Parlamentarna skupština BiH tri dana je raspravljala o svemu i svačemu, a s ciljem da se približe stavovi i nađe rješenje za političku krizu. Rasprava koja je počela obrazlaganjem ostavke predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića pretvorila se u podijum na kojem, između ostalog, poslanici olakšavaju dušu. Ovako je to vidio zastupnik SDA Bakir Izetbegović:
«Rekli smo da ćemo danas pričati iskreno, da se nećemo ljutiti. Neka svako kaže šta ima - da probamo doći do suštine problema naših odnosa.»
A da su odnosi dobrano narušeni pokazuje i tok rasprave. Ono što je počelo sa Špirićevom ostavkom, nastavilo se deklaracijom o visokom predstavniku koju je, u ime SNSD-a, iznio zastupnik Lazar Prodanović:
«Parlamentarna skupština poziva Savjet za implementaciju mira da stavi van snage svoje zaključke iz Bona, dakle stav 11. koji se odnosi na visokog predstavnika, i preispita ulogu i daljni angažman institucije visokog predstavnika i OHR-a u BiH.»
Zastupnik SDA Sadik Ahmetović o Prodanovićevom prijedlogu kaže:
«On je pročitao u prvom dijelu da je visoki predstavnik konačni autoritet u tumačenju ustava, a u drugom dijelu to negira. Ukoliko je visoki predstavnik konačni autoritet, onda poslije ovih njegovih odluka nije bilo potrebe niti da stvaramo krizu, niti da danas govorimo o ovoj krizi i ostavci predsjedavajućeg Vijeća ministara.»
Bakir Izetbegović je tako slikovito opisao da je međunarodna zajednica u BiH isto što i fiksator na slomljnoj nozi - dok se ne zaliječi, nema skidanja. Dodao je i da je tome doprinijelo i nedoraslo ponašanje političara:
«E, kad se tako ponašate maloumno, onda vam odrede nekoga ko će vam pomoći da se tako maloumno ne ponašate. I mi imamo sada toga koji nad nama vlada, nažalost. I kažem: neće otići dok ne dokažemo da se možemo civilizirano ponašati.»
Martin Raguž, iz HDZ -a 1990, također je imao svoj stav o rješenju krize:
«Nije ovo samo pitanje pozicije i opozicije. Gospodo, ovo je pitanje temelja ove zemlje i njene budućnosti i konsezusa. I mislim da u ovoj fazi trebamo se složiti da ova zemlja treba puno radikalniji zahvat nego što ga je Lajčak izveo - ja neću da ocjenjujem taj Lajčakov zahvat - da bude i funkcionalna i efikasna i pravedna i evropska.»
Jerko Ivanković, iz stranke Radom za boljitak, predložio je čak i nove izbore:
«Da pripremi izmjene i dopune potrebnih zakona kako bi se mogli održati prijevremni opći izbori u BiH i iste uputi u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.»
Da zastupnici, ustvari, igraju utakmicu RS protiv Federacije, te da nalaze načina kako da se ne dogovore, bilo je jasno iz izlaganja zastupnika SDS-a Momčila Novakovića:
«Pa se sa sigurnošću može reći da prijedlog Kluba poslanika Stranke za BiH neće dobiti podršku poslanika iz RS-a. Pa se sigurnošću može reći da deklaracija SNSD-a neće dobiti podršku stranaka iz Federacije, ili bar većine stranaka iz Federacije. Ponovo smo ušli u ovu priču potpuno svjesni predlagajući zaključke za koje unaprijed znamo da su neprihvatljivi. Čini se da jedino prijedlog gospodina Lijanovića da bude izbora neće biti podržan ni od koga.»
I dok su se poslanici najviše bavili onim što ne mogu promijeniti, suština da su u posljednjih godinu dana otkad su na vlasti i parlamentarci i Vijeće ministara nisu uradili gotovo ništa - ostala je na margini. A šta je urađeno, sažeo je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija:
«Od 38 zakona o izmjenama i dopunama zakona, ima samo 10 zakona - koji su zakoni. Postavlja se pitanje koliko ste ih vi napravili. A na pitanje koliko ih je ovaj parlament u oba doma, odgovor je vrlo mali, jednocifreni brojčić. Koliko se ja sjećam, to je bio zakon o rakiji i piću.»
Tako najviša zakonodavna instanca u zemlji danima pokazuje svu apsurdnost stanja na bh. političkoj sceni. O rješenju krize, vrtoglavom rastu cijena prehrambenih artikala, padu nataliteta, malim plaćama, lošoj ekonomiji i svemu što su građani koji su ih birali od njih očekivali da riješe nije bilo ni riječi. Ali bar legalno mogu piti.
