Dostupni linkovi

Puštene u prodaju dionice Hrvatskog telekoma


Između četiri, pet i šest milijardi kuna – negdje između 600 i 800 milijuna eura – stići će u vječno gladni hrvatski proračun od prodaje između 20 i 23 posto dionica Hrvatskog telekoma. Od jučer traje javna ponuda za dionice Hrvatskog telekoma, a očekuje se da će se u sljedećih desetak dana za kupnju odlučiti između 70 i 100 tisuća hrvatskih građana. Na 293 prodajna mjesta u poslovnicama dviju banaka i državne financijske agencije FINA-e prilična je navala, a čeka se najdulje sat vremena:

„To je dosta rizično – može biti plus, može biti minus. Treba očekivati i jedno i drugo.“

„Mislim da bi se trebalo zaraditi najmanje 20 posto.“

„Rizik je, ali bez rizika nema ni dobiti.“

„Sredstva koja ćemo mi uložiti su takva da se ne trebamo bojati. Čovjek mora malo i riskirati.“

„Nadam se da će dionice kroz određeni period narasti. Vidjet ćemo. Da barem malo napunimo džepove.“

Navala je velika, jer su profiti od nedavno ponuđenih dionica INA-e i trgovačkog lanca „Magma“ u nekoliko mjeseci dosegli i 20 posto. Opreza ipak nikada dosta. Iako su u gotovo svim dosadašnjim slučajevima kupci zbog porasta cijene dionica zaradili, apsolutno nitko
ne može jamčiti da ćete ulaganjem u dionice zaraditi, kaže glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum:

„Ljudi ulažu u dionice zato jer obično i prosječno dugoročno nose veći povrat nego da ste svoj novac jednostavno držali na bankovnom računu ili možda ulagali u manje rizične vrijednosne papire, ali sa rastom očekivanog prinosa obično raste i rizik.“

Nije li možda i nedavni skandal oko Hrvatskog fonda za privatizaciju i pogodovanja u prodaji pojačao interes za kupovinu dionica na burzi? Novinarka poslovnog magazina „Lider“ Lidija Kiseljak:

„Prodaja THT-a i INA-e je već ranije pokazala da je tržište kapitala najtransparentniji oblik prodaje, dakle da tržište formira cijenu, da se ne može više događati da se nešto podcjenjuje ili precjenjuje pri prodaji. Država je tu pokazala svoju zrelost. Dakle, ono što se govori već petnaestak godina – da je potreban razvoj tržišta i kapitala – to je išlo vrlo sporo, a sada je država pokazala da se to uistinu može dogoditi.“

Dostupni podaci o Hrvatskom telekomu doista djeluju primamljivo – vrijednost tvrtke je između 25 i 28 milijardi kuna – između tri i četiri milijarde eura. U Hrvatskoj kontroliraju 91 posto fiksnog i 49 posto mobilnog tržišta, nedavno je izvanredno isplaćena dividenda od gotovo dvije i po milijarde kune, a velike količine gotovine kojima raspolaže omogućuju Hrvatskom telekomu da sudjeluje u privatizaciji tekeloma jugoistočne Europe. Država potiče građane da ne prodaju netom kupljene dionice mešetarima, pa svatko tko svoj paket dionica ostavi u vlasništvu godinu dana, na svakih deset dionica dobit će jednu besplatno. Međutim, svaka lijepa priča ima i loših strana – ovdje je to činjenica da će zarađeni novac odmah iz proračuna otići u potrošnju. Lidija Kiseljak:

„Kao i prodaja INA-e, tako i prodaja THT-a služi za pokriće duga umirovljenicima. To je ona žalosna strana. Dakle, tu se sad već postavlja drugo pitanje – što će biti već možda sljedeće ili za dvije godine, kada će umirovljenici dalje potraživati svoja prava, a pitanje je koliko mi još imamo svojih kompanija za prodati.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG