Aida ÐUGUM
Razlog štrajka pritvorenika Kazneno - popravnog zatvora Kula je primjena Krivičnog zakona BiH u procesima pred Sudom BiH. Taj zakon predviđa strožije kazne za krivična djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, za šta se većina optuženih tereti, kaže glasnogovornica Ministarstva pravde BiH Marina Bakić:“Pritvorenici u Kazneno - popravnom zatvoru Kula su nezadovoljni što se u predmetima ratnih zločina za koje su optuženi primjenjuje Krivični zakon BiH iz 2003. godine, a ne Krivični zakon SFRJ koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja krivičnog djela. Pritvorenici traže i poništenje svih presuda Suda BiH u predmetima Odjela 1 za ratne zločine ovog suda.”
Zbog čega pritvorenici traže da se u njihovim slučajevima primjenjuje Krivični zakon bivše Jugoslavije, a ne Krivični zakon BiH objašnjava Nidžara Ahmetašević, urednica Justice Reporta, agencije koja je specijalizovana za izvještavanje sa suđenja za ratne zločine:
“Zato što zakon SFRJ ne prepoznaje zločin protiv čovječnosti. A drugi razlog je što taj zakon kao maksimalnu kaznu propisuje 20 godina zatvora, odnosno on je nekada propisivao smrtnu kaznu. Međutim, kako je BiH 1995. godine potpisala Dejtonski sporazum u koji je ugrađena Evropska konvencija o ljudskim pravima koja zabranjuje smrtnu kaznu, automatski je ukinuta mogućnost izvršenja smrtne kazne, te je najstrožija kazna ostala 20 godina.”
Ahmetaševićeva naglašava da se Krivični zakon Bosne i Hercegovine, primjenjuje jedino na Sudu BiH:
“Trenutno u BiH su na snazi pet krivičnih zakona i prema svih pet se tretiraju ratni zločini i zločini protiv čovječnosti - dva entitetska zakona, zakon Distrikta Brčko, zakon SFRJ i Krivični zakon BiH. I na drugim nivoima, izuzev na Sudu BiH, se primjenjuje najčešće zakon SFRJ.”
Pritvorenici u Kuli su zbog pomenutog zakona potestirali i u januaru ove godine, ali su nedugo zatim prekinuli štrajk. Duško Tomić, advokat Gojka Kličkovića i Zdravka Mihaljevića, kaže da je ovo samo nastavak januarskog štrajka:
“Zabrinut sam za mog klijenta Zdravka Mihaljevića Pijuka koji je u međuvremenu operisan i u jako lošem je zdravstvenom stanju. Ne podržavam njegov štrajk iz prostog razloga što ni etički ni moralno advokat ne može stati iza nečega što ugrožava ljudski život. Međutim, podržavam stav pritvorenika da im se mora omogućiti da se sudi onako kako se u cijelom svijetu sudi - po zakonima koji su važili uz momentu vršenja krivičnih djela. Nisam siguran da se više može rješavati problem, koji je iz dana u dan sve složeniji, načinom štrajka.”
Ustavni sud BiH je odlukom od 30. marta ove godine jasno ukazao da primjenom Krivičnog zakona iz 2003.godine Sud BiH ne krši ustavno pravo optuženih, niti njihova prava zagarantovana međunarodnim pravom. S druge strane, glavni argument pritvorenika da im se sudi po Krivičnom zakonu SFRJ je da su navodna krivična djela počinjena za vrijeme rata, a Krivični zakon BiH donesen je tek 2003. godine. Koliko su i da li su opravdani ovi zahtjevi, za Radio Slobodna Evropa govori advokat Sead Hodžić:
“Na prvi pogled bi se moglo reći da je tu u pitanju obavezna primjena blažeg zakona, jer zakon bivše SFRJ propisuje za ta krivična djela kao maksimalnu kaznu kaznu zatvora od 20 godina. Za razliku od toga, Krivični zakon BiH propisuje kaznu dugotrajni zatvor, a to je kazna zatvora od 20 do 40 godina. Međutim, tu se ne radi o tom pitanju, nego o drugom pitanju. Naime, član 7. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda glasi da postoji krivično djelo iako nije bilo propisano u vrijeme izvršenja ako je ono po općim principima međunarodnog prava krivično djelo. Zbog toga, s pravnog stanovišta posmatrano, neosnovani su zahtjevi za primjenu Krivičnog zakona bivše SFRJ, dakle potpuno je osnovan stav da se primijeni Krivični zakon BiH.”
