Dostupni linkovi

Oko 1.000 imena na spisku za ratne zločine


Zagreb

Hapšenja jednog hrvatskog Srbina i crnogorskog oficira temeljem hrvatskih tjeralica reaktualizirali su pitanje osoba osuđenih za ratne zločine u Hrvatskoj u odsutnosti ili onih koje Hrvatska traži za te zločine preko međunarodnih tjeralica.

Oko 1.000 imena nalazi se na popisu osoba osumnjičenih, optuženih ili u odsutnosti osuđenih za ratne zločine tijekom rata u Hrvatskoj. Jedan od njih, hrvatski Srbin Goran Pavić, uhićen je u petak u Detroitu. Njega se sumnjiči kao jednog od 17 počinitelja ratnih zločina u Sotinu, nedaleko Vukovara, ujesen 1991. godine. Samo u tom selu od 1.200 žitelja ubijena su 63 hrvatska civila. Dvojica osumnjičenih koji su bili dostupni hrvatskom pravosuđu, oslobođeni su pred nekoliko mjeseci u postupku na vukovarskom sudu zbog nedostatka dokaza, pa do sada nitko nije pravomoćno osuđen na taj zločin. Ivica Matijašević iz Sotina, koji još uvijek traga za posmrtnim ostacima svog oca odvedenog od strane pripadnika srpske paravojske, komentira za naš radio ovu vijest:

„Još uvijek ne možemo biti zadovoljni, čekamo njegovo izručenje. To je, dakle, još uvijek jedan veliki upitnik. Zatim, treba dočekati hrvatsko pravosuđe, odgovarati i dobiti zasluženu kaznu. Tako da ne možemo reći još ništa konkretno.“

Nakon što organi hrvatske države nisu 16 godina pronašli počinitelje i posmrtne ostatke 30 žrtava koje se još vode kao nestali, obitelji ubijenih i nestalih seljana Sotina formirale su odbor koji će sam pokušati saznati istinu. Među ostalim, pokušali su među nekadašnjim mještanima Sotina koji sada žive u Srbiji saznati istinu:

„Prvenstveno smo išli s tim da razgovaramo, da vidimo možemo li od njih dobiti koju informaciju. Nismo se ničemu previše nadali, a za sada nismo ništa ni dobili. To još nije gotovo.“

Goran Pavić uhićen na američko-kanadskoj granici, crnogorski pomorski oficir Ilija Brčić uhićen na rimskom aerodromu. To su sve osobe koje su trebale znati da ih Hrvatska traži preko međunarodne tjeralice, kažu u Glavnom državnom odvjetništvu. Za naš radio govori zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel:

„Naša veleposlanstva imaju popise svih osoba protiv kojih je bila donesena presuda, protiv kojih je bio pokrenut kazneni postupak i svaka osoba se može obratiti našem veleposlanstvu i dobiti obavijest o svom statusu.“

Brčić je u odsutnosti osuđen za ratne zločine nad civilnim stanovništvom, i ako bude izručen Hrvatskoj – to je prilika za obnovu postupka:

„Negdje oko 400 osoba je suđeno u odsutnosti za ratne zločine.“

Ako osoba postane dostupna hrvatskom pravnom sustavu…

„Na njezin zahtjev, koji ona može podnijeti u roku od godinu dana od trenutka kad je postala dostupna, postupak se mora obnoviti.“

Jedini relevantan popis osoba koje Hrvatska traži radi ratnih zločina je taj sa tisuću imena koji je dostupan u veleposlanstvima, kažu u Državnom odvjetništvu, a razne popise i „popise“ po medijima, među kojima i onaj o navodno 400 osumnjičenika za ratne zločine u napadu na Dubrovnik, na kojem se nalazi i ime Stojana Sjekloče, ne žele ni komentirati.

Neki osumnjičenici i osuđenici za ratne zločine nad Hrvatima nalaze se u Srbiji i tu je jedini način njihovog kaznenog progona suradnja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva za ratne zločine Republike Srbije. Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac:

„Sasvim sigurno da je suradnja između Državnog odvjetništva Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine najjači i najpouzdaniji put da oni koji su počinili zločine budu na slobodi, a oni koji nisu, i dalje budu taoci sudskih procesa čija namjera nije bila sa se stvarno kazni počinitelje nego da se prestraši ljude i da se sudstvo iskoristi za politiku etničkog čišćenja i preseljavanja ljudi.“

Do sada je 10 predmeta protiv 16 osoba ustupljeno Srbiji. U jednom predmetu je podignuta optužnica, a u pritvoru u Srbiji je pet osoba. Crna Gora je temeljem dokaza ustupljenih od Hrvatske pokrenula postupak za ratne zločine u zatvoru Morinj.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG