Dostupni linkovi

Samo trećina Crnogoraca za ulazak u NATO


Euroatlantski klub u Crnoj Gori je organizacija koja ima za cilj učlanjenje Crne Gore u najveću vojnopolitičku alijansu u svijetu. Kakve uslove Crna Gora treba da ispuni da bi bila pozvana u članstvo NATO-a, na koji način će se uticati na građane da se poveća broj onih koji su za ulazak Crne Gore u NATO- i kako definisati proceduru ulaska u NATO u Ustavu Crne Gore? O svemu tome razgovarali smo sa Savom Kenterom, generalnim sekretarom Euroatlantskog kluba u Crnoj Gori.


RSE:
Gospodine Kentera, do nedavno smo imali podijeljeno raspoloženje građana za ulazak Crne Gore u NATO, pri čemu je trećina građana bila protiv, trećina je bila za ulazak, dok trećina nije imala mišljenje. Da li imate eventualno neka novija istraživanja ili pokazatelje koji bi pokazali drugačije raspoloženje građana?

KENTERA: Danas je situacija nepromijenjena upravo na osnovu tih istraživanja koje se i sami pomenuli koje je obavio CEDEM negdje juna mjeseca ove godine. Negdje oko 30% građana Crne Gore podržava ideju ulaska Crne Gore u NATO alijansu, tako da ni do danas nije situacija nešto značajnije promijenjena. I dalje imamo takav jedan odnos da svega jedna trećina populacije podržava taj proces. U suštini možda je najvažniji glavni razlog takve podrške, da kažemo slobodno slabe podrške, upravo jedna neinformisanost građana Crne Gore po ovom pitanju, tako da najveći broj građana Crne Gore i dalje nema jednu realnu i veoma jasnu predstavu o svim prednostima i eventualnim manama učlanjenja Crne Gore u NATO alijansu.

RSE: Koji su to postpci i mehanizmi koji bi uticali na povećanje raspoloženja građana prema najvećoj vojnopolitičkoj organizaciji?

KENTERA: I postupaka i mehanizama ima u svakom slučaju dosta, međutim, da bi se govorilo o jednom sveobuhvatnom procesu neophodno je imati komunikacionu strategiju napravljenu od strane Vlade Crne Gore. Takva komunikaciona strategija koliko sam ja upoznat je upravo u jednoj završnoj fazi izrade od strane Ministarstva odbrane, tako da kada ona bude prihvaćena i usvojena od strane Vlade ja vjerujem da ćemo tek tada moći govoriti o jednom sveobuhvatnom procesu. U svakom slučaju i Vlada Crne Gore i sva resorna ministarstva i Atlantsko vijeće Crne Gore i sve one organizacije koje nedvosmisleno podržavaju proces ulaska Crne Gore u NATO, moraju biti uključene u jednu sveobuhvatnu edukaciju građana Crne Gore kako bi im se na jedan što bolji način približila slika i ispričale sve one prednosti ulaska Crne Gore u ovu Alijansu. Preko javnih tribina, okruglih stolova, u jednoj, ako to možemo nazvati, kampanji, u svakom gradu Crne Gore, da se pokrene jedna akcija kako bi se svi građani Crne Gore upoznali sa svim prednostima i eventualnim manama učlanjenja u ovu alijansu.

RSE: U kojoj mjeri je u ovom trenutku NATO prisutan u Crnoj Gori, odnosno pomaže Crnoj Gori u procesu integracija?

KENTERA: NATO je, evo već neki period, dosta, dosta prisutan u Crnoj Gori u smislu što svojim sugestijama i predlozima upravo pomaže i Ministarstvu odbrane i vojsci Crne Gore, ali i svim drugim ministarstvima jer ne treba zaboraviti činjenicu da u NATO Savez ne ulazi samo Ministarstvo odbrane i vojska Crne Gore već čitava država Crna Gora, tako da je on dosta prisutan u smislu svih tih savjeta koji su neophodni i koji su uvijek dobrodošli kada treba uraditi određene reforme koje su neophodne da bi jedna zemlja postala članica NATO saveza. Vojsku Crne Gore je ionako trebalo tranformisati, vojsku Crne Gore ionako treba dovesti na jedna moderan i savremeni nivo isto tako i druge državne institucije treba dovesti i sprovesti reforme u njima i treba ih dovesti na jedan savremeni nivo, evropski nivo i tako da mislim da je to sve zarad jednog našeg dobra i ono što je isto veoma bitno jeste da znamo da, a to sam ja već i par puta naglašavao, sve one reforme koje su neophodne radi ulaska određene zemlje u NATO alijansu u isto vrijeme i u najvećoj meri, otprilike iste one reforme koje su potrebne da se sprovedu radi ulaska zemlje i u Evropsku uniju, tako da kada završimo taj proces svih onih reformi koje su neophodne za ulazak zemlje u NATO savez mi ćemo biti na jednom dobrom putu i imaćemo jedan veliki dio posla završen i do ulaska u Evropsku uniju.

RSE: U Crnoj Gori imamo s jedne strane želju vladajuće elite za integraciju u NATO savez, a s druge strane dominantnu ulogu ruskih investicija u Crnoj Gori. U kojoj mjeri ta činjenica može da bude problematična za učlanjenje Crne Gore u NATO savez i da li ste do sada dobijali bilo kakve signale koji bi pokazivali da te dvije stvari ne idu zajedno?

KENTERA: Prvo, ja ne želim da vjerujem u takve stvari da će ruske investicije uopšte imati nekih reperkusija na dalji tok događaja i dešavanja vezano za proces ulaska Crne Gore u NATO savez. Te investicije jesu, postoje i naravno intenzivne su, ali isto tako moramo sagladati i činjenicu da je i Rusija već dugogodišnjih partner NATO alijanse, tako da mislim da sa te strane ne bi trebalo da bude problema, nadam se da ih i neće biti, ali u svakom slučaju zvaničan stav Vlade Crne Gore jeste da Crna Gora treba da ide putem euroatlantskih integracija, jer na kraju krajeva sve što se radi i do sada i sve što je urađeno do sada je upravo urađeno u tom pravcu, a naravno niko apsolutno ne može zabraniti bilo kome da ulaže u Crnu Goru. Ako pogledamo i to je ipak jedno otvoreno tržište, otvorena zemlja i naravno svi su dobrodošli da ulažu, mogu i bilo ko drugi sa zapoada i Britanci i Njemci i Amerikanci isto tako da ulažu, međutim, ipak oni žele jedno sigurnije tle i jednu još sigurniju varijantu da sačekaju i to je još jedan od razloga na kraju krajeva zašto bi Crna Gora i trebala postati članica NATO-a.

RSE: U toku je debata o Ustavu Crne Gore i kada je riječ o priključenju NATO-u imamo tri predloga procedure. Jednu predlaže opozicija da odluku o ulasku u NATO donese Skupština dvotrećinskom većinom, drugu predlaže vlast da se odluka donese nadpolovičnom većinom, a treći način je da građani na referendumu odluče o tome. Koji su od ova tri pravca po Vama najbolji ili najcjelishodniji?

KENTERA: Kada je u pitanju donošenje odluke, praksa svih onih zemalja koje su već ušle i postale članice NATO-a je različito. Kada je Crna Gora u pitanju, mislim da bi najbolje radi budućnosti Crne Gore i radi svih građana koji žive u njoj bilo da odluku o ulasku bude donešena u parlamentu, ukoliko je to moguće jednom dvotrećinskom većinom. Ipak je parlament jedna institucija u kojoj sjede poslanici, u kojoj su izabrani legitimno, odnosno voljom građana Crne Gore, tako da ukoliko dođe do situacije da imamo dvije trećine u parlamentu za ulazak Crne Gore u NATO alijansu onda apsolutno ne vidim nikakve razloga za raspisivanjem referenduma. Na kraju krajeva, otišlo bi dosta vremena i dosta novca na jedno raspisivanje takvog referenduma i velika kampanja bi morala biti vođena, tako da ja sam prosto protivnik referenduma čisto iz nekih ekonomskih razloga jer apsolutno ne vidim nikakvu svrhu referenduma ukoliko bi dvije trećine mogle biti u parlamentu za ulazak Crne Gore u NATO alijansu.

RSE: Protivnici integracija Crne Gore u NATO su pomenuli na jednom od ranijih okruglih stolova argumant koji ide u korist zagovornicima priključenju NATO Savezu, a to je da Crna Gora svojim kapacitetima ne može izdržati i poziciju neutralnosti ukoliko bi se odlučila za taj put. Kako Vi to komentarišete?

KENTERA: Stvarna je činjenica da Crna Gora niti može niti ima prostora za jednu neutralnost i poređenje Crne Gore bilo sa Švajcarskom bilo sa Austrijiom ili bilo kojom drugom zemljom je i suviše i smiješno govoriti o tome jer kada bi Crna Gora bila u poziciji kao što je Švajcarska ili Austrija onda bi možda i mogli govoriti o jedoj vrsti neutralnosti, iako danas realno gledano pravih neutralnih zemalja u suštini i nema jer je i Austrija koja je formalno i zvanično neutralna zemlja itekako veliki partner NATO-a i sarađuje vrlo, vrlo blisko sa NATO-om, tako da u suštini takve neutralnosti kao što je nekad bilo neutralnosti više nema. Tako da činjenica da stvarno Crna Gora sa svim zemljama u regionu i kompletan ovaj region treba da teži tim putem da sve zemlje, a evo i najvjerovatnije iduće godine na NATO-ovom samitu u Bukureštu koji će se održati početkom ćemo imati situaciju da će i Makedonija i Albanija i Hrvatska dobiti poziv za članstvo, tako da bi sasvim prirodno bilo da na nekom od narednih samita Crna Gora koja je sad već u Partnerstvu za mir postene opet i članica NATO alijanse. Da li će to biti zajedno sa Srbijom i sa Bosnom i Hercegovinom u paketu to ostaje da se vidi, ali u svakom slučaju Crna Gora je u ovom momentu dosta ispred i Srbije i Bosne i Hercegovine, ako gledamo i činjenicu i vremenski period od samita u Rigi kada su zajedno sve tri primljene u program Partnerstvo za mir, tako da mislim da je Crna Gora na jednom dobrom putu da u veoma kratkom periodu na nekom od već narednih samita dobije poziv za članstvo u NATO.

RSE: Imamo činjenicu da će se u narednih nekoliko mjeseci rješavati goruće pitanje zapadnog Balkana, a to je status Kosova. Tu je uloga NATO-a i zemalja koje pripadaju NATO alijansi ključna u zavisnosti od predstojećeg scenarija zavisiće i uloga NATO-a. Da li će i u kojoj mjeri predstojeći događani uticati na raspoloženje građana Crne Gore za priključenje NATO-u?

KENTERA: Ja vjerujem da hoće. Pitanje Kosova je apsolutno pitanje koje svi očekujemo da vidimo kako će se rješiti to pitanje kako i u Srbiji, ali isto tako i u Crnoj Gori i u zavisnosti od situacije i od budućeg statusa Kosova, a posebno od toga kako će NATO snage reagovati na Kosovu, recimo u slučaju proglašenja nezavisnosti Kosova, jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova od strane Albanaca, zavisiće po nekom mom mišljenju i raspoloženje građana Crne Gore po pitanju ulaska Crne Gore u ovu alijansu. Mislim da će NATO alijansa na Kosovu reagovati kao što je i uvijek reagovala, na kraju krajeva u nekim kriznim područjima, odnosno da će se postaviti potupuno zaštitnički u odnosu na sve manjine, odnosno u ovom konkretnom slučaju na srpsku manjinu na Kosovu. Tako da ukoliko bi se tako postavilo, a vjerujem da hoće, vjerujem da će i jedan značajan broj ljudi iz Crne Gore promijeniti mišljenje o ovoj alijansi i naravno da možemo očekivati i tada jedan porast javnog mnjenja po pitanju ulaska Crne Gora u NATO alijansu.

RSE: Imamo situaciju u regionu, tačnije u Srbiji, da se sa zvaničnog nivoa sugeriše i poručuje da Srbija ne bi trebalo da uđe u NATO savez. Kako komentarište ove poruke i da li to ima uticaja na crnogorsku političku scenu?

KENTERA: To je istina, to je tačno, ali ipak su to izjave pojedinaca i ne bih to gledao kao na jedan zvaničan stav Vlade Srbije, jer smo upoznati i činjenica je da je i Vlada Srbije zauzela jedan vrlo precizan i jasan stav da isto tako i Srbija mora ići i putem euroatlantskih integracija, odnosno nakon učlanjenja u program Partnerstvo za mir da treba da postene i članica NATO alijanse. Takvih izjava pojedinaca uvijek je bilo, biće ih i najvjerovatnije i u nekom narednom periodu, ali ja iskreno vjerujem i nadam se da Srbija ima dovoljno kapaciteta, dovoljno pametnih ljudi koji neće dopustiti da takve stvari izmaknu kontroli, tako da vjerujem da će nastaviti sa započetim reformama koje su već u toku, naravno one idu nešto sporije nego u Crnoj Gori, jer nemamo na kraju krajeva jednu takvu političku situaciju kao što je u Crnoj Gori mnogo više problema, ali isto tako vjerujem da jedan krajnji ishod neće biti drugačiji od onoga kako je zamišljeno i planirano. Tako da ne bi trebalo u bilo kojem smislu da bude problema. Mislim da je na kraju krajeva čisto jedan stvar nekog možda udodvoravanja Rusiji upravo sad zbog pitanja Kosova i rješavanja pitanja statusa Kosova, tako da neki pojedinci misle da će Rusija biti u potpunosti istrajna kada je u pitanju status Kosova i da će dobiti još veću naklonost na taj način što će reći da neće i da ne žele da postanu članica NATO-a, iako će opet vrijeme pokazati da su i ovog puta bili u krivu.

RSE: Na osnovu svega što ste rekli da li vrijeme radi za one društvene elite koje su za priključenje Crne Gore NATO savezu ili protiv s aspekta naravno unutrašnjih, a posebno spoljnih globalnih događanja?

KENTERA: Vrijeme u svakom slučaju radi za takve jedne društvene elite. Mislim da za sve ovakve procese koji po prirodi stvari traju jedan duži vremenski period ipak treba i da prođe vrijeme i da stvari sazru, pa da onda narod i shvati i ukapira da je to stvarno nešto što i koristi Crnoj Gori i od čega će Crna Gora imati koristi u budućnosti. Na kraju krajeva, sve ovo što radimo kao što sam i ranije rekao treba da radimo prije svega radi nas samih. Niko ne treba Crnoj Gori da govori niti bilo kome drugom, a posebno sada govoreći o Crnoj Gori, nama da su nam te reforme koje su potrebne potrebne radi ulaska Crne Gore niti u Evropsku uniju niti u NATO niti u bilo koji drugi savez. Te reforme su neophodne Crnoj Gori i neophodna je izgradnja institucija sistema, neophodne su sve te reforme ne samo, opet kažem, u polju odbrane i sektora bezbjednosti već i u svim drugim poljima, tako da je vjerujem da će za jedan relativno kratak period Crna Gora uspjeti i da izgradi te institucije sistema, ali isto tako ono što je veoma neophodno jeste i da izgradi i stvori jedno intelektualnu elitu koja u ovoj mjeri, odnosno u ovom vremenu ipak postoji u nekoj mjeri, ali ipak mislim da za neki period recimo od pet godina da će biti mnogo i kvalitetnija, tako da onda možemo već govoriti o jednoj potpuno drugačijoj i savremenijoj u svakom slučaju Crnoj Gori koja će već tada vjerujem biti i članica NATO Saveza, a na jednom dobrom putu da postane članica Evropske unije.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG