„Regija koje bi bile organizirane na ekonomskom, komunikacijskom, geografskom, infrastrukturnom principu. A osim tih regija, postojao bi, naravno, lokalni, općinski nivo vlasti koji bi se bavio lokalnom samoupravom, i centralni, državni nivo vlasti koji bi imao sve ingerencije kakve imaju sve normalne, moderno uređene države. Srednji nivo vlasti, mi mislimo da bi to bilo najbolje organizirati u pet multiteničkih regija. Mislim da je Evropska komisija u BiH već označila pet ekonomski održivih regiona u BiH. To je, dakle, nova unutrašnja struktura BiH. I kada se govori o promjeni unutrašnje strukture BiH, onda se mora govoriti o promjeni u cijeloj državi BiH i, naravno, to znači ukidanje i postojećih entiteta i postojećih kantona.“
Džaferović naglašava da je za SDA neprihvatljiv etnoteritorijalni kriterij uređenja države kakav je ponuđen Kreševskom deklaracijom hrvatskih stanaka.
U Socijademokratskoj partiji BiH ističu kako se nacionalnim pristupom ne može riješiti nijedan problem u zemlji, pa tako ni izmijeniti Ustav. Ipak, razgovori o promjeni Ustava, ali i o drugim reformama, moraju početi i o tome se moraju dogovarati lideri vladajuće koalicije koja je trenutno napravljena od nacionalnih stranaka, kaže Mirjana Malić iz SDP-a:
„Ako će deklaracije koje se rađaju sa nacionalnim predznakom, a predstavljaju platforme za nove razgovore, biti zakovane pozicije, onda BiH nema nikakvu budućnost. Ali, ako će biti, recimo, fer plej izjašnjavanje koncepcija koje su spremne da budu korigovane, dogovorene itd., onda šta god da se dogovore predstavlja kao dogovor nekakv napredak - iako ja u napredak sa sadašnjom koalicionom vlašću uopšte ne vjerujem.“
Na pitanje kako vidi nagli zaokret politike Stranke demokratske akcije, koja je uz SDP podržala i prihvatila prošlogodišnji propali aprilski paket ustavnih reformi koji je tada srušila Stranka za BiH, Malić odgovara:
„Ako i za čim žalim, onda žalim za tim, makar malim, korakom naprijed koji smo propustili prošlog aprila da učinimo, jer je predstavljao u tom momentu nekakav mali, obećavajući korak naprijed. Ne volim ja da tumačim stavove drugih, ali mogu da pretpostavim da se radi, ustvari, samo o prevazi desne struje u SDA-u, jer, po svemu sudeći, gospodin Tihić je izgubio svoju pravu poziciju poslije prošlih izbora upravo zbog toga što mu je vrlo glasno i iz vjerskih i iz vrlo jakih desnih struktura, izrazito desnih, u njegovoj stranci prigovarano da se on previše približava nekom građanskom konceptu politike u BiH.“
Prema mišljenju predsjednika Socijademokratske unije Sejfudina Tokića ustavne reforme trebalo bi provesti u skladu sa standardima Evropske unije, za što bi treblo pričekati da BiH dobije status zemlje kandidata:
„Kada na određeni način i strukture Evropske unije budu iskazale svoje zahtjeve spram usaglašavanja ustavno - pravnog sistema naše zemlje sa standardima Evropske unije. A drugo, početak rasprave o ustavnim promjenama gdje se apriori zagovaraju nacionalne platforme mimo oficijelnih institucija koje bi trebale provesti ustavne reforme, prvenstveno mislim na Parlament BiH, Vijeće ministara i druge organe, ne obećava neki uspjeh čitavog procesa.“
Činjenica da se politički lideri u BiH opet dogovaraju i grupišu po etničkom principu ne obećava ovoj zemlji mogućnost da dobije građanski i moderan ustav, ističe predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„Sama ta platforma će od strane, da govorimo njihovim rječnikom, druga dva naroda biti prihvaćena s podozrenjem i vidjeće se tu kako Bošnjaci traže nekakav položaj koji bi išao na uštrb druga dva naroda - dakle, svaki takav pristup, bez obzira na deklaracije. Ovdje je puno deklarativno evropskog, a na terenu je isključivo Balkan. Dakle, vrlo je malo onoga što i bošnjačke strane nude, a što bi bio nekakav bitniji proevropski iskorak, sem u onom retoričkom dijelu.“
U SDA tvrde kako je zajednička platforma o reformi Ustava sa Stankom za BiH još uvijek nedovršen dokument koji će se dorađivati. O njemu će se, vjerovatno, razgovarati i na sutrašnjem sastanku u Fojnici kojem će, osim lidera ove dvije stranke Tihića i Silajdžića, prisustvovati lideri oba HDZ-a Dragan Čović i Božo Ljubić.
Džaferović naglašava da je za SDA neprihvatljiv etnoteritorijalni kriterij uređenja države kakav je ponuđen Kreševskom deklaracijom hrvatskih stanaka.
U Socijademokratskoj partiji BiH ističu kako se nacionalnim pristupom ne može riješiti nijedan problem u zemlji, pa tako ni izmijeniti Ustav. Ipak, razgovori o promjeni Ustava, ali i o drugim reformama, moraju početi i o tome se moraju dogovarati lideri vladajuće koalicije koja je trenutno napravljena od nacionalnih stranaka, kaže Mirjana Malić iz SDP-a:
„Ako će deklaracije koje se rađaju sa nacionalnim predznakom, a predstavljaju platforme za nove razgovore, biti zakovane pozicije, onda BiH nema nikakvu budućnost. Ali, ako će biti, recimo, fer plej izjašnjavanje koncepcija koje su spremne da budu korigovane, dogovorene itd., onda šta god da se dogovore predstavlja kao dogovor nekakv napredak - iako ja u napredak sa sadašnjom koalicionom vlašću uopšte ne vjerujem.“
Na pitanje kako vidi nagli zaokret politike Stranke demokratske akcije, koja je uz SDP podržala i prihvatila prošlogodišnji propali aprilski paket ustavnih reformi koji je tada srušila Stranka za BiH, Malić odgovara:
„Ako i za čim žalim, onda žalim za tim, makar malim, korakom naprijed koji smo propustili prošlog aprila da učinimo, jer je predstavljao u tom momentu nekakav mali, obećavajući korak naprijed. Ne volim ja da tumačim stavove drugih, ali mogu da pretpostavim da se radi, ustvari, samo o prevazi desne struje u SDA-u, jer, po svemu sudeći, gospodin Tihić je izgubio svoju pravu poziciju poslije prošlih izbora upravo zbog toga što mu je vrlo glasno i iz vjerskih i iz vrlo jakih desnih struktura, izrazito desnih, u njegovoj stranci prigovarano da se on previše približava nekom građanskom konceptu politike u BiH.“
Prema mišljenju predsjednika Socijademokratske unije Sejfudina Tokića ustavne reforme trebalo bi provesti u skladu sa standardima Evropske unije, za što bi treblo pričekati da BiH dobije status zemlje kandidata:
„Kada na određeni način i strukture Evropske unije budu iskazale svoje zahtjeve spram usaglašavanja ustavno - pravnog sistema naše zemlje sa standardima Evropske unije. A drugo, početak rasprave o ustavnim promjenama gdje se apriori zagovaraju nacionalne platforme mimo oficijelnih institucija koje bi trebale provesti ustavne reforme, prvenstveno mislim na Parlament BiH, Vijeće ministara i druge organe, ne obećava neki uspjeh čitavog procesa.“
Činjenica da se politički lideri u BiH opet dogovaraju i grupišu po etničkom principu ne obećava ovoj zemlji mogućnost da dobije građanski i moderan ustav, ističe predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„Sama ta platforma će od strane, da govorimo njihovim rječnikom, druga dva naroda biti prihvaćena s podozrenjem i vidjeće se tu kako Bošnjaci traže nekakav položaj koji bi išao na uštrb druga dva naroda - dakle, svaki takav pristup, bez obzira na deklaracije. Ovdje je puno deklarativno evropskog, a na terenu je isključivo Balkan. Dakle, vrlo je malo onoga što i bošnjačke strane nude, a što bi bio nekakav bitniji proevropski iskorak, sem u onom retoričkom dijelu.“
U SDA tvrde kako je zajednička platforma o reformi Ustava sa Stankom za BiH još uvijek nedovršen dokument koji će se dorađivati. O njemu će se, vjerovatno, razgovarati i na sutrašnjem sastanku u Fojnici kojem će, osim lidera ove dvije stranke Tihića i Silajdžića, prisustvovati lideri oba HDZ-a Dragan Čović i Božo Ljubić.
