Samo jedan od kandidata za ombdusmena za ljudska prava BiH, Mariofil Ljubić, dobio je potrebnu podršku državnih poslanika. Druga dva kandidata - Vitomir Popović iz reda srpskog i Emina Halilović iz reda bošnjačkog naroda nisu prošli potrebnu proceduru imenovanja. Tako je Bosna i Hercegovina ostala bez novih državnih ombdusmena. Funkciju će do izbora obavljati stari, među kojima i Popović, čija se kandidatura pokazala kao sporna. Predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević kaže da je na sceni jedna potpuna devalvacija ove institucije:
„Ta institucija, koja je trebala da bude nekakav zadnji institucionalni branik ljudskih prava, postaje oruđe u rukama političkih stranaka, etničkih grupa. I mislim da sve to što se događa i sa zakonom i sa njegovom primjenom je skandalozno i da BiH očigledno potpuno svjesno gubi jednu bitku u kojoj je trebala da iskaže volju i spremnost da zaštiti ljudska prava makar imajući jednu nezavisnu instituciju ombudsmena od ljudi koji imaju autoritet i kompetencije da štite individualna ljudska prava.“
U međuvremenu su mediji objavili da Vitomir Popović nije imenovan zbog ratne prošlosti, a Popović je počeo razračunavanje sa novinarima Televizije Federacije BiH, uz poruke da im treba „metak u čelo“. Reagovalo je i Udruženje bh. novinara, u čijem saopštenju se, između ostalog, navodi da da je osoba koja novinaru izriče prijetnje smrću trebala da bude posvećena zaštiti ljudskih prava. Generalni sekretar Udruženja bh. novinari Borka Rudić:
„Smatram da je situacija nakon izbora 2006. godine drastično pogoršana u BiH i da će sve teže i teže biti u ovakvim okolnostima raditi kada buja nacionalizam, kada radikalne struje dolaze do izražaja, a s druge strane nemamo adekvatne mehanizme države koji mogu na to odgovoriti.“
Novinar Sinan Alić smatra da se institucija ombdusmena ne može dovesti u pitanje ukoliko političari shvate da svojim potpisom ne mogu trgovati sa imidžom BiH:
„Dakle, onda se nama Vitomir Popović ne bi dogodio. A evo pokušalo se reprizirati to. I te institucije koje stavljaju potpise i daju saglasnost moraju voditi računa o dignitetu ove države, jer to je državna institucija ombudsmena. Nije problem Vitomir Popović kao persona, nego što je on dobio blagoslov države.“
Razmijenjene su i obostrane poruke o tužbama. Novinari će tužiti Popovića, a čovjek koji obnaša funkciju ombdusmena za ljudska prava najavljuje tužbe protiv novinara. Državni ombdusmen Safet Pašić kaže da su Popovićeve prijetnje upućene novinarima nedopustive:
„Da se tako treba ponašati prema bilo kojem novinaru. Čak to je ta institucija koja treba da prati dostupnost informacija i ponašanje svih javnih glasila.“
Inače, ombdusmen Pašić već mjesecima upozorava na nezakonitosti koje se dešavaju u procesu imenovanja državnih ombdusmena:
„To je trebalo da se završi do kraja prošle godine, do tada je trebalo imenovati državne ombudsmene. Međutim, zakon nije izvršen niti u jednoj jedinoj svojoj odredbi. Već od marta od kada je raspisan raspisan konkurs, pa čak i od ranije - od kada se najavljuje reforma institucije ombudsmena, je ova institucija dovedena u vrlo, vrlo neugodnu situaciju. Po mojoj procjeni, vrlo je teška situacija u kojoj se nalazi ova institucija, naročito poslije događanja vezanih za proceduru imenovanja ombudsmena.“
Državni parlament uskratio je povjerenje Vitomiru Popoviću koji je dobio apsolutnu većinu glasova iz RS-a. Iako je na sjednici državnog parlamenta glasao protiv izbora Popovića za državnog ombdusmena, kao predsjedavajući Kolegija Predstavničkog doma Beriz Belkić dao je saglasnost za njegovo imenovanje:
„Moja namjera je bila da uspostavimo instituciju i da sačuvamo instituciju. Gospodin Vitomir Popvić je priložio dokumentaciju potrebnu za konkurs. Gospodin Vitomir Popović je ocijenjen kao kandidat koji ispunjava uslove i izrazio je spremnost da nastavi raditi u instituciji BiH.“
Poslanik Paritje demokratskog progresa Branko Dokić ne vidi ništa sporno u Popovićevom imenovanju:
„Ako bismo mi sada gledali šta je ko radio u toku našeg nesretnog rata pojedinačno iz sva tri naroda, onda sasvim je izvjesno da vrlo mali broj ljudi koji su u tom vremenu imali 30 i više godina mogli da budu izabrani na bilo koju funkciju i poziciju.“
A Niko Lozančić iz HDZ-a podsjeća da BiH sada nema instituciju državnih ombdusmena:
„Osobno mislim da je to dobro jer je ovaj izbor bio opterećen čitavim nizom nedorečenosti, čitavim nizom dilema itd.“
Inače, Vitomir Popović funkciju držanog ombdusmena za ljudska prava obavlja još od 2004. godine. Za izbor je dobio većinu glasova iz RS-a. Poslanici u državnom parlamentu kažu da nije isključeno da se i na ponovo raspisanom konkursu kandiduje za ovo mjesto.
„Ta institucija, koja je trebala da bude nekakav zadnji institucionalni branik ljudskih prava, postaje oruđe u rukama političkih stranaka, etničkih grupa. I mislim da sve to što se događa i sa zakonom i sa njegovom primjenom je skandalozno i da BiH očigledno potpuno svjesno gubi jednu bitku u kojoj je trebala da iskaže volju i spremnost da zaštiti ljudska prava makar imajući jednu nezavisnu instituciju ombudsmena od ljudi koji imaju autoritet i kompetencije da štite individualna ljudska prava.“
U međuvremenu su mediji objavili da Vitomir Popović nije imenovan zbog ratne prošlosti, a Popović je počeo razračunavanje sa novinarima Televizije Federacije BiH, uz poruke da im treba „metak u čelo“. Reagovalo je i Udruženje bh. novinara, u čijem saopštenju se, između ostalog, navodi da da je osoba koja novinaru izriče prijetnje smrću trebala da bude posvećena zaštiti ljudskih prava. Generalni sekretar Udruženja bh. novinari Borka Rudić:
„Smatram da je situacija nakon izbora 2006. godine drastično pogoršana u BiH i da će sve teže i teže biti u ovakvim okolnostima raditi kada buja nacionalizam, kada radikalne struje dolaze do izražaja, a s druge strane nemamo adekvatne mehanizme države koji mogu na to odgovoriti.“
Novinar Sinan Alić smatra da se institucija ombdusmena ne može dovesti u pitanje ukoliko političari shvate da svojim potpisom ne mogu trgovati sa imidžom BiH:
„Dakle, onda se nama Vitomir Popović ne bi dogodio. A evo pokušalo se reprizirati to. I te institucije koje stavljaju potpise i daju saglasnost moraju voditi računa o dignitetu ove države, jer to je državna institucija ombudsmena. Nije problem Vitomir Popović kao persona, nego što je on dobio blagoslov države.“
Razmijenjene su i obostrane poruke o tužbama. Novinari će tužiti Popovića, a čovjek koji obnaša funkciju ombdusmena za ljudska prava najavljuje tužbe protiv novinara. Državni ombdusmen Safet Pašić kaže da su Popovićeve prijetnje upućene novinarima nedopustive:
„Da se tako treba ponašati prema bilo kojem novinaru. Čak to je ta institucija koja treba da prati dostupnost informacija i ponašanje svih javnih glasila.“
Inače, ombdusmen Pašić već mjesecima upozorava na nezakonitosti koje se dešavaju u procesu imenovanja državnih ombdusmena:
„To je trebalo da se završi do kraja prošle godine, do tada je trebalo imenovati državne ombudsmene. Međutim, zakon nije izvršen niti u jednoj jedinoj svojoj odredbi. Već od marta od kada je raspisan raspisan konkurs, pa čak i od ranije - od kada se najavljuje reforma institucije ombudsmena, je ova institucija dovedena u vrlo, vrlo neugodnu situaciju. Po mojoj procjeni, vrlo je teška situacija u kojoj se nalazi ova institucija, naročito poslije događanja vezanih za proceduru imenovanja ombudsmena.“
Državni parlament uskratio je povjerenje Vitomiru Popoviću koji je dobio apsolutnu većinu glasova iz RS-a. Iako je na sjednici državnog parlamenta glasao protiv izbora Popovića za državnog ombdusmena, kao predsjedavajući Kolegija Predstavničkog doma Beriz Belkić dao je saglasnost za njegovo imenovanje:
„Moja namjera je bila da uspostavimo instituciju i da sačuvamo instituciju. Gospodin Vitomir Popvić je priložio dokumentaciju potrebnu za konkurs. Gospodin Vitomir Popović je ocijenjen kao kandidat koji ispunjava uslove i izrazio je spremnost da nastavi raditi u instituciji BiH.“
Poslanik Paritje demokratskog progresa Branko Dokić ne vidi ništa sporno u Popovićevom imenovanju:
„Ako bismo mi sada gledali šta je ko radio u toku našeg nesretnog rata pojedinačno iz sva tri naroda, onda sasvim je izvjesno da vrlo mali broj ljudi koji su u tom vremenu imali 30 i više godina mogli da budu izabrani na bilo koju funkciju i poziciju.“
A Niko Lozančić iz HDZ-a podsjeća da BiH sada nema instituciju državnih ombdusmena:
„Osobno mislim da je to dobro jer je ovaj izbor bio opterećen čitavim nizom nedorečenosti, čitavim nizom dilema itd.“
Inače, Vitomir Popović funkciju držanog ombdusmena za ljudska prava obavlja još od 2004. godine. Za izbor je dobio većinu glasova iz RS-a. Poslanici u državnom parlamentu kažu da nije isključeno da se i na ponovo raspisanom konkursu kandiduje za ovo mjesto.
