Dostupni linkovi

Država BiH do sada nije imala dovoljno novca da omogući potpunu zaštitu svjedoka. U zemlji za koju se predviđa da bi sudski procesi samo za ratni zločin mogli potrajati narednih nekoliko decenija ovo je ozbiljan problem.

Zbog toga je Vijeće ministara BiH pokrenulo inicijativu da se zakon izmijeni, definiraju praznine iz prethodnog i za zaštićene svjedoke osigura potrebna socijalna zaštita, promjena identiteta ili izmještanje u druge države.

U državi BiH, gdje su se dogodila brojna ubojstva, silovanja i mučenja, još uvijek nije omogućena potpuna zaštita svjedoka u sudskim procesima. Članica udruženja Prijedorčanki „Izvor“ Sejda Karabašić duži niz godina prati sudske procese u predmetima ratnih zločina. Njena iskustva govore kako je podrška zaštićenim svjedocima vrlo mala, a nerijetko bude i otkriven identitet svjedoka:

«Svakako, pogotovo što se tiče ljudi na lokalnom nivou, znači ljudi koji svjedoče na sudovima u Banjoj Luci i u Federaciji, znači na ovim kantonalnim sudovima. Tu se do sada nije posvetilo dovoljno pažnje tome, tako da ljudi npr. putuju u autobusima zajedno sa porodicom optuženih, stoje u hodnicima zajedno, izloženi su - i bilo je slučajeva u predmetu Manjača u Banjoj Luci da su ljudi i napadani u hodniku.»

Pitanje zaštite svjedoka u BiH regulirano je kroz dva zakona, kaže Zoran Glušac, načelnik Odjeljenja za zaštitu svjedoka u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu SIPA:

«Jedan je Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka i drugi je Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH. Prvi zakon koji sam pomenuo se bavi procesnim mjerama zaštite svjedoka, ili pojednostavljeno rečeno, mjerama zaštite njegovog identiteta kroz davanje pseudonima, mjerama tokom njegovog svjedočenja itd. A drugi se bavi zaštitom svjedoka kroz mjere programa zaštite koji se realizuju u BiH.»

Do sada je kroz ove mjere zaštite prošlo nekoliko stotina svjedoka koji su svjedočili u predmetima ratnih zločina. Mjere zaštite, uz SIPU, provodi još nekoliko insititucija, dodaje Glušac:

«Mi smo upravo jedan od subjekata u oblasti zaštite svjedoka, s obzirom da je to jedna sasvim nova oblast koja je uvedena izmjenom krivičnog zakonodavstva u BiH 2003. Onda su kao nosioci posla potencirani Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Agencija za istragu i zaštitu BiH.»

Nedavno je Vijeće ministara formiralo radnu grupu koja će raditi na izmjenama postojećih zakona, te na uvođenju novih zaštitnih mjera, ističe Damir Vejo, član radne grupe:

«Nije precizirano kako zaštititi svjedoke, na koji način. Da li je to relokacija u BiH ili van BiH? Ako se to uradi van BiH, mora se jasno precizirati s kojom državom da se potpiše bilateralni ugovor da ta država prima tog da vodi brigu o njemu.»

Državni sud jedina je pravosudna institucija u BiH koja ima Odjel za podršku svjedocima i žrtvama. Međutim, nerijetko se događa da se nečijom greškom otkrije identitet svjedoka, kaže Tarik Abdulhak, savjetnik Registrara Suda BiH:

«Neminovno je, i to znaju poznavaoci ovakvih suđenja i ljudi koji učestvuju u njima, da se u toku suđenja, unutar sudnice, obično naravno greškom i nenamjerno izgovori ime zaštićenog svjedoka ili druga informacija koja je povjerljive prirode. To će nekad uraditi i sam svjedok, ili drugi svjedok koji ga poznaje, nekad će to uraditi stranke. Ono što je važno je da sud ima čitav niz procedura, koje su naravno povjerljive prirode, a koje se staraju o tome da u slučaju takvih izdavanja, odnosno unutar sudnice korištenja povjerljivih informacija. da one dalje iz sudnice ne odu.»

Da bi se ovaj zakon u potpunosti primjenjivao potrebna su dodatna financijska sredstva, ističe odvjetnik Senad Kreho:

«Pa reći ću vam da sve te žrtve i ko god da daje te izjave, organizacija same države, dakle materijalna sredstva su vrlo minimalna koliko se očekuje od onoga što bi trebalo da se kaže na sudu, a vi dobro znate da iskazi svjedoka na kraju odlučuju o nečijoj sudbini.»

Kreho također dodaje kako postojeće mjere zaštite zloupotrebljavaju i sami svjedoci:

«Najviše postoje kod ovih svjedoka pod prijetnjom. To je, dakle, ta kategorija svjedoka - na jedan lagan način se od strane tužitelja upućuje prijedlog sudu, sud olako to zaprima i daje upravo zaštitu nekom od svjedoka - evo iz svojih ličnih primjera u predmetima na Sudu BiH - na kraju se ispostavi da taj svjedok je mnogo više involviran u predmet, a on svjedoči, recimo, optuženom, a upravo bi trebalo njih dvojicu zamijeniti.»

Mjere zaštite trenutačno ima samo državni sud, dok niži sudovi nemaju ni minimalnu opremu za rad.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG