postoji korupcija u lokalnoj samoupravi to nije samo problem DPS-a, to je problem čitavog crnogorskog društva.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG