Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić kaže da je Haris Silajdžić potpisao sporazum u kojem ostaje policija RS-a, u kojem se uvodi entitetsko glasanje, u kojem će se etnički sastav policijskih struktura birati na osnovu posljednjeg popisa stanovništa - i još mnogo toga za šta se zaklinjao da nikada ne bi potpisao:
“Gospodin Silajdžić i ja smo kad je u pitanju reforma policije dosta zajedno radili, dogovarali se i usaglašavali do ovoga momenta kada je gospodin Silajdžić napravio sporazum koji potpuno odudara od svih onih dosadašnjih naših razgovora i dogovora jer je priznao mnogo onoga što smo rekli da mi nikada nećemo učiniti, da nikada nećemo priznati. Ja ne mogu da se načudim zbog čega je to gospodin Silajdžić učinio znajući njegove dosadašnje stavove i znajuće sve ono što smo do sada razgovarali.”
Vodeće stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom odbile su sporazum Silajdžić - Dodik, kako zbog sadržaja tako i zbog načina na koji je on donesen. Mišo Relota, glasnogovornik HDZ-a BiH:
“Ne možemo se oteti dojmu da je dogovor Dodik - Silajdžić pokušaj da se spomenuti dvojac spasi od sankcija Ureda visokog predstavnika. I taj dogovor je nešto što je najmanje dobro za BiH od svih dosadašnjih prijedloga. Od implementacije izbornih rezultata posljednjih općih izbora vi imate konfrontiranje, prije svega, dvije stranke - to su SNSD i Stranka za BiH. I što se tiče reformskih procesa, mi smo u zastoju ne samo godinu nego i nešto više. I konačno, svi trebaju shvatiti da nema dogovora dva na uštrb trećeg, a poglavito su neprihvatljivi ovakvi bilateralni razgovori o bilo kojem pitanju.”
Nermin Nikšić, poslanik opozicionog SDP-a u federalnom parlamentu, smatra da ovakva situacija među strankama nije ništa novo:
“Kad je u pitanju polarizacija odnosa između političkih stranaka unutar Federacije BiH, mislim da to nije ništa novo za ovu državu. Vi znate da su se oni vrlo jednostavno i vrlo brzo dogovorili kad su formirali vlast - šest političkih partija. I onda na svakom imalo značajnijem pitanju unutar te vlasti dolazi do razmimoilaženja, dolazi do pucanja niti i unutar vlasti uvijek imate one koji zagovaraju nešto i one koji su oponenti, praktično imate opoziciju unutar same vlasti. Tako i sada imamo potpuno polarizovane stavove između Stranke za BiH i Stranke demokratske akcije kad je u pitanju i reforma policije.”
Slobodan Nagradić, iz Partije demokratskog progresa, kaže da, ukoliko su dvije stranke potpisale protokol o reformi policije, one trebaju i da snose odgovornost za njegovu implementaciju, ali Stranka za BiH i SNSD se u tom smislu značajno razlikuju:
“Ono što je potpisao gospodin Dodik, on očigledno može sprovesti u RS-u i na nivou BiH, a ono što je potpisao gospodin Silajdžić ne može sprovesti bez stranaka iz Federacije, prije svega SDA i dva HDZ-a. I u tom pogledu će se, po mojoj procjeni, politička situacija u Federaciji BiH dodatno komplikovati, možda i radikalizovati. To sve nije dobar ambijent za ozbiljan razgovor o temi kao što je reforma policije, ali odgovornost za to moraju da snose prije svega stranke iz Federacije, a unutar njih naročito Stranka za BiH.”
Momir Dejanović, iz Centra za humanu politiku, kaže:
“Za mene je ovo - bez obzira koliko se osporava i bez obzira koliko ja mogu ovakav sporazum između Dodika i Silajdžića kritikovati - jedan pozitivan znak i znak da se lideri u BiH mogu i trebaju dogovarati. Mislim da to ne treba biti ekskluzivno pravo Silajdžića i Dodika. U to trebaju biti, normalno, uključeni i ostali koji su relevantni politički subjekti u BiH, ali ja mislim da je ovo jedan pozitivan znak i da ga treba možda i promovisati - da je moguć taj nekakav politički kompromis i dogovor između naizgled podijeljenih političkih strana, koje su jednostavno do te mjere podijeljene da većini građana čini se da nema izlaza iz takve situacije.”
Visoki predstavnik Miroslav Lajčak je bh. političarima dao još jednu šansu time što je rok za okončanje reforme policije produžio za “još nekoliko dana”. Koliko će to tačno dana biti, zavisi od političke saglasnosti.
“Gospodin Silajdžić i ja smo kad je u pitanju reforma policije dosta zajedno radili, dogovarali se i usaglašavali do ovoga momenta kada je gospodin Silajdžić napravio sporazum koji potpuno odudara od svih onih dosadašnjih naših razgovora i dogovora jer je priznao mnogo onoga što smo rekli da mi nikada nećemo učiniti, da nikada nećemo priznati. Ja ne mogu da se načudim zbog čega je to gospodin Silajdžić učinio znajući njegove dosadašnje stavove i znajuće sve ono što smo do sada razgovarali.”
Vodeće stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom odbile su sporazum Silajdžić - Dodik, kako zbog sadržaja tako i zbog načina na koji je on donesen. Mišo Relota, glasnogovornik HDZ-a BiH:
“Ne možemo se oteti dojmu da je dogovor Dodik - Silajdžić pokušaj da se spomenuti dvojac spasi od sankcija Ureda visokog predstavnika. I taj dogovor je nešto što je najmanje dobro za BiH od svih dosadašnjih prijedloga. Od implementacije izbornih rezultata posljednjih općih izbora vi imate konfrontiranje, prije svega, dvije stranke - to su SNSD i Stranka za BiH. I što se tiče reformskih procesa, mi smo u zastoju ne samo godinu nego i nešto više. I konačno, svi trebaju shvatiti da nema dogovora dva na uštrb trećeg, a poglavito su neprihvatljivi ovakvi bilateralni razgovori o bilo kojem pitanju.”
Nermin Nikšić, poslanik opozicionog SDP-a u federalnom parlamentu, smatra da ovakva situacija među strankama nije ništa novo:
“Kad je u pitanju polarizacija odnosa između političkih stranaka unutar Federacije BiH, mislim da to nije ništa novo za ovu državu. Vi znate da su se oni vrlo jednostavno i vrlo brzo dogovorili kad su formirali vlast - šest političkih partija. I onda na svakom imalo značajnijem pitanju unutar te vlasti dolazi do razmimoilaženja, dolazi do pucanja niti i unutar vlasti uvijek imate one koji zagovaraju nešto i one koji su oponenti, praktično imate opoziciju unutar same vlasti. Tako i sada imamo potpuno polarizovane stavove između Stranke za BiH i Stranke demokratske akcije kad je u pitanju i reforma policije.”
Slobodan Nagradić, iz Partije demokratskog progresa, kaže da, ukoliko su dvije stranke potpisale protokol o reformi policije, one trebaju i da snose odgovornost za njegovu implementaciju, ali Stranka za BiH i SNSD se u tom smislu značajno razlikuju:
“Ono što je potpisao gospodin Dodik, on očigledno može sprovesti u RS-u i na nivou BiH, a ono što je potpisao gospodin Silajdžić ne može sprovesti bez stranaka iz Federacije, prije svega SDA i dva HDZ-a. I u tom pogledu će se, po mojoj procjeni, politička situacija u Federaciji BiH dodatno komplikovati, možda i radikalizovati. To sve nije dobar ambijent za ozbiljan razgovor o temi kao što je reforma policije, ali odgovornost za to moraju da snose prije svega stranke iz Federacije, a unutar njih naročito Stranka za BiH.”
Momir Dejanović, iz Centra za humanu politiku, kaže:
“Za mene je ovo - bez obzira koliko se osporava i bez obzira koliko ja mogu ovakav sporazum između Dodika i Silajdžića kritikovati - jedan pozitivan znak i znak da se lideri u BiH mogu i trebaju dogovarati. Mislim da to ne treba biti ekskluzivno pravo Silajdžića i Dodika. U to trebaju biti, normalno, uključeni i ostali koji su relevantni politički subjekti u BiH, ali ja mislim da je ovo jedan pozitivan znak i da ga treba možda i promovisati - da je moguć taj nekakav politički kompromis i dogovor između naizgled podijeljenih političkih strana, koje su jednostavno do te mjere podijeljene da većini građana čini se da nema izlaza iz takve situacije.”
Visoki predstavnik Miroslav Lajčak je bh. političarima dao još jednu šansu time što je rok za okončanje reforme policije produžio za “još nekoliko dana”. Koliko će to tačno dana biti, zavisi od političke saglasnosti.
