Događanje naroda u Republici Srpskoj, te izražavanje negodovanja zbog odluka visokog predstavnika protestima, predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević smatra prijetnjom:
“Danas će Bošnjaci i Hrvati biti u mišijoj rupi u Republici Srpskoj. Ovo je implicitna prijetnja nesrbima u Republici Srpskoj. I to tako treba kazati, jer je to - to.”
Dizdarević kaže kako se i kroz ugroženost prikriva stvarna pozadina:
“To je, ustvari, jedna igra oko vlasti u RS-u i oko prikrivanja jednog velikog broja afera, pljački, korupcionaških afera, što se sve želi sada prikriti jednom, opet insinuacijom o ugroženosti naciona, a ko god pamti, zna se u šta se to izrodilo devedesetih godina na ovim prostorima.”
Ovo mišljenje dijeli i potpredsjednik Republike Srpske Adil Osmanović:
“U Republici Srpskoj je danas ponovo na sceni jednoumlje. Imate političkog lidera koji želi isturiti narod ispred sebe i prikriti sve svoje nezakonite rabote i radnje koje radi kao premijer ovoga entiteta.”
Jedinstvo u pogledu stavova o odlukama visokog predstavnika kod pripadnika srpskog naroda može se tumačiti i kao spriječavanje moguće zloupotrebe, kaže član Partije demokratskog progresa Branko Dokić:
“Ja isto mislim da u Bosni i Hercegovini nije dobro da se ovakvi događaji odvijaju u okvirima samo jednog naroda, ali ovaj put Srbi su reagovali na taj način kako su reagovali, osjetivši da, bez obzira što na prvi pogled odluke visokog predstavnika jednako tretiraju sve, bi one mogle biti zloupotrijebljene.”
U Republici Srpskoj se događa narod - ali samo srpski, dok drugima na skupu nema mjesta, napominje Osmanović:
“Sasvim odgovorno tvrdim da ja kao Bošnjak i visoki funkcioner ovog entiteta ne bih se smio pojaviti na tu govornicu, ne samo zbog konsekvenci političke i druge prirode nego i iz bezbjedonosnih razloga.”
Iako građani imaju pravo izraziti svoj stav, pitanje je da li oni ustvari znaju protiv čega protestuju, jer ocjenu pravnih eksperata o odlukama visokog predstavnika nisu imali priliku čuti. Srđan Dizdarević:
“Mislim da, nažalost, ne znaju. Opet je neko lansirao ideju o tome da su ugroženi Srbi, da je ugrožena Republika Srpska, da je ugroženo srpstvo - i mislim da reaguju na nivou strasti, umjesto da racionalno pokušaju izanalizirati ovu situaciju da vide da za takve dijagnoze apsolutno nema mjesta. I bojim se da se opet narod ponaša neodgovorno jer ga tako vode neodgovorni političari, a ponekad, rekao bih, i politikanti.”
Lider Srpske radikalne stranke Milanko Mihaljica smatra kako je za iznošenje političkih stavova pravo mjesto Narodna skupština, a ne protestno okupljanje. No, događanje naroda ne treba shvatiti kao pobunu, smatra on:
“Izražavanje stava se ne može, niti treba tretirati kao pobuna, već jasan stav koji podrazumijeva da je srpski narod slobodarski koji poštuje prava i interese drugih naroda, ali u isto vrijeme iskazujemo i svoju spremnost da branimo svoje interese i svoje dostojanstvo.” Mada protesti asociraju na prijeratna događanja naroda, nema mjesta zabrinutosti, kaže direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije u Ljubljani Bahtijar Aljaf:
“Ja mislim da to nije ozbiljna stvar. To je samo za unutrašnju upotrebu, pred građanima Republike Srpske, ali ja mislim da građani Republike Srpske vrlo dobro znaju da visoki prestavnik želi im otvoriti put prema eurointegracijskim procesima.”