Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatski novčanik i europski standardi


Goran VEŽIĆ Često se u Hrvatskoj izražavaju mišljenja da su potrošači ti koji će najviše profitirati od njena ulaska u Europsku uniju. U Hrvatskoj je na djelu Europi prilagođen Zakon o potrošačima, a i država je ovu godinu proglasila Godinom edukacije potrošača.

Je li hrvatski potrošač osjeća da se približava Europskoj uniji? Koliko je zaštićen? Odgovorila nam je Erika Popović iz Udruge za zaštitu potrošača Šibensko-kninske županije:

„Sa trgovcima koji prodaju robe i usluge može se izići na kraj, s nekima lakše, s nekima teže, ali se uvijek to nekako završi. Nije im ugodna antireklama. Davatelji javnih usluga su nešto sasvim drugo i s njima se vrlo teško izlazi na kraj.“

U Hrvatskoj djeluju 23 udruge za zaštitu potrošača i četiri savjetovališta u kojima se ima o čemu govoriti, posebice o monopolistima, kaže Antun Cetinić iz Dubrovnika:

„Imamo najveće probleme sa komunalnim ustanovama, od usluga davanja električne energije, preko gradskog vodova i kanalizacije, do ostalih koji do sada imaju monopol na tržištu. Sada oni zbog svog monopola imaju privilegije da sami određuju neke protuzakonite odredbe, kao što je naplata vode po kvadraturi stana.“

Po zakonima, hrvatskom potrošaču bi trebalo biti isto kao i europskom, ali još nije tako. Što još treba napraviti? Govori predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, Nenad Kurtović:

„Kada se gleda zakonska regulativa i novi Zakon o zaštiti potrošača, on je više nego dobar, on je vrlo dobar. U odnosu na ono što ima Europa tu smo u tim segmentima. Gdje se javljaju problemi potrošača? Problemi se javljaju u situaciji kada se potrošač nađe u nekakvom sporu. Problem riješiti taj spor je izuzetno veliki. U nekim slučajevima postoji i interes da se neke stvari ne rješavaju jer se radi o ogromnim sredstvima.“

Kurtović zaključuje da je država bliža javnim poduzećima kojima je vlasnik, nego li građanima.

Da bi potrošači mogli braniti svoja prava - oni ih moraju znati, ali prema recentnim istraživanjima čak njih 75 posto ih ne znaju i zato se i ide u kampanju njihove edukacije. Kurtović kaže da potrošači moraju biti svjesni svog najjačeg oružja:

„Najjače oružje potrošača je da shvati da je novac u njegovom džepu, da mu niko ne može novac izvući ako on to ne želi. Ako je on zadovoljan proizvodom ili uslugom, ništa nije problem, ali ako nije zadovoljan, mora da reagira. Mislim da nismo dovoljno educirani u tom pogledu i da ne znamo primijeniti svoju moć.“

I dok se govori o ulasku Hrvatske u Europu, predsjednik udruge Potrošač, Ilija Rkman, naglašava da s potrošačkim pravima i Europa mora u Hrvatsku:

„To znači da peugeot kupljen u Parizu mora imati istu razinu peugeot kvaliteta kao i peugeot koji je kupljen u Zagrebu. Tražimo da budemo apsolutno ravnopravni kao i bilo koji korisnik usluga u Europskoj uniji.“
XS
SM
MD
LG