Bosanskohercegovačka ekonomija će vrlo brzo osjetiti posljedice neparafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, ističu analitičari. Pofesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Besim Ćulahović smatra kako će se te posljedice najviše odraziti na priliv stranih investicija:
«Prije svega, ovo neparafiranje će konačno BiH postaviti na neko ružno mjesto najnekonkurentnije zemlje na području zapadnog Balkana, jer investitori idu tamo gdje imaju sporazume koji ih štite. Investitori idu tamo gdje ima slobode za biznis i gdje, zapravo, nema toliko barijera kao što je prije bilo.»
Profesor Ćulahović, također, dodaje kako će se posljedice odraziti i na trgovinsku razmjenu bh. proizvoda na europsko tržište:
«Mi postajemo vrlo nekonkurentni u odnosu na Srbiju i u odnosu, naravno, na Hrvatsku, koji su naši najveći konkurenti u okviru ove nove grupacije, CEFTA, što znači da će naše robe mnogo teže ići na evropsko tržište. I drugo, da ćemo tehnološki dio i tehnološke korporacije imati dosta slabije i dosta sporije nego što će imati naši susjedi.»
Strane investicije traže sigurno okruženje, a Bosna i Hercegovina to zasigurno nije, kaže ekonomski stručnjak i bivša ministrica financija u Vladi RS-a Svetlana Cenić:
«To će potaknuti investitore da više ulažu u Hrvatsku i više u Srbiju, a manje u BiH, osim nekog kapitala koji je ovdje da brzo uđe, pokupi profit i izađe -ili, ne znam politički podobnih nekih subjekata, hajde da ih tako nazovem. Jer pogledajte inače u svijetu kako su raspoređene strane direktne investicije. To jasno govori da preko 80 posto tih investicija ide u razvijene i uređene zemlje, dok najmanji procenat ide u zemlje kao što je BiH, ili čak i zemlje koje su na ljestvici još i niže.»
Dosadašnja politička kriza u BiH nije uticala na priliv stranih investicija. U prvih devet mjeseci tekuće godine strana ulaganja u BiH iznosila su milijardu i pol eura, kaže Haris Bašić, direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH. Prema njegovima riječima, postoji mogućnost da će doći do određenih promjena:
«Ono što iskreno može se desiti je da veliki institucionalni investitori, koji procejnjuju situaciju danas za naredne dvije, tri godine, mogu donijeti odluke da jednostavno svoje odluke o investiranju u BiH zamrznu, zaustave za narednih nekoliko godina.»
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Mostaru Željko Šuman ističe kako bi bilo puno lakše analizirati prednosti u slučaju da smo parafirali sporazum nego posljedice njegovog odlaganja:
«Mislim da sama činjenica potpisivanja sporazuma otvara jedan veliki prostor i jedan je veliki korak, jedan veliki signal za potencijalne ulagače, odnosno potencijalnu gospodarsku suradnju između BiH, kako u regiji, a tako u Europskoj uniji, tako da mislim da sa odlaganjem potpisivanja, odnosno sama činjenica odlaganja, odnosno sama činjenica da smo jedini koji to nisu uradili, ne ide u prilog BiH.»
Sve ovo moglo bi uticati i na poslovne ljude u BiH, koji će sve manje ulagati napore u prilagođavanju svojih proizvoda na europsko tržište.
