Aida ÐUGUM
Koji bi značaj ova arhiva imala za BiH, pa i za region, objašnjava Mirsad Tokača, predsjednik Istraživačko - dokumentacionog centra:“Radi se o historijskom blagu ove zemlje koje će u mnogim dimenzijama uticati na budućnost, prije svega njegovanja kulture sjećanja, stvaranje jednog memorijala u koji će mlade generacije moći doći da nađu istinu, da nađu fakte i da uspostavimo jednu instituciju koja u sebi neće sadžavati samo arhiv koji će doći iz Tribunala, a ja se nadam da će doći, nego i arhiv koji će proizvoditi naši domaći sudovi. Nije besmisleno to što se mnogi gradovi u svijetu bore za to da arhiv dođe kod njih. To nosi svoje ekonomske efekte, to nosi efekte na razvoj turizma, na razvoj nauke, na razvoj struke.”
Zbog vladavine prava i procesa pomiranja, te zbog postupaka koji se vode u BiH, arhiv Haškog tribunala trebao bi biti smješten u Sarajevu, smatra tužilac u Tužilaštvu BiH Milorad Barašin:
“Po mom mišljenju i viđenju u tom arhivu nalazi se dosta dokaza koji su bitni za procesuiranje ratnih zločina i osumnjičenih na ovim prostorima.”
Profesor Pravnog fakulteta iz Sarajeva Hasan Balić predložio je da Predsjedništvo BiH što prije uputi zahtjev Vijeću sigurnosti UN-a da se nakon prestanka rada Međunarodnog krivičnog suda arhiva preseli u Sarajevo:
“To nije samo pitanje tehničko, to je prvo moralno pitanje jer sav moralni svijet je u ovom momentu okupljen oko žrtve, a žrtva su BiH i svi njeni građani. I mislim da će ovaj prijedlog BiH naići na odobrenje i naših susjeda koji su isto tako imali problema u ratu u BiH i u ratu na prostorima bivše Jugoslavije. Ali BiH je geografski nekako u centru, Sarajevo je jedan izuzetno značajan grad za povijest Evrope i mislim da bi dolazak ovog arhiva puno tome doprinio i on bi bio jedan stub integracije.”
U Bosni i Hercegovine ne postoji objekat ili institucija gdje bi fizički bila smještena arhivska građa. Stoga predsjednik Arhivskog udruženja BiH Sejdalija Gušić kaže da bi se država trebala aktivnije uključiti u rješavanje ovog problema:
“Ako to bude državni projekat, mislim da je dvije godine realno ako sad odmah krenemo u taj projekat - da za dvije godine zadovoljimo sve one uslove arhivističke, međunarodne standarde za smještaj, čuvanje i korištenje te arhivske građe. Kad kažem korištenje arhivske građe, mi jesmo obavezni da je ne samo čuvamo i štitimo nego da je damo i na korištenje na osnovu svih pozitivnih zakonskih propisa, kako bh. tako i međunarodnih, svjetskih arhivskih standarda.”
Tokom rasprave u Sarajevu ukazana je neophodnost stvaranja čvrstih pravila o korištenju građe i pristupu arhivu, jer bi arhiv koristili ljudi iz cijele regije. A institucije koje bi bile zadužene za ovu arhivu trebale bi biti depolitizirane i nezavisne, usklađene sa pravilima UN-a.
