Do jula iduće godine, Sjedinjene Države povući će iz Iraka 5 od sada ukupno raspoređenih 20 brigada. Prvih 2.200 marinaca, napustit će tu zemlju do kraja septembra, a do Božića bi iz Iraka trebalo otići još 5.700 vojnika. Ukupan broj američkih trupa koje će napustiti Irak do ljeta 2008. procjenjuje se na oko 21.500. Ako stabilnost ne bude značajnije ugrožena, američki kontingent u Iraku krajem idućeg ljeta trebao bi biti sveden na oko 130.000 vojnika.
Odluku o postupnom smanjenju snaga, u 18-minutnom obraćanju naciji, američki je predsjednik obrazložio napretkom u uspostavi sigurnosti u nekoliko iračkih pokrajina.
"Nas uspjeh u Iraku, glavna je pretpostavka na kojoj sam bazirao ovu odluku. Što smo uspješniji, to će se i više naših vojnika moći vratiti kućama. No, što god dalje radili, osigurat ću da naši zapovjednici na terenu imaju dovoljno vojnika i fleksiblinosti neophodnih da se pobijedi neprijatelj," rekao je Bush, te dodao kako će se američki vojni angažman u Iraku nastaviti i nakon okončanja njegovog mandata u Bijeloj kući.
Mogućnost potpunog povlačenja Amerikanaca iz Iraka, koje zahtijevaju oporbeni demokrati, ali i značajan broj članova njegove Republikanske stranke, predsjednik je odlučno otklonio oživivši mračne slike iz projekcije takve budućnosti.
"Ukoliko se povučemo iz Iraka, ojačat će ekstremisti svih vrsta. Al-Kai'da će dobiti nove sljedbenike i uporišta, Iran će profitirati od iračkoga kaosa, te dobiti ohrabrenje za daljnji razvoj nuklearnog oružja i uspostavu regionalne dominacije. Ekstremisti bi mogli ovladati ključnim dijelovima globalnog energetskog sustava, demokratski pokreti bi mogli biti nasilno ugušeni, a naša djeca bi mogla biti suočena s daleko opasnijim svijetom", rekao je Bush.
Govor koji se ocijenjuje kako pokušaj ublažavanja sada dominantnog antiratnog raspoloženja u Americi, predsjednik je završio obranom politike njegove administracije prema Iraku.
"Neki kažu da uspjeh koji sada postižemo u Iraku zakasnio. No, u tome griješe. Nikada nije kasno zadati udarac Al-Kai'di. Nikada nije kasno boriti se za slobodu. I nikada nije kasno podržati našu vojsku u borbi koju može dobiti," rekao je Bush.
Američki političari reagirali su na predsjednikovo obraćanje naciji ovisno od stranačke pripadnosti. Kao i većina njegovih kolega demokratski senator iz Delawarea Joseph Biden Bushov je plan nazvao "bizarnim", jer mu je smisao, tvrdi, prebaciti probleme s ratom u Iraku na idućeg predsjednika, a ne rješavati ih. Bivši republikanski gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani prenio je stav većine republikanaca da je cilj misije u Iraku sigurnost te zemlje, te da se to može postići samo savezništvom protiv "islamističkog terorizma".
Odluku o postupnom smanjenju snaga, u 18-minutnom obraćanju naciji, američki je predsjednik obrazložio napretkom u uspostavi sigurnosti u nekoliko iračkih pokrajina.
"Nas uspjeh u Iraku, glavna je pretpostavka na kojoj sam bazirao ovu odluku. Što smo uspješniji, to će se i više naših vojnika moći vratiti kućama. No, što god dalje radili, osigurat ću da naši zapovjednici na terenu imaju dovoljno vojnika i fleksiblinosti neophodnih da se pobijedi neprijatelj," rekao je Bush, te dodao kako će se američki vojni angažman u Iraku nastaviti i nakon okončanja njegovog mandata u Bijeloj kući.
Mogućnost potpunog povlačenja Amerikanaca iz Iraka, koje zahtijevaju oporbeni demokrati, ali i značajan broj članova njegove Republikanske stranke, predsjednik je odlučno otklonio oživivši mračne slike iz projekcije takve budućnosti.
"Ukoliko se povučemo iz Iraka, ojačat će ekstremisti svih vrsta. Al-Kai'da će dobiti nove sljedbenike i uporišta, Iran će profitirati od iračkoga kaosa, te dobiti ohrabrenje za daljnji razvoj nuklearnog oružja i uspostavu regionalne dominacije. Ekstremisti bi mogli ovladati ključnim dijelovima globalnog energetskog sustava, demokratski pokreti bi mogli biti nasilno ugušeni, a naša djeca bi mogla biti suočena s daleko opasnijim svijetom", rekao je Bush.
Govor koji se ocijenjuje kako pokušaj ublažavanja sada dominantnog antiratnog raspoloženja u Americi, predsjednik je završio obranom politike njegove administracije prema Iraku.
"Neki kažu da uspjeh koji sada postižemo u Iraku zakasnio. No, u tome griješe. Nikada nije kasno zadati udarac Al-Kai'di. Nikada nije kasno boriti se za slobodu. I nikada nije kasno podržati našu vojsku u borbi koju može dobiti," rekao je Bush.
Američki političari reagirali su na predsjednikovo obraćanje naciji ovisno od stranačke pripadnosti. Kao i većina njegovih kolega demokratski senator iz Delawarea Joseph Biden Bushov je plan nazvao "bizarnim", jer mu je smisao, tvrdi, prebaciti probleme s ratom u Iraku na idućeg predsjednika, a ne rješavati ih. Bivši republikanski gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani prenio je stav većine republikanaca da je cilj misije u Iraku sigurnost te zemlje, te da se to može postići samo savezništvom protiv "islamističkog terorizma".
