Dosadašnji dobitnici nagrade „Meša Selimović“ su Marinko Koščec iz Zagreba, Irfan Horozović iz Sarajeva, Ivica Đikić iz Zagreba, Ognjen Spahić iz Podgorice i Sanja Domazet iz Beograda.
Inicijator i domaćin susreta, književnik i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, kaže da je najvažnije da grad bude dobar domaćin:
„To je prilika da se promovira knjiga, da se promoviraju pisci cijelog regiona i – pošto se sve događa u Tuzli – da se promovira Tuzla kao kulturni centar. Svi ti ciljevi su ostvareni kroz književne susrete ,Cum grano salis‘ i nagradu ,Meša Selimović‘.“
Do prošle godine i dodjele nagrade Sanji Domazet iz Beograda, odluke džirija nisu bile izložene ozbiljnijim napadima. Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović kaže kako je sličnih prigovora bilo i prilikom pokretanja susreta i ustanovljenja nagrade:
„Manifestacija i nagrada su zamišljene za govorni prostor Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Što veći prostor nagrada pokriva, to je ona važnija i korisnija, i za BiH i za Tuzlu. Prema tome, onakve odluke i propozicije kakve su donesene, on se ne mijenjaju. Manifestacija će i dalje biti kakva je i bila. Mislim da će ove godine biti bolja nego ijedne druge godine.“
Književnik na funkciji zamjenika kantonalnog ministra za kulturu Zlatko Dukić, za Radio Slobodna Evropa kaže da se ovakve manifestacije mogu posmatrati iz dva ugla: onog iskvarenog političkog i stvaralačkog, a da on preferira drugi ugao:
„Moramo ići ka traženju svega što će nas više vezivati, jer jako dobro znamo šta nas je sve zavadilo, šta nas je sve zakrvilo i da je ono što nas može povezati bilo potisnuto u drugi plan. Manifestacije ovog tipa, oslobođene političkih natruha i političkog onečišćenja, dobro su došle. U svakoj prilici ću ih podržavati, koliko mogu, i u njima učestvovati.“
Dukić takođe kaže kako prigovori, pa i oni koji se brinu o tome gdje će otići nagrada, ne dolaze iz književnih krugova, već iz krugova koji sve cijene po rodnom listu, boji kože i svjetonazoru, s čime se još dugo mora računati.
„Na to se, naravno, moramo osvrtati, protiv toga se moramo boriti i tome se opirati, ali mislim da to ne bi trebalo da nas onespokoji, a pogotovo da nam smeta u tome da se stvaralački vežemo i da rušimo granice.“
Predsjednik žirija za dodjelu ovogodišnje nagrade „Meša Selimović“ Muhamed Dželilović, regionalnim susretima književnih stvaralaca pridaje veliku važnost:
„Zbog toga što se radi o jednom nekada jedinstvenom duhovnom i jezičkom prostoru. Na književnosti se tako dobro vidi da se nastavlja jedna vrsta kontinuiteta te vrste, bez obzira na ove vanjske političke presije, koje su na silu mnogo toga pocijepale, pa i taj duhovni i jezički prostor.“
Jasno je da silom stvorene ograde neki žele održati i ojačati, dodaje Dželilović, a da vrijeme pokazuje kako je to ipak bezuspješan pokušaj:
„U književnosti se to jako vidi. Kad sam pročitao ove godine odabranih 16 naslova iz ove četiri zemlje – Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine – vidio sam zapravo da se književnost tome otima. Jednostavno se ne da. Zato što književnost prati tkivo života i ne možete ga tako lako i jednostavno pocijepati spoljnim ideološkim, političkim, ovakvim ili onakvim sredstvima.“
Inicijator i domaćin susreta, književnik i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, kaže da je najvažnije da grad bude dobar domaćin:
„To je prilika da se promovira knjiga, da se promoviraju pisci cijelog regiona i – pošto se sve događa u Tuzli – da se promovira Tuzla kao kulturni centar. Svi ti ciljevi su ostvareni kroz književne susrete ,Cum grano salis‘ i nagradu ,Meša Selimović‘.“
Do prošle godine i dodjele nagrade Sanji Domazet iz Beograda, odluke džirija nisu bile izložene ozbiljnijim napadima. Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović kaže kako je sličnih prigovora bilo i prilikom pokretanja susreta i ustanovljenja nagrade:
„Manifestacija i nagrada su zamišljene za govorni prostor Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Što veći prostor nagrada pokriva, to je ona važnija i korisnija, i za BiH i za Tuzlu. Prema tome, onakve odluke i propozicije kakve su donesene, on se ne mijenjaju. Manifestacija će i dalje biti kakva je i bila. Mislim da će ove godine biti bolja nego ijedne druge godine.“
Književnik na funkciji zamjenika kantonalnog ministra za kulturu Zlatko Dukić, za Radio Slobodna Evropa kaže da se ovakve manifestacije mogu posmatrati iz dva ugla: onog iskvarenog političkog i stvaralačkog, a da on preferira drugi ugao:
„Moramo ići ka traženju svega što će nas više vezivati, jer jako dobro znamo šta nas je sve zavadilo, šta nas je sve zakrvilo i da je ono što nas može povezati bilo potisnuto u drugi plan. Manifestacije ovog tipa, oslobođene političkih natruha i političkog onečišćenja, dobro su došle. U svakoj prilici ću ih podržavati, koliko mogu, i u njima učestvovati.“
Dukić takođe kaže kako prigovori, pa i oni koji se brinu o tome gdje će otići nagrada, ne dolaze iz književnih krugova, već iz krugova koji sve cijene po rodnom listu, boji kože i svjetonazoru, s čime se još dugo mora računati.
„Na to se, naravno, moramo osvrtati, protiv toga se moramo boriti i tome se opirati, ali mislim da to ne bi trebalo da nas onespokoji, a pogotovo da nam smeta u tome da se stvaralački vežemo i da rušimo granice.“
Predsjednik žirija za dodjelu ovogodišnje nagrade „Meša Selimović“ Muhamed Dželilović, regionalnim susretima književnih stvaralaca pridaje veliku važnost:
„Zbog toga što se radi o jednom nekada jedinstvenom duhovnom i jezičkom prostoru. Na književnosti se tako dobro vidi da se nastavlja jedna vrsta kontinuiteta te vrste, bez obzira na ove vanjske političke presije, koje su na silu mnogo toga pocijepale, pa i taj duhovni i jezički prostor.“
Jasno je da silom stvorene ograde neki žele održati i ojačati, dodaje Dželilović, a da vrijeme pokazuje kako je to ipak bezuspješan pokušaj:
„U književnosti se to jako vidi. Kad sam pročitao ove godine odabranih 16 naslova iz ove četiri zemlje – Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine – vidio sam zapravo da se književnost tome otima. Jednostavno se ne da. Zato što književnost prati tkivo života i ne možete ga tako lako i jednostavno pocijepati spoljnim ideološkim, političkim, ovakvim ili onakvim sredstvima.“
